Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Međunarodna znanstvena konferencija...

Od 30. rujna do 2. listopada 2021. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održana je II. Međunarodna znanstvena konferencija Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta, u povodu 25. godišnjice osnutka studija kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a konferencijom Rusistika u slavenskom, europskom i svjetskom kontekstu nastavlja se obilježavanje 20. godišnjice učenja ruskoga jezika u Puli, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Konferencija se provela na daljinu preko platforme ZOOM. Poslije konferencije sudionicima su poslane potvrde o sudjelovanju, a zbornik radova s međunarodnom recenzijom je u tisku.

Pozdravni govori_Приветвенные слова

Izvješće_Otčet

Izvješće za kroatističku sekciju_CRO

Izvješće za rusističku i anglističku sekciju_OTČET_RU

Radionica_MASTER-KLASS ZLATOUST_RU

Suradnja s PGU, Pjatigorsk_Centar hrvatskoga jezika i kulture_Сотрудничество с ПГУ, Пятигорск и Университетом Пулы им. Юрая Добрилы_Центр хорватского языка икультуры в г. Пятигорск, Центр русского языка и культуры Институт Пушкина в г. Пула

Organizatori II. međunarodne znanstvene konferencije Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta i unutar nje međunarodne znanstvene konferencije Rusistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta bili su:

Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Hrvatska), Centar ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Ogranak Matice hrvatske u Puli.

Partnersko sveučilište i suorganizator je Pjatigorsko državno sveučilište i Institut Puškin Pjatigorsk iz Rusije.

Konferencija se organizirala uz medijsku podršku Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj i Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL) iz Rusije.

Organizacijski odbor konferencije (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli):

Doc. dr. sc. Daniel Mikulaco, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, (predsjednik Organizacijskog odbora konferencije, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Puli)

Izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Katedra za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti „Tone Peruško“

Dr. sc. Irena Mikulaco, pred., voditeljica katedre za strane jezike, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti

Znanstveni odbori konferencije:

Međunarodni znanstveni odbor:

Prof. dr. sc. Emma Arhangelska, The Baltic International Academy (Latvia)

Prof. dr. sc. Irina Borisovna Fedotova, Pyatigorsk State University (Russia)

Prof. dr. sc. Enrique F. Quero Gervilla, University of Granada (Spain)

Doc. dr. sc. Andrea Grominova, University of St. Cyril and Methodius, Trnava (Slovakia)

Prof. dr. sc. Veronika Adol´fovna Razumovskaya, Siberian Federal University (Russia)

Doc. dr. sc. Nina Orlova Anatole´vna, Pyatigorsk State University (Russia)

Doc. dr. sc. Elena Sergeevna Maleeva, University of Applied Sciences BFI Vienna (Austria)

Dr. hab. Maciej Czerwiński, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytetu Jagiellońskiego w Krakowie (Polska)

Dr. hab. Magdalena Dyras, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytetu Jagiellońskiego w Krakowie (Polska)

Prof. dr. hab. Krystyna Pieniążek-Marković, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu (Polska)

Dr. hab. Ewa Szperlik, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu (Polska)

 

Hrvatski znanstveni odbor:

Prof. dr. sc. Rafaela Božić, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc. Vinko Brešić, Sveučilište u Zagrebu

Prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc Goran Kalogjera Sveučilište u Rijeci

Prof. dr. sc. Lina Pliško, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc. Marina Radčenko, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc. Milorad Stojević Sveučilište u Rijeci

Prof. dr. sc. Natalija Vidmarović, Sveučilište u Zagrebu

Izv. prof. dr. Sandra Hadžihalilović, Sveučilište u Zadru

Izv. prof. dr. sc. Kristina Riman, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

Posebno velik odaziv sudionika bio je iz Rusije, ali i s gotovo svih hrvatskih sveučilišta. Na konferenciju se prijavilo 90 sudionika iz 11 zemalja, iz Austrije, Bjelorusije, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Poljske, Rusije i Slovačke.

Posebno velik odaziv sudionika bio je iz Rusije, ali i s gotovo svih hrvatskih sveučilišta. Na konferenciju se prijavilo 90 sudionika iz 11 zemalja, iz Austrije, Bjelorusije, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Poljske, Rusije i Slovačke.

