<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"  ?>

<rss version="2.0"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>

<channel>
	<atom:link href="https://ffpu.unipu.hr/feed/rss.php" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<title>UNIPU - Oglasna ploča FFPU-a</title>
	<link>http://www.unipu.hr/ffpu/oglasna_ploca</link>
	<description>UNIPU Feed</description>
	<language>hr</language>
	<copyright>Copyright: (C) www.unipu.hr</copyright>
	<webMaster>webmaster@unipu.hr (Webmaster)</webMaster>
	<managingEditor>webmaster@unipu.hr (Webmaster)</managingEditor>
	<ttl>240</ttl>

		<item>
		<title>U Pomorskom muzeju u Trstu otvorena izložba povjesničarke dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek "Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.)" na kojoj surađuje i naše sveučilište</title>
		<pubDate>Tue, 11 Aug 2026 12:32:15 GMT</pubDate>
		<category>News</category>
		<description>
		&lt;table border="0" width="100%"&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;
		
					&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;JADRANSKO I JONSKO BRODOVLJE U NOVOM VIJEKU (1650. – 1850.)&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;NAVIGLI DELL’ADRIATICO E DELLO IONIO IN ETÁ MODERNA (1650-1850)&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja – 20. rujna 2026.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Izložba je nastala na temelju analize približno 20.000 dokumenata iz 18. stoljeća koje su izradile različite jadranske i jonske kancelarije. Riječ je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratovština pomoraca, registrima kapetana i brodovlasnika, konzularnoj korespondenciji te havarijskim spisima koje je hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) prikupio i objavio u ediciji &lt;strong&gt;Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća&lt;/strong&gt;, sv. I–IV (RMC I–IV).&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Autorica izložbe, &lt;strong&gt;Zrinka Podhraški Čizmek&lt;/strong&gt;, analizirala je približno 25.500 spomena brodova izdvojenih iz tih dokumenata, razvrstavajući ih i klasificirajući prema različitim nazivima te ih sustavno obradivši primjenom historiografske metode. Istraživanje je dodatno obogaćeno suradnjom s hrvatskim, talijanskim, grčkim i crnogorskim povjesničarima i stručnjacima za pomorsku baštinu, među kojima su Vermiglio Ricci, Lovorka Čoralić (†), Željko Brguljan, Željko Skomeršić, Ljubomir Radić, Tea Marinović, Đivo Bašić, Slaven Bertoša, Ilija Mlinarević, a osobito Mateo Bratanić i Gerassimos Pagratis, koji su ujedno priredili prijevode tekstova na engleski i grčki jezik.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Zrinka Podhraški Čizmek povjesničarka je i znanstvena istraživačica pri Sveučilištu u Zagrebu, specijalizirana za pomorsku povijest Jadrana i Sredozemlja u novom vijeku. Njezina istraživanja usmjerena su na trgovačke mreže, povijesne brodove i kulturne veze između dviju obala Jadrana, kao i na antropologiju svetoga, hodočašća i židovsku povijest, čime pridonosi očuvanju i valorizaciji bogate hrvatske povijesne baštine.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Bogati i dojmljivi ikonografski dio izložbe, osmišljen na poticaj &lt;strong&gt;Marije Lucije De Nicolò&lt;/strong&gt;, profesorice Sveučilišta u Bologni i znanstvene ravnateljice Pomorskog muzeja &lt;em&gt;Washington Patrignani&lt;/em&gt; u Pesaru, izradio je &lt;strong&gt;Luigi Divari,&lt;/strong&gt; čiji se izvorni crteži danas čuvaju u zbirci toga muzeja. Kao istaknuti istraživač povijesti ribarstva, maloga obalnog brodarstva i tradicijskih jadranskih plovila, Divari je autor brojnih stručnih knjiga i znanstvenih radova. Posljednjih godina uz povijesna istraživanja intenzivno se posvetio umjetničkom radu, osobito crtežu i akvarelu, s posebnim naglaskom na prikaze riba i brodova, u kojima se dokumentarna preciznost skladno spaja s profinjenim umjetničkim izrazom.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Izložba je od samoga početka zamišljena kao putujući projekt namijenjen predstavljanju na čitavom jadransko-jonskom prostoru. Svoje je prvo predstavljanje doživjela 2024. godine u Pomorskom muzeju &lt;em&gt;Washington Patrignani&lt;/em&gt; u Pesaru, te potom u Cupri Marittimi. Godine 2025. &lt;strong&gt;Hrvatski povijesni muzej&lt;/strong&gt;, pod ravnanjem Matee Brstilo Rešetar, postavio je &lt;strong&gt;u Zagrebu&lt;/strong&gt; cjelovitu četverojezičnu inačicu izložbe, u grafičkom oblikovanju i tisku namijenjenom njezinu daljnjem gostovanju u okviru projekta &lt;strong&gt;CROMARESHIP&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Nakon otvorenja u lipnju u Rovinju, plan je da izložba putuje tijekom 2026.–2027. godine na razne dogovorene lokacije: &lt;strong&gt;Krk, Bakar, Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik, Kotor i Atena.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Tekstove izložbe koje je pripremila Zrinka Podhraški Čizmek na hrvatskom i talijanskom jeziku, preveli su na engleski Mateo Bratanić sa Sveučilišta u Zadru i na grčki Gerassimos Pagratis s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveučilišta u Ateni.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Izložba će potom biti dostupna na internetskim stranicama različitih uključenih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat međunarodne znanstveno-istraživačke platforme koja je održana između studenog 2021. i ožujka 2022.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;Pomorski muzej u Trstu&lt;/strong&gt; domaćin je izložbe do 20. rujna 2026. godine te je predstavlja u proširenom jezičnom izdanju u kojem je, uz hrvatski, talijanski, grčki i engleski, dodan i slovenski jezik kako bi se potaknuo dijalog s autohtonom slovenskom zajednicom i susjednom Slovenijom. Upravo je višejezičnost jedno od ključnih obilježja ove izložbe – izraz nastojanja da se premoste kulturne i jezične granice koje su još u razmjerno nedavnoj prošlosti razdvajale različite obale ovih mora.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;Znanstveni odbor&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Zrinka Podhraški Čizmek, Mateo Bratanić, Gerassimos Pagratis, Maria Lucia De Nicolò, Luigi Divari, Stepan Ćosić, Tea Marinović, Đivo Bašić, Vermiglio Ricci, Lovorka Čoralić, Željko Brguljan, Željko Skomeršić, Ljubomir Radić, Michal Brandl, Filip Šimetin Šegvić, Slaven Bertoša, Sanja Holjevac&lt;/p&gt;

				&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
				&lt;/table&gt;
		</description>
					<link>https://ffpu.unipu.hr/ffpu/oglasna_ploca?@=2fpzb#news_106945</link>
			<guid>https://ffpu.unipu.hr/ffpu/oglasna_ploca?@=2fpzb#news_106945</guid>
		        				    <dc:creator>Slaven Bertoša</dc:creator>
	    	</item>
	</channel>
</rss>
