ZVONIMIR MILANOVIĆ:
O djelatniku

doc. dr. sc. Zvonimir Milanović

Zvanje: docent

Funkcija: Predstojnik odsjeka

Konzultacije:

Srijeda 13-15h uz prethodnu najavu mailom

Telefon:
052 377 590
Katedra/služba :
Odsjek za klasičnu filologiju
Godina doktoriranja:
2013.

Nastava

sveučilišni preddiplomski

sveučilišni diplomski

Životopis

 

Zvonimir Milanović (1960) osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, studij započeo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. i nastavio na Jagiellonskom Sveučilištu u Krakowu, gdje je studirao klasičnu filologiju. Magistarski rad obranio je 1989. na Varšavskom Sveučilištu u Varšavi.

Do 2000. godine radio je kao profesor klasičnih jezika na Gimnaziji u Puli i Pazinskom kolegiju. Bavio se populariziranjem antičke kulture i njezine baštine: objavio više knjiga prijevoda s latinskoga, grčkoga, poljskog i španjolskog jezika, uvodne studije, eseje te stručne i znanstvene radove u časopisima.

Od 2000. radio kao lektor na Odsjeku za klasičnu filologiju na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Doktorsku disertaciju (Poljski i hrvatski humanizam u rano-novovjekovnoj dobi. Ideje, veze, paralele) obranio summa cum laude 2013. na Jagiellonskom Sveučilištu u Krakowu.

Godine 2017. izabran u zvanje docenta i za predstojnika Odsjeka za klasičnu filologiju. Autor udžbenika latinskog jezika (Hereditas linguae Latinae) za potrebe gimnazija i sveučilišta. Sudjelovao kao izlagač na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Znanstvene i stručne radove objavljivao na hrvatskom, poljskom, latinskom i engleskom jeziku.

Predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kultura Mare Internum" koji se održao na Sveučilištu u Puli u jesen 2018. godine (podatci na stranici: https://ffpu.unipu.hr/mareinternum2018/about_the_conference/scientific_organizing_committee).

Izabrane publikacije

Doktorska disertacija

Humanizm polski a humanizm chorwacki w dobie wczesnonowożytnej. Idee, związki, paralele. Disertacija obranjena na Odjelu za Polonistiku Jagiellonskog Sveučilišta u Krakowu 21. XII. 2013 (550 strana).

 

 

AUTORSKE KNJIGE – UDŽBENICI I KNJIGE PRIJEVODA

 

  • Hereditas linguae Latinae. Didaktičke i metodološke upute za nastavnike, VBZ Zagreb 2016, 71 strana. ISBN 978-953-304-774-4.
  • Hereditas linguae Latinae. Udžbenik latinskog jezika za gimnazije. Novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, VBZ Zagreb 2014, 192 strane s rječnikom. ISBN 978-953-201-269-9.    
  • Hereditas linguae Latinae. Radna bilježnica iz latinskog jezika za gimnazije. Novo, izmijenjeno, dopunjeno izdanje, VBZ Zagreb 2014, 149 strana. ISBN 978-953-201-268-2.
  • Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Cid-nova, Zagreb 2009 (prvo izdanje 1999), 170 strana (10 strana uvodni esej i 160 strana prijevoda s latinskog jezika uz komentare u bilješkama). ISBN 953-6566-15-X.
  • Diogen Laertije, Životi i misli istaknutih filozofa, NA Zagreb 2008, 135 strana prijevoda s grčkog jezika i bilješke (izbor cijelina iz Laertijeva djela). ISBN978-953-7511-02-9.
  • Marko Tulije Ciceron, O dužnostima, NA Zagreb 2007, 200 strana prijevoda s latinskog jezika uz komentare u bilješkama. ISBN 953964319-8.
  • Marko Tulije Ciceron, Život i djelo. Lelije o prijateljstvu, preveo, opremio bilješkama i uvod napisao Zvonimir Milanović. Cid-nova Zagreb 2007, 160 strana (85 strana pregledne studije o Ciceronu i 70 strana prijevoda s latinskog uz bilješke i komentar). ISBN 978-953-6566-83-9.
  • Lucije Anej Seneka,  Dijalozi. O postojanosti mudraca, O providnosti, O sretnom životu, Florilegij, naklada NA (Nova Akropola), Zagreb 2007, 195 strana (25 strana uvodni esej i 170 strana prijevoda s latinskog jezika). ISBN 978-953-7511—01-2.
  • Marko Aurelije Autokrator, Samomu sebi,  naklada „CID“ Zagreb, Zagreb 2001 (prvo izdanje 1996), 180 strana (160 strana strana prijevoda s grčkog, komentar i bilješke 20 strana). ISBN 953-6141-30-2.
  • Marko Antonije de Dominis. O miru među religijama – poslanica, u: M. A. D. Izabrani radovi 1, recenzija: akademik prof.dr.sc. Ivan Golub, urednik dr. sc. Ante Maletić, Lamaro d.o.o. Split 2002, str. 159-213.  ISBN 953-97256-1-5.