U radu konferencije sudjelovalo je 80 sudionika, većinom sveučilišnih profesora, studenata, književnika, urednika časopisa, sudionika s partnerskih sveučilišta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Pjatigorsk, Moskva, Penza, Tomsk, Minsk, Trnava i Riga). Cijeli Odsjek rusistike partnerskog Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda iz Trnave (Slovačka) sudjelovao je s izlaganjima i dali su svoj doprinos u zborniku radova.

Na otvaranju konferencije podršku su dali diplomati (Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, g. Tomislav Car, voditeljica Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, gđa  Elena Pogorelova). T. Car čestitao je na obljetnicama i rekao:

„Meni je drago što se na simboličkom kraju ljetne turističke sezone, tijekom koje je preko sto tisuća ruskih turista posjetilo Jadran, ostvaruje ova konferencija, kao simbolički nastavak, akademske, poslovne i diplomatske sezone te da početak akademske godine možemo obilježiti s pristupom i aktivnošću “meke diplomacije”. S hrvatsko-ruskog diplomatskog puta hoću najaviti da do kraja ove godine imamo nekoliko planiranih i dogovorenih hrvatsko-ruskih međudržavnih sastanaka, ali mislim da je puno važnije u svemu tome imati jednu širu sliku, jedan pogled unaprijed, a to je da se dogodine obilježava 30 godina od uspostave hrvatsko-ruskih diplomatskih odnosa u kojoj kulturni, akademski, politički i akademki aspekti imaju svoju važnu ulogu i doprinos.“. E. Pogorelova istaknula je važnost suradnje s Institutom Puškin i Hrvatskim društvom nastavnika ruskoga jezika i književnosti koje vodi  dr. sc. Irena Mikulaco i nastavila: „Mi zajedno puno surađujemo i radimo u Hrvatskoj, Irena se odaziva na sve naše inicijative, na prijedlog o izložbi Dostojevskog odmah se usuglasila, organizirala je okrugli stol, dvije godina zaredom provodimo zajedno međunarodnu Olimpijadu iz ruskoga jezika i Irena je organizator, a mi ju podržavamo u tome“ U  Hrvatsku Rossotrudničestvo dostavlja rusku literaturu jer se na taj način ostvaruje aktivnost podrške ruskoga jezika izvan Rusije i poticanje obrazovanja u Rusiji.

U ime Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i u rektorovo ime, skupu se obratio izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, prorektor za suradnju, inovacije i transfer tehnologija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. V. Boljunčić čestitao je organizatorima i dodao: „Osobito mi je zadovoljstvo što sam već nekoliko puta sudjelovao na otvaranju konferencija i smatram da profesorica Mikulaco radi izvrstan posao ne samo u vezi konferencija, već i s promocijom ruskoga jezika, naravno, ovom prilikom obilježavajući 20. godišnjicu učenja ruskoga jezika i 25. godina studija kroatistike. Naše sveučilište ima još veza s Rusijom jer smo se posljednjih godina okrenuli intenzivno STEM području, ali vrijedi naglasiti, da se nikad ne smije zaboraviti humanistički i društveni aspekt Sveučilišta, a to je prije svega povezivanje ljudi iz različitih zemalja sa zajedničkim ciljem, a taj je da se obrazovanje u današnje vrijeme omogući svakome i da ljudi koji steknu obrazovanje mogu puno bolje pridonijeti svojoj zajednici.“

U ime Ureda za partnerstvo i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, obratila se voditeljica Ureda, dr. sc. Ivona Peternel naglasila je da je Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli: „(…) suradnja u široj i užoj regiji sigurno u fokusu i Rusija je jedna od zemalja koja je iznimno interesantna, a s kojom uspostavljamo iz godine u godinu sve više bilateralnih odnosa. Ja vjerujem da ćemo tako nastaviti i u budućnosti, a Sveučilište u Pjatigorsku je jedan od naših starijih partnera s kojima već imamo uspostavljenu suradnju na nekoliko područja.“

U ime Filozofskog fakulteta u Puli obratila se dekanica, prof. dr. sc. Lina Pliško, koja je govorila o razvoju kroatistike, od njezinih početaka do danas: „Ja sam bila od samih početaka na kroatistici, zajedno s profesorom Ivanom Zoričićem i profesorom Stjepanom Vukušićem i njih su dvojica zaslužni za kroatistiku koju imamo danas, za koju su zajedno s kolegama Odsjeka s Riječkog sveučilišta stvarali program i doveli danas kroatistiku do ovakvih studijskih programa. Kolege s partnerskih ustanova su danas ovdje. Veliki broj ovogodišnjih sudionika pokazuje koliko su zanimljive slavističke teme i kojim se sve temama bave slavisti. Ovaj naš susret će biti susret učenja, međusobnog razmjenjivanja ideja i iskustava, međusobnog prožimanja i uspješnih zaključaka na kraju“ te je poželjela uspješan rad konferencije.

