OBAVIJESTI ODSJEKA ZA POVIJEST:
Tribina Odsjeka za povijest: Milan...

Javno predavanje Odjeci Praškog proljeća u Jugoslaviji 1968. godine doc. dr. sc. Milana Sovilja održat će se 10. travnja 2019. (srijeda) u 18 sati na Filozofskom fakultetu u Puli u Dvorani Slavka Zlatića. Milan Sovilj s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Hradec Králové (Češka) preko Erasmus programa gostuje na Odsjeku za povijest.

Promjene, koje su se zbivale u čehoslovačkoj državi i društvu prvih nekoliko mjeseci 1968. godine bile su vezane za pokušaje i ostvarenje određene liberalizacije čehoslovačkoga društva i Komunističke partije Čehoslovačke (KPČ). Glavna parola promjena, koje su bile označene terminom Praško proljeće, odnosila se na "socijalizam s ljudskim likom". Nova" vrsta socijalizma, koju je zagovaralo novoizabrano rukovodstvo KPČ od siječnja 1968. godine na čelu s prvim tajnikom partije Alexandrom Dubčekom, naišla je na nerazumjevanje toga "ljudskog lika" od strane Sovjetskog Saveza, zemlje koja je sama težila ka određivanju oblika socijalizma u državama pod svojom kontrolom.
Odjeci Praškog proljeća ticali su se također i Jugoslavije. Iako se u Čehoslovačkoj očekivala  jugoslavenska podrška reformama zbog ranijih negativnih jugoslavenskih iskustava prema Sovjetskom Savezu (informbiroovska kriza nakon 1948. godine ili ponovno zahlađenje jugoslavensko-sovjetskih odnosa krajem pedesetih godina), Josip Broz Tito se u vrijeme Praškog proljeća nije izravno izjašnjavao o čehoslovačkim promjenama. Jugoslavensko rukovodstvo je pratilo zbivanja u Čehoslovačkoj,
ali s distance i naglašeno oprezno zbog vlastitog odnosa prema Sovjetskom Savezu. Osluškujući što se događa u zemlji s kojom je Jugoslavija imala uglavnom dobre i srdačne odnose (osim u vrijeme kriza sa Sovjetskim Savezom), Tito i njegovi bliski suradnici nisu željeli izravno pružiti nikakve znakove podrške svojim čehoslovačkim kolegama koji bi mogli otežati jugoslavensko-sovjetske odnose, a možda i utjecati na zahteve za sličnim promjenama u samoj Jugoslaviji.
Titov posjet Pragu početkom kolovoza, nedugo prije napada pet vojski Varšavskog pakta na Čehoslovačku (u noći između 20. i 21. kolovoza 1968.) nije ništa bitnije promjenio, iako je kod vodećih čehoslovačkih političara mogao pobuditi određenu nadu u podršku tijekom vrlo teških trenutaka. Tek
nakon okupacije Čehoslovačke, Tito i vodeći jugoslavenski politički predstavnici iskazali su svoj stav, odnosno neslaganje zbog upotrebe sile prema čehoslovačkim građanima. Ujedno, zbivanja u Čehoslovačkoj bila su u tom trenutku glavna politička tema za većinu jugoslavenskih građana.
Međutim, pojavila se također određena strijepnja oko mogućeg pogoršanja odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, upravo zbog jugoslavenske osude nasilnog prekidanja reformskog pokreta u Čehoslovačkoj.

Milan Sovilj (1981.), povjesničar, postdoktorant Instituta za suvremenu povijest Akademije znanosti Češke Republike u Pragu, znanstveni suradnik Instituta za svjetsku povijest Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu i stručni asistent na predmetima opće povijesti 20. stoljeća na
Filozofskom fakultetu sveučilišta Hradec Králové. Na Odeljenju za istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu je diplomirao (2005.) i magistrirao (2008.). Radio je u Institutu za noviju istoriju Srbije u Beogradu. Disertaciju o čehoslovačko-jugoslavenskim odnosima 1939.-1941. godine obranio je 2015. godine na Institutu za svjetsku povijest Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu. Bavi se izučavanjem povijesti Jugoslavije i jugoslavensko-čehoslovačkih odnosa u različitim
razdobljima i kroz razne aspekte. Autor je monografija: U potrazi za nedostižnim. Jugoslovensko-čehoslovačke kulturne veze 1945.-1949. (Beograd, 2012), Československo-jugoslávské vztahy v letech 1939-1941: od zániku Československé republiky do okupace Království Jugoslávie (Praha, 2016), kao i većeg broja studija i članaka.

Popis obavijesti