 

 

RADOVI U ČASOPISIMA I ZBORNICIMA

 

  • „Muza dalmatinska i sarmatska. Intelektualna i politička sinergija poljskih i hrvatskih humanista u XVI. stoljeću“, u: Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća. Povijest, kultura, književnost, ur. Maciej Czerwiński i Damir Agičić. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Związki polsko-chorwackie na przestrzeni wieków. Historia, kultura, literatura. Zagreb 2018. ISBN 978-953-7963-87-3.

 

  • „Lirika – zrcalo života: u kontrapunktu melankolije i vedrine“, u: Tadijino stoljeće: povijest, kultura, identitet, ur. Damir Matanović, Bogusław Zieliński, Amira Turbić Hadžagić, Emina Berbić Kolar. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa. Osijek – Poznanj, 2018. ISBN 978-953-6965-69-4.

 

  • „Problemi interpretacije i prevođenja stare književnosti. Nekoliko pitanja, primjedbi i propozicija / Problemy interpretacji i tłumaczenia literatury dawnej. Kilka pytań, uwag i propozycji (tłum. Leszek Małczak)“, Przekłady literatur słowiańskich. Tłumacze i przekładoznawstwo słowiańskie. T. 7. Cz. 1. Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2016. ISSN: 1899-9417. e-ISSN: 2353-9763.

 

  • Ethos, ethnos, politeia. Etnički identitet i političke strategije u razdoblju renesanse“, u: Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi, uredili Dalibor Blažina i Đurđica Ćilić Škeljo, Zagreb 2016, str.131-158. ISBN 978-953-175-602-0.

 

 

  • „Djelatnost Jakova Baničevića, Jana Dantyszeka i Frana Trankvila Andreisa s osvrtom na odnos prema Erazmu Rotterdamskom i političkim idejama u povijesnom kontekstu prvih triju dekada XVI. stoljeća”, Književna smotra, br. 175 (1), Zagreb 2015, str. 115-127, ISSN 0455-0463.

 

  • Amicitia diplomatica Piotra Tomickog i Stjepana Brodarića u kontekstu austrijsko-ugarskog konflikta u XVI. stoljeću”, Književna smotra, br. 178 (4), Zagreb 2015, str. 91-101, ISSN 0455-0463.

 

  • „Przestrzenie sakralne czasów wojny i pokoju w chorwackiej literaturze doby wczesnonowożytnej” [„Sveti prostori u vremenima rata i mira u hrvatskoj književnosti ranonovovjekovne dobi”], u: Świat bliski i świat daleki w staropolskich przestrzeniach, ur. Mariola Jarczykowa i Bożena Mazurkowa, Prace naukowe Uniwersytetu Śląskiego w Katowicach,  NR 3317, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego 2015, str. 67-89. ISSN 0208-6336. ISBN 978-83-8012-589-6 tiskano izdanje, ISBN 978-83-8012-590-2 elektronsko izdanje.