U ime partnerskog sveučilišta iz Pjatigorska, obratila se doc. dr. sc. Nina Orlova s katedre za književnosti i pedagoške tehnologije filološkog obrazovanja Instituta za prevođenje i višejezičnost, zamjenica direktorice Centra međunarodnog obrazovanja Pjatigorskog državnog sveučilišta, Rusija. N. Orlova istaknula je važnost suradnje s Pulom i naglasila da je ovo već treća zajednička konferencija. „Danas imamo priliku sudjelovati na prekrasnom susretu znanstvenog svijeta Hrvatske i Rusije, provedbom  II. međunarodne znanstvene konferencije Kroatistika u slavističkom, europskom i svjetskom kontekstu. U prvom redu želim izraziti zahvalnost idejnom inspiratoru, profesorici Ireni Mikulaco na pozivu za sudjelovanje i za dugogodišnju uspješnu suradnju, za povezivanje i ujedinjenje dvaju jezika i dviju kultura. Htjela bih naglasiti da konferencija ima široku tematiku i raznolikost sekcija“.

Zbog pandemije konferencija je organizirana na daljinu i nastojao se paralelne sekcije svesti na minimum zbog bolje komunikacije među kolegama. Tema konferencije je kroatistika i rusistika u slavističkom, europskom i svjetskom kontekstu. Teme konferencije bile su podijeljene u šest sekcija (jedna kroatistička, četiri na ruskom jeziku i jedna na engleskom jeziku). U okviru konferencije organizacijski odbor je organizirao za sudionike seminar obrazovno-izdavačkog centra Zlatoust iz Sankt-Peterburga, Rusija.

Institut Puškin s Filozofskog fakulteta u Puli i HAPRYAL su 1. listopada 2021. organizirali okrugli stol posvećen 200. godišnjici od rođenja jednog od najvećih i najpoznatijih ruskih pisaca svih vremena, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, na kojem su sudjelovali eminentni teoretičari ruske književnosti. Time se započelo s obilježavanjem „Dana Dostojevskog“ u Pulickoji će trajati do 11. studenog, tj. do rođendana F. M. Dostojevskog. U okviru Dana Dostojevskog prikazat će se film „Bijele noći“, bit će organizirana izložba fotografija u Gradskoj knjižnici u Puli i video predavanja o Dostojevskom.

Važni zaključci i rezultati konferencije

Na konferenciji Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta posebno je istaknuta zasluga prof. emeritusa dr. sc. Ivana Zoričića, jednog od najzaslužnijih za otvaranje Studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli, ali i profesora Stjepana Vukušića koji su zaslužni za kroatistiku kakva je danas u Puli. Sljedeća konferencija planira se za 30. godišnjicu kroatistike, tj. 2025. godine. U kroatističkome dijelu konferencije ukazalo se na bitnosti promišljanja hrvatskoga jezika u rasponu od povijesti standardizacije do suvremenoga jezičnoga savjetništva i mrežnih rječnika; u književnome pak dijelu predstavljena su nova čitanja hrvatskih klasika, problematizacije suvremenih klasika te novi okušaji žanrovskih klasifikacija i pregleda; dok je u metodičkom dijelu naglasak bio na pitanjima kvalitete školskih udžbenika i korištenja novih medija u obrazovanju.

Konferencija Rusistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta nastavila je niz događanja, započetih u prosincu 2020. godine, kojima je počelo obilježavanje 20. godišnjica učenja ruskoga jezika u Puli. Sudionici su izlagali teme posvećene suvremenome ruskom jeziku i ruskoj književnosti, a posebna pozornost obratila se na prijevod i višekulturnu komunikaciju. Posljednji dan konferencije bio je posvećen metodici ruskog kao stranog jezika, na kojoj se raspravljalo o novim udžbenicima za učenje ruskoga jezika u slavističkom okruženju. Poslije zadnje sekcije bio je seminar o tome, kako se uz pomoć suvremenih tehnologija može na zanimljiv način učiti ruski jezik.

