OBAVIJESTI ODSJEKA ZA KROATISTIKU:
Preimenovanje Katedre za jezik...

U čast i spomen pok. prof. em. Ivanu Zoričiću koji je, zajedno s prof. Stjepanom Vukušićem, pokrenuo studij kroatistike u Puli 1994. godine, na inicijativu Odsjeka za kroatistiku Vijeće Filozofskoga fakulteta donijelo je 20. veljače 2019. odluku o preimenovanju Katedre za jezik Odsjeka za kroatistiku u Katedru za jezik „Ivan Zoričić“. Postavljanje natpisne ploče na Katedri Odsjeka za kroatistiku održano je 26. veljače 2019., na profesorov rođendan.

Prof. dr. Ivan Zoričić, professor emeritus, bio je cijenjeni i omiljeni sveučilišni profesor, istaknuti znanstvenik, jezikoslovac, dragi kolega i prijatelj. Rođen je 26. veljače 1937. u Pakovu Selu kod Drniša. Školovao se najprije u Drnišu, potom završava gimnaziju u Šibeniku, a na Filozofskome fakultetu u Zadru diplomirao je hrvatski jezik i književnost i ruski jezik. Magistrirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorat iz područje filologije stekao je na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Rijeci obranivši rad „Naglasni odnosi pakovačkoga govora i dubrovačkog poddijalekta u obzoru potreba normativne akcentologije“. Kratko je radio u srednjoškolskome Centru usmjerenoga obrazovanja, ondje je bio profesor hrvatskoga i ruskoga jezika te zamjenik direktora, a bio je i nastavnik u osnovnoj školi „Neven Kirac“ (danas „Šijana“) te 1970. i njezin direktor. Na Filozofskom fakultetu u Puli, nekadašnjoj Pedagoškoj akademiji, bio je zaposlen od 1980. godine (dvije je godine, od 1978. do 1980., bio vanjskim suradnikom). Godine 1988. biran je u zvanje docenta, potkraj 1993. postaje izvanrednim profesorom, a 1999. biran je u zvanje redovitoga profesora. Za njegov izniman znanstveni, stručni i nastavni rad Senat Sveučilišta u Puli, nakon umirovljenja, 2008. godine, dodijelio mu je počasno zvanje professor emeritus te je do samoga kraja izvodio standardnojezične kolegije na Odsjeku za kroatistiku. Predavao je brojne jezične kolegije, posebice se usmjeravajući ortoepiji i ortografiji, fonetici i fonologiji, morfologiji hrvatskoga jezika, kulturi govorenja i pisanja te pitanjima hrvatskoga jezika u 20. st., s naglaskom na stanje u Istri. Uz njegovu pomoć i mentorstvo stručno su i znanstveno napredovali brojni studenti, doktorandi i suradnici. Na fakultetu u Puli, uz temeljnu, nastavnu djelatnost, imao niz vodećih funkcija: bio je prodekan za nastavu od 1984. do 1988., zatim prodekan za znanost od 1988. do 1990., dekan od 1994. do 1998., privremeni pročelnik Odjela za humanističke znanosti 2007. te pročelnik Odsjeka za kroatistiku sve do odlaska u mirovinu. Godine 1994. na tadašnjemu  Pedagoškom fakultetu ustanovljen je studij kroatistike i ta je godina predstavljala  važnu prekretnicu u razvoju visokoškolskog obrazovanja u Puli čemu je uvelike pridonio upravo profesor Zoričić. Izvan institucije posebice je zapaženo njegovo članstvo u Vijeću za normu hrvatskoga standardnoga jezika, od 2005., koje je utemeljilo tadašnje Ministarstvo znanosti te u Znanstvenome povjerenstvu Nacionalne zaklade za znanost. Bio je i predsjednik Vijeća za knjigu Grada Pule u više navrata. Od obnove Matice hrvatske u Puli sudjelovao je u radu njezina odbora te je na njegov poticaj obnovljen rad Hrvatskoga filološkoga društva. Utemeljitelj je i do 1998. bio je glavni urednik nakladničkih knjižica Priručnici i Posebna izdanja Pedagoškoga fakulteta u Puli. Kao znanstvenik prof. Zoričić bio je glavni suradnik na više znanstvenih projekata MZOS-a, a od 2003. bio je glavni istraživač na projektu Hrvatsko standardno naglašavanje u teoriji i praksi.

Objavio je pet knjiga i više desetaka znanstvenih i stručnih radova u brojnim časopisima i zbornicima. Dva su glavna područja njegova znanstvenog i stručnog rada: normativna akcentologija i promicanje hrvatskoga jezika i jezične kulture. Prvomu pripadaju knjige Naglasni odnosi i norma (1990.), Naglasak pridjeva u hrvatskome književnom jeziku (1998.) te je suautor knjige (uz S Vukušića i M. Grasselli Vukušić) pod naslov Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (2007.), poznate i kao 4. svezak Akademijine gramatike, opsežnoga i temeljnoga djela hrvatske normativne akcentologije. Drugo područje njegova zanimanja čine knjige Hrvatski u praksi (1998.) i Tragom jezičnih nedoumica (2004.) te brojni prilozi u različitim javnim priopćajnim sredstvima. U posebnoj rubrici Bilješke o jezičnoj kulturi u Glasu Istre i u Vjesnikovu Jezičnom savjetniku objavio je preko 170 članaka o različitim gramatičkim i pravopisnim pitanjima hrvatskoga jezika. Na Radiopostaji Pula snimio je 80-ak emisija pod skupnim naslovom Hrvatski na našem radiju.

U povodu 75 godina života i 50 godina pedagoškoga i znanstvenoga rada profesora Zoričića Odsjek za kroatistiku u Puli, u čast i zahvalu, posvetio mu je 9. broj časopisa Tabula (2011.). Iznenada je preminuo 9. travnja 2018. godine.

Na njegov se rođendan, 26. veljače, kolegice i kolege s Odsjeka za kroatistiku u Puli sjećaju svega što je ostavio u znanstvenoj i u nastavnoj djelatnosti te koliko je ljudske topline unio u sve što je radio.

Popis obavijesti