 

  • „Duch Europy w kulturze renesansowej Polski i Chorwacji oraz Dalmacji – The spirite of Europe...“, Herito. Heritage, culture and the present. Nr 11, MCK – ICC Kraków 2013, str. 74-88 (dvojezični poljski i engleski tekst). ISSN 2082-310X.

 

  • „Lelije o prijateljstvu“, Amoenitates vel lepores Philologiae, Książka jubileuszowa ku czci Profesora dr-a hab. Wacława Twardzika, ur. Roman Mazurkiewicz, Instytut Języka Polskiego PANU, Wyd. Lexis Kraków 2007, str. 415-417. ISBN 978-83-89425-39-3.

 

  • Tar, Frata, Vabriga: kulturna baština, Edicija „Hereditas Histriae“, uredila: Dragana Lucija Ratković. Prijevod fragmenata s latinskog o biskupskim vizitacijama, Poreč 2006, ISBN 953-6302-43-8.

 

  • „Hrvatski latinisti u podijeljenoj Europi“, Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa „Latinitet u Europi – Latinitas in Europa; urednik Darko Deković. Pokrovitelj HAZU, Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, Rijeka 2004, str. 427-433, pregledni rad, ISBN 953-6035-19-7.

 

  • Temelji antičke historiografije. Esej o starovjekovnoj historiografiji. Nova Istra, IV, XIII. 2-3,  Pula 1999, str. 271-289. ISSN 1331-0321.

 

  • Pjesme, Nova Istra, III, IX, 2, Pula 1998, str. 51-55. ISSN 1331-0321.

 

  • Pjesme – Zvijezda u kamenu. Nova Istra, II, VII, 4, Pula 1997, str. 152-155. ISSN 1331-0321.

 

  • Philippa Lacea Polana Illyrica – Carmen Saphicum (članak o pulskoj pjesnikinji iz XVI. st. i prijevod sapfičkih stihova). Nova Istra, II, IV, 1, Pula 1997, str. 45-49. ISSN 1331-0321.

 

  • Mathias Flacius Illirycus, Prologus primae partis Clavis Scripturae Sacrae (Matija Vlačić Ilirik, Predgovor prvom dijelu Ključa Svetoga pisma). Nova Istra II, VII, 4,  Pula 1997, str. 190-203, prijevod s latinskog jezika i komentar u bilješkama. ISSN 1331-0321.

 

 

STRUČNI RADOVI (Transkripcije i redakture)

 

  • Czesław Miłosz. O putovanjima kroz vrijeme. S poljskog preveo Siniša Kasumović, redaktura Zvonimir Milanović. Naklada Ljevak, Zagreb 2015, 345 stranica. ISBN 978-953-303-836-0. 
  • Gaj Julije Cezar. Moji ratovi. Prijevod i napomene Ton Smerdel, recenzenti Hrvoje Gračanin i Neven Jovanović, redaktura prijevoda Zvonimir Milanović, 569 stranica.. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2013. ISBN 978-953-222-614.
  • De republica ecclesiastica libri X Auctore Marco Antonio de Dominis Archiepiscopo Spalatensi. Libri I, II. Recenzija: akademik prof.dr.sc. Ivan Golub, urednik dr.sc. Ante Maletić, lektura Zvonimir Milanović, Lamaro d.o.o. Split 2003, 742 stranice. ISBN 953-97256-3-1. Transkripcija latinskog teksta – tiska iz XVII. stoljeća.
  • Alka Starac, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I i II. Arheološki muzej Istre, hrvatski i međunarodni recenzenti, lektura grčkih i latinskih tekstova Zvonimir Milanović. Pula 1999. ISBN 953-6153-11-4.