Zbornik radova s međunarodnom dvostrukom slijepom recenzijom konferencije je kod izdavača i uskoro će biti objavljen, a svi sudionici dobili su potvrdu o sudjelovanju.

Konferencija je ujedinila istomišljenike, postala je platformom razmjene informacija i kontakata. Sudionici sekcija i organizatori konferencije nisu samo raspravljali o znanstvenoj problematici, koju su iznosili u svojim izlaganjima, već su zacrtani planovi proširivanja suradnje u obliku provedbi konferencija, objavom knjiga, radova i uspostavom suradnje na planu prevoditeljske aktivnosti ruskih i hrvatskih književnika. Dr. sc. Irena Mikulaco najavila je planove za 2022. godinu: organizaciju „Ljetne škole ruskoga jezika i kulture“ i konferenciju u kolovozu u Puli.

Zahvala Organizacijskog odbora

Organizacijski odbor konferencije zahvaljuje dekanici Filozofskog fakulteta, redovitoj profesorici Lini Pliško, informatičaru Dariju Kukuljanu na informatičkoj podršci, rektoru, prorektorima i uredu za međunarodnu suradnju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli što podržavaju organizaciju međunarodnih događanja na Sveučilištu. Zahvaljujemo rektoru Pjatigorskog državnog sveučilišta iz Rusije, profesoru Aleksandru Pavloviču Gorbunovu, koji je od samog početka dao ljubaznu podršku hrvatsko-ruskom / pulsko-pjatigorskom partnerstvu koje traje od 2016. godina: od pulske rusističke konferencije 2016. godine, otvaranja Instituta Puškin u Puli 2017. te otvaranja Centra hrvatskoga jezika i kulture u Pjatigorsku koji je započeo s radom u listopadu 2020. godine i u ovoj godini nastavlja s radom s još dvije grupe studenata. Zahvaljujemo na medijskoj podršci Eleni Pogorelovoj iz Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Zagrebu, MAPRYAL-u, Fondu Russkiy mir, TV Novi i Glasu Istre. Na kraju zahvaljujemo znanstvenom odboru konferencije, recenzentima i lektorima na velikom trudu kako bi konferencija bila uspješna i kako bi mogla ostvariti sve ciljeve koji su od početka bili zacrtati. Posebna zahvala kolegicama s partnerskog sveučilištu u Pjatigorsku, redovitoj profesorici Irini Borisovni Fjedotovoj i docentici doktorici znanosti Nini Anatoljevnoj Orlovoj s Pjatigorskog državnog sveučilišta koje se uvijek rado odazovu suradnji. Suradnja dvaju sveučilišta Pule i Pjatigorska traje od 2016. godine, od pulske rusističke konferencije i nastavila se preko otvaranja Centra ruskoga jezika i kulture Institut Puškin u Puli u 2017., ostvarivanja Erasmus + programa razmjene nastavnika i studenata, otvaranja Centra hrvatskoga jezika i kulture u Pjatigorsku, a ovo je treća konferencija u kojoj je Pjatigorsko državno sveučilište bio partner.

Zahvaljujemo svima na podršci i lijepim riječima! Hvala medijima koji su pratili našu konferenciju!

Svima želimo puno zdravlja i uspjeha u daljnjem radu!

Veselimo se novim susretima!

***

Страница конференции:

https://ffpu.unipu.hr/ffpu/znanost_i_istrazivanja/znanstveni_skupovi/2021/kroatistika_unutar_slavistickoga_europskog_i_svjetskog_konteksta

С 30 сентября по 2 октября 2021 г. философский факультет Университета Пулы им. Юрая Добрилы был хозяином участников международной научной онлайн конференция Кроатистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте, в рамках которой прошла конференция  Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте.

Настоящая конференция была посвящённой 25-летию кафедры кроатистики и 20-летию изучения русского языка на философском факультете Университета Пулы.

Свое участие в конференции заявило около 90 участников из 11 стран мира: в том числе Австрии, Беларуси, Германии, Италии, Польши, России, Словакии, Франции, Хорватии, Черной Гори и Чехии.

