POVIJEST:
Jednopredmetni diplomski sveučilišni studij Povijest

Pravo upisa imaju sveučilišni prvostupnici iz područja humanističkih i društvenih znanosti na temelju uspjeha (prosjek ocjena) ostvarenog na preddiplomskom studiju. Za sve pristupnike stvara se zajednička rang-lista, jedna za jednopredmetni, druga za dvopredmetni studij. Pristupnici koji nisu sveučilišni prvostupnici povijesti mogu upisati samo jednopredmetni diplomski studij povijesti, a do kraja studija moraju odslušati i položiti određene predmete s preddiplomskoga studija.

  • Studij traje dvije godine (četiri semestra) i izvodi se kao jednopredmetni (1P) i dvopredmetni (2P). 
  • Završetkom dvogodišnjeg diplomskog studija stječe se naslov magistra ili magistre povijesti (mag. hist.). 

Tjedno opterećenje studenata u nastavi iznosi oko 20 sati, a ukupno dvogodišnje opterećenje na temelju 40-satnog radnog tjedna, godišnje po 30 tjedana nastave i 12 tjedana ispitnih rokova iznosi 120 bodova. Jedan bod znači opterećenje s 28 sati rada (40 sati tjedno x 42 tjedna x 2 god. = 3360 sati / 120 = 28).

Predmeti su jednosemestralni i izvode se u zimskom ili ljetnom semestru.

Predmeti studija povijesti (predmeti unutarnje izbornosti, latinski jezik za povjesničare I. i II. i diplomski rad) i obavezni strani jezik za studente koji ne slušaju latinski jezik za povjesničare,  na jednopredmetnom studiju donose najmanje 90 bodova (75%), a na dvopredmetnom studiju najmanje 48 bodova (40%).

jednopredmetni studij povijesti:

najmanje 90 ECTS (75%)

vanjska izbornost:

najviše 30 ECTS (25%)

dvopredmetni studij povijesti:

najmanje 48 ECTS (40%)

drugi dvopredmetni studij:

najmanje 48 ECTS (40%)

vanjska izbornost:

najviše 24 ECTS (20%)

  • Jednopredmetni studenti biraju najmanje 10 predmeta unutarnje izbornosti (8 na prvoj i 2 na drugoj godini), a dvopredmetni 5 predmeta (4 na prvoj i 1 na drugoj godini). 
  • Ostatak opterećenja čine predmeti vanjske izbornosti: preostala ponuda diplomskog studija povijesti, neodslušani predmeti s preddiplomskoga studija povijesti, opći predmeti na Filozofskom fakultetu (strani jezici i dr.), edukacijski paket (za dobivanje kvalifikacije za rad u školi) ili predmeti iz ponude drugih preddiplomskih i diplomskih studija. Za povijesne predmete unutarnje izbornosti vrijedi ograničenje od 14 studenata po predmetu.

 

Jednopredmetni

Dvopredmetni

Predmeti unutarnje izbornosti

54

25+2

latinski jezik za povjesničare I.-II. Ili strani jezik 

 6

6

Diplomski rad (80-120 kartica)

30

30

Vanjska izbornost ili dodatni izbor sa studija povijesti

30

24

Drugi dvopredmetni studij (2P)

0

33

Ukupno

120

120

Najviše 4 boda tijekom studija moguće je ostvariti sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima (npr. praksa u muzejima, arhivima i sl. ustanovama, uređivanje časopisa Epulon, objavljivanje znanstvenih radova ili druge izvannastavne aktivnosti). Jednopredmetni studenti moraju tijekom studija ostvariti najmanje 1 bod iz izvannastavnih aktivnosti (ulazi u bodove za vanjsku izbornost).

Ispiti se polažu tijekom redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni, jesenski) i izvanrednih rokova tijekom semestra. Predmete odslušane u zimskom semestru najbolje je polagati u zimskom roku. Ispitne i sve ostale studentske obveze za svaki su predmet opisane u silabusu i dostupne na mrežnim stranicama pojedinog kolegija. Redoslijed polaganja ispita je slobodan, osim u slučaju vezanosti predmeta: latinski jezik I. polaže se prije latinskog jezika II., metodika I. prije metodike II. Vezanost ostalih nastavničkih predmeta određena je pravilima edukacijskog paketa.

Tijekom druge godine studija student uz pomoć mentora piše diplomski rad koji donosi 30 bodova. Dvopredmetni studenti biraju na kojem će studiju pisati rad. Rad je opsega 80-120 kartica (144.000-216.000 znakova).

Uvjet za upis druge godine studija ostvarena su 42 boda, neovisno iz kojih predmeta. Pravilnik o studiju i Pravilnik o ocjenjivanju određuju u kojim se slučajevima pojedini predmet mora ponovno upisati.

Uvjet za završetak studija je ostvarenih 120 bodova, što na 1P studiju obavezno uključuje najmanje 10 položenih predmeta unutarnje izbornosti, istraživanje, radionicu, terensku nastavu, latinski jezik za povjesničare I. i II. ili dva semestra stranog jezika iz ponude vanjske izbornosti, izvannastavnu aktivnost i diplomski rad, a na 2P studiju najmanje 5 predmeta unutarnje izbornosti, latinski jezik za povjesničare I. i II. ili dva semestra stranog jezika iz ponude vanjske izbornosti, istraživanje, radionicu (ako je diplomski rad iz povijesti) i terensku nastavu te diplomski rad i obveze s druge studijske grupe.