 

 

ZNANSTVENI SKUPOVI  I STIPENDIJE – AKTIVNOSTI I IZLAGANJA

 

1. Simpozij „Antun Vrančić“, Zagreb, svibanj 2004. Tema izlaganja: „Zastupljenost hrvatskih latinista u nastavi latinskog jezika u općim gimnazijama“.

2.   Međunarodni znanstveni skup „Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas“, Rijeka-Krk, listopad 2004. Tema izlaganja: „Hrvatski latinisti u podijeljenoj Europi“.

3. Simpozij: „Susreti hrvatskih književnika iz dijaspore“, Rovinj 13-15 listopada 2005, član organizacijskog odbora i moderatora skupa (2005-2010).

4. Međunarodni znanstveni skup „Humanistička naobrazba: temelj hrvatskog i europskog identiteta“ (400 godina Klasične gimnazije u Zagrebu), listopad 2006. Tema izlaganja: „Hrvatski latinizam i civilizacijski kontinuitet“.

5. Međunarodni slavistički skup, Opatija, srpanj 2008. Tema izlaganja: „Hrvatsko-poljski odnosi u XV. i XVI. stoljeću“.

6. „Treći dani u čast dr. Veljka Gortana“, Zagreb 25. travnja 2009. Tema izlaganja: „Tradicija i njeno naslijeđe“.

7. Poljska, Krakow, veljača 2009, izlaganje na Odjelu za Polonistiku Jagiellonskog Sveučilišta u Krakowu s temom: „Što je to hrvatski humanizam“? [„Co to jest humanizm chorwacki?“].

8. Poljska, Krakow, veljača 2013, izlaganje: „Dialogus de laudibus Herculis. Rozmowa poety i teologa w Dialogu o Herkulesie Marka Marulića“, Odjel za Polonistiku Jagiellonskog Sveučilišta. 9. Međunarodni znanstveni skup „Malićevi dani“, listopad 2015. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tema izlaganja: „Ethos, ethnos, politeia. Etnički identitet i političke strategije u djelatnosti istaknutih hrvatskih i poljskih humanista razdoblje renesanse.“

10. Poljska, Katowice, prosinac 2015, gostujuće predavanje: „Humanizm polski a humanizm chorwacki w dobie wczesnonowożytnej. Idee, związki, paralele“.

11. Pula, veljača 2016, izlaganje: „Klasični jezici i Europa“ za nastavnike klasičnih jezika na skupu profesora latinskog jezika u gimnazijama i srednjim školama.

12. Poljska, Krakow lipanj 2016, međunarodni znanstveni skup „Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća. Povijest, kultura, književnost“. Izlaganje: „Muza dalmatinska i sarmatska. Intelektualna i politička sinergija poljskih i hrvatskih humanista u XVI. stoljeću“.

13. Slavonski Brod, lipanj 2017, međunarodni znanstveni skup „Tadijino stoljeće“. Izlaganje: „Lirika – zrcalo života“.

14. Poljska, Krakow, listopad 2017. Predavanje u International Centre of Culture (MCK): „Hrvatski humanisti u renesansnom Krakowu“.

15. Split, 19-22. travnja 2018. Dvadeset osmi Marulićevi dani. Izlaganje: „Marulićev kršćanski humanizam. Filozofske i političke ideje u spisu Dialogus de Hercule.

16. Pula, 12-14. listopada 2018. Međunarodni znanstveni skup „Kultura Mare Internum. Humanističke ideje, veze i paralele u ranome novom vijeku“. Izlaganje: Friendship and the Concept of Paideia in the Context of Mare Inernum Cultures“.

 

  • Učešća na sastancima i godišnjim skupštinama HDKF-a u Zagrebu i  ranijih godina na skupovima Euroclassica Academia Ragusina u Dubrovniku.
  • Dvije međunarodne stipendije iz 2013. godine: „Fund of Queen Jadwiga“ (jedan mjesec) i „Thesaurus Poloniae – International Cultural Centre in Cracow“ (tri mjeseca) uz znanstveni staž na Jagiellonskom Sveučilištu.