Организаторы конференции:

  • Философский факультет Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Хорватия)
  • Центр русского языка и культуры «Институт Пушкина» Пула
  • Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ)
  • Пульский филиал организации Matica hrvatska.

Партнёры конференции:

  • Пятигорский государственный университет

Пoд эгидой:

  • МАПРЯЛ
  • Россотрудничества

Оргкомитет конференции

Философский факультет Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Хорватия:

Даниел Микулацо, доктор филологических наук, доцент кафедры кроатистики Философского  факультета Университета Пулы им. Юрая Добрилы, председатель Оргкомитета конференции и председатель Пульского филиала организации Matica hrvatska

Марко Любeшич, доктор филологических наук, профессор Отделения кроатистики,    кафедры методики хорватского языка и литературы им. «Тоне Перушко», Философского факультета      Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Оргкомитет 

Ирена Микулацо, доктор филологических наук, заведующая кафедрой иностранных языков,   руководитель Центра «Институт Пушкина» Пула, председатель ХАПРЯЛ, Оргкомитет

Научные комитеты конференции

Международный научный комитет конференции:

prof. dr. sc. Emma Arhangelska, The Baltic International Academy (Latvia)

prof. dr. sc. Irina Borisovna Fedotova, Pyatigorsk State University (Russian Federation)

prof. dr. sc. Enrique F. Quero Gervilla, University of Granada (Spain)

prof. dr. sc. Veronika Adol'fovna Razumovskaya, Siberian Federal University (Russian Federation)

prof. dr. hab. Krystyna Pieniążek-Marković, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu (Polska)

doc. dr. sc. Andrea Grominová, University of St. Cyril and Methodius, Trnava (Slovakia)

doc. dr. sc. Elena Sergeevna Maleeva, University of Applied Sciences BFI Vienna (Austria)

doc. dr. sc. Nina Anatol'evna Orlova, Pyatigorsk State University (Russian Federation)

dr. hab. Maciej Czerwiński, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytetu Jagiellońskiego w Krakowie (Polska)

dr. hab. Magdalena Dyras, Instytut Filologii Słowiańskiej Uniwersytetu Jagiellońskiego w Krakowie (Polska)

dr. Ewa Szperlik, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu (Polska)

 

Хорватский научный комитет конференции:

Prof. dr. sc. Rafaela Božić, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc. Vinko Brešić, Sveučilište u Zagrebu

Prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc Goran Kalogjera Sveučilište u Rijeci

Prof. dr. sc. Lina Pliško, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc. Marina Radčenko, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc. Milorad Stojević Sveučilište u Rijeci

Prof. dr. sc. Natalija Vidmarović, Sveučilište u Zagrebu

Izv. prof. dr. Sandra Hadžihalilović, Sveučilište u Zadru

Izv. prof. dr. sc. Kristina Riman, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

В конференции участвовало 80 участников, докладчиков, студентов, профессоров российских, зарубежных и хорватских вузов, дипломатов, писателей, редакторов журналов и представителей Университета Пулы им. Юрая Добрилы.

В приветственных словах сначала прозвучали приветствия Оргкомитета.

Ирена Микулацо, доктор филологических наук, руководитель Центра русского языка и культуры «Института Пушкина», завкафедрой иностранных языков философского факультета Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Хорватия и председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ), сначала приветствовала участников конференции и почетных гостей от имени Центра русского языка и культуры «Института Пушкина» и Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы. И. Микулацо потом рассказала о двух юбилеях и подчеркнула, что настоящая конференция является второй юбилейной, продолжением празднования 20-летия изучения русского языка в Университете Пулы и 5-летием от основания ХАПРЯЛ. Празднование началось в декабре 2020 г. с международной научной конференции Возможности и проблемы онлайн-обучения русскому языку в мировом образовательном пространстве в эпоху пандемии, которая собрала 150 участников из 18 стран мира, а в результате опубликована научная книга с международной рецензией  «Русский язык в цифровом пространстве в эпоху пандемии». Таким образом, Пула дала свой вклад русистике в Хорватии и уже много лет занимает важное место между русистами целого мира, которые с большой радостью регулярно возвращаются в Пулу, участвуют в разных совместных проектах и мероприятиях, преподавателей и студентов. «Главное, что было достигнуто партнерствами между Пулой и Пятигорским университетом – это открытия Центра русского языка и культуры «Института Пушкина» в Пуле в 2017 г. и Центра хорватского языка и культуры в Пятигорске в 2020 г. Кроме партнерских университетов из России (Пятигорск, Пенза, Москва, Томск), партнером является и ООО «Златоуст» из Санкт-Петербурга, с которым сотрудничим много лет. Наши студенты многократно и с большим удовольствием ездили в Златоуст на изучение русского языка, «Златоуст» был участником на нашей первой конференции в Пуле, в 2016 г., я читала лекцию для Златоуста и итальянских преподавателей в 2020 г., на нашей конференции в декабре был вебинар ООО «Златоуста» для участников, и в настоящей конференции был мастер-класс Златоуста. Свое участие в конференции принял и Минский лингвистический университет из Беларуси, который является тоже нашим партнером. Все преподаватели русистики словацкого университета в Трнаве приняли свое участие и вложили свой склад в конференцию в Пуле.» - сказала И. Микулацо. В конце Микулацо поблагодарила всех участников за участие, напомнила что все участники получат сертификат об участии и сборник трудов, который уже находится в издательстве.