Svi studenti koji nisu sveučilišni prvostupnici povijesti do kraja diplomskoga studija moraju odslušati i položiti preddiplomski predmet Istraživanje povijesti i dva uvodna predmeta koja su najbliža temi njihova diplomskog rada: Uvod u prapovijest i Uvod u stari vijek ili Uvod u staru povijest hrvatskih zemalja pišu li diplomski rad iz prapovijesti ili stare povijesti, Uvod u srednji vijek i Uvod u hrvatski srednji vijek pišu li diplomski rad iz srednjovjekovlja, Uvod u novi vijek i Uvod u hrvatski novi vijek pišu li diplomski rad iz novovjekovlja, te Uvod u suvremenu povijest i Uvod u hrvatsku suvremenu povijest odaberu li za diplomski rad temu iz suvremene povijesti. U slučaju rubnih tema i prijelaznih razdoblja moguće su i drugačije kombinacije dvaju uvodnih predmeta koje je potrebno dogovoriti s budućim mentorom. Tri spomenuta predmeta zajedno nose 15 bodova te na jednopredmetnom studiju zauzimaju polovicu bodova namijenjenih vanjskoj izbornosti.

Svaki student dobiva nastavnika voditelja koji vodi brigu o njegovu radu i nudi potrebnu pomoć.

Studenti koji su u sklopu vanjske izbornosti na preddiplomskom i diplomskom studiju položili predmete edukacijskoga paketa (60 bodova) stječu kvalifikaciju za rad u školi koja se navodi u dodatku diplomi.

Magistri povijesti mogu nastaviti obrazovanje upisom poslijediplomskoga doktorskoga studija na drugim visokim učilištima.

Osim u programu studija, dodatna pravila studiranja te opisi studentskih prava i obveza nalaze se u sveučilišnom Pravilniku o studiju, Pravilniku o ocjenjivanju, Pravilniku o diplomskom radu, Statutu Sveučilišta te Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.

Struktura studija

(vrijedi za upisane u 1. godinu 2019./2020.)

 

DIPLOMSKI STUDIJ POVIJESTI

Jednopredmetni

Dvopredmetni

A

Unutarnja izbornost

Ponuđeni predmeti pružaju pregled historiografije i metodologije različitih povijesnih razdoblja, opširniji rad na određenim temama u posebnim tematskim predmetima i terensku nastavu iz različitih razdoblja.

Predmete je tijekom prva tri semestra potrebno birati tako da se ostvare uvjeti potrebni za odabir teme diplomskog rada iz određenoga razdoblja, odnosno povijesne grane: 24 boda moraju činiti predmeti s oznakom A (stara povijest) ili B (srednji i rani novi vijek) ili C (moderna i suvremena povijest). Predmeti s oznakom D (ostali predmeti) ne ulaze u ovaj zbroj. Preostalih  30 bodova unutarnje izbornosti pripadaju slobodnom izboru predmeta unutarnje izbornosti (A, B, C ili D). U trećem semestru obavezno se upisuje predmet o istraživanju razdoblja iz kojeg student želi pisati diplomski rad te pripadajuća radionica. Već u drugom semestru iz toga se razdoblja odabire terenska nastava. Dvopredmetni studenti radionički predmet obavezno biraju samo ako pišu diplomski rad iz povijesti.

24+30

25+2

B

Strani jezici

Studenti koji diplomski rad žele pisati iz starog, srednjeg i ranog novog vijeka (do kraja 18. st.) obvezno odabiru latinski jezik za povjesničare. 

Preostali studenti obavezno odabiru jedan strani jezik iz ponude vanjske izbornosti  koji se sluša tijekom dva semestra. Student bira jezik iz kojeg ima najveće kompetencije.

 6

6

C

Diplomski rad

Diplomski rad proizlazi iz interesa za određeno razdoblje i odabranih predmeta. Tema diplomskog rada može se odabrati iz onoga povijesnog razdoblja (predmeti s oznakama A ili B ili C) iz kojega su tijekom tri semestra ostvarena najmanje 24 boda. Te bodove čine predmeti istraživanje, radionica, tematski predmeti i terenska nastava. Time se bodovi u razini opterećenja jednoga semestra obvezno vezuju uz razdoblje iz kojega se dogovara tema diplomskog rada te zajedno s radom čine gotovo cijelu godinu studija (54 boda). Dvopredmetni studenti biraju na kojem će dvopredmetnom studiju pisati rad (po polovica bodova ulazi u kvotu svakoga studija).Četvrti semestar predviđen je isključivo za diplomski rad.

30

15/30

D

Vanjska izbornost

Slobodan izbor predmeta edukacijskog paketa, predmeta drugih studija ili izbor s povijesti.

30

24

E

Drugi dvopredmetni studij

0

48

 

Ukupno

120

120