Приветственное слово от имени Оргкомитета на хорватском языке сказал Марко Любешич, доктор филологических наук, профессор Отделения кроатистики, кафедры методики хорватского языка и литературы им. «Тоне Перушко» Философского факультета Университета Пулы им. Юрая Добрилы.

После Оргкомитета участников конференции приветствовали почетные гости. После приветственных слов было пленарное заседание и работа в секциях. 2 октября 2021 г. в 15 часов конференция успешно закончила свою работу и были отмечены итоги.

В итоги конференции Микулацо Ирена сказала:

«Настоящей конференцией мы не ответили, конечно, на все вопросы, но открыли новые темы и новые возможности сотрудничества в разных областях русистики. Нас всех объединяет любовь к русскому языку, поэтому мы будем стараться хранить русское слово в наших странах и продолжать мотивировать наших студентов и учеников к изучению русского языка и русской культуры.

Спасибо всем докладчикам и участникам за плодотворную работу, спасибо информатикам, особенно информатику Дарию Кукуляну Университета Пулы им. Юрая Добрилы за помощь, и, самое главное, спасибо нашим университетам за поддержку!»

Микулацо И. попросила прислать отзывы о конференции и объявила итоги круглого стола о том, что планируется книга, посвященная 200-летию со дня рождения Ф.М. Достоевского и публикуются материалы докладчиков круглого стола в издательстве Университета Пулы им. Юрая Добрилы.

Заинтересованные участники конференции могут обратиться к нам ради формирования договоров о международном сотрудничестве. Обратиться можно по адресу конференции или прямо Микулацо Ирене: irena.mikulaco@unipu.hr или Петернел Ивоне, д-р экон. наук, руководителю международного офиса по партнёрству и проектам Университета Пулы им. Юрая Добрилы, г. Пула, Хорватия, по адресу ivona.peternel@unipu.hr. Можно организовать видео-конференцию для встречи и обсуждения сотрудничества.

В Пуле 1 октября началось мероприятие «Дни Достоевского», посещённое 200-летию со дня рождения Ф.М. Достоевского, а продолжается до 11 ноября, т.е. до рождения Ф.М. Достоевского. В мероприятии примут участие студенты и преподаватели Университета Пулы им. Юрая Добрилы и других хорватских вузов при поддержке Россотрудничества при Посольстве Российской Федерации в Загребе.

В итогах закрытия Микулацо Ирена сказала: «Хорватский Посол в Москве, г. Цар сказал, что мы филологи мягкая сила дипломатии, но сильная. Конференция объединила нас, стала платформой творческого общения, изменения информаций и контактов, и как сказано в заключении секциях: 'участниками секции и организаторами конференции не только были обсуждены научные проблемы, освещённые в докладах, но и намечены планы дальнейшего сотрудничества в проведении конференций, публикации статей и осуществлении переводческой деятельности литераторов, пишущих на русском и хорватском языках'».

Микулацо Ирена объявила о планах на 2022 г. и проведении «Летней школы русского языка и культуры» в г. Пула и пригласила участников конференции на участие в следующей конференции, которая состоится в конце августа 2022 года в Пуле и закрыла конференцию.

Желаем всем участникам крепкого здоровья и творческих успехов!

Всего вам доброго и до новых встреч!

Оргкомитет кoнференции

 

Popis obavijesti