Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih gradina u Istri - analiza i studija slučaja

                               

                                 Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-11-2013-2370)    HRZZ - Hrvatska zaklada za znanost

 

                                 i sponzoriraju Općina Vrsar i Montraker d.o.o.                    Image result for općina vrsarVrsar

                                                                          

UVOD

Prapovijesne gradine odlikuju se položajem na uzvisinama s odličnim strateškim i obrambenim osobinama. U Istri se nalazi impresivan broj ovog tipa naselja koja predstavljaju zanimljiv znanstveni i važan kulturni fenomen. Većina gradina uspostavljena je tijekom brončanog doba, a zbog povećanja populacije i društvene stratifikacije jednostavnih naselja pretvorena su u pred i protourbana središta. Dok etnički identitet brončanodobnog stanovništva nije poznat, etnički jedinstvena populacija Histra naselila je gradine tijekom željeznog doba.

Nakon rimskog osvajanja Istre, napuštena je većina gradina; neke su ostale u upotrebi, ali pod različitim okolnostima i uvjetima koji su doveli do bitnih promjena. Unatoč velikom broju tih nalazišta (240 potvrđenih, 200 vjerojatnih) tek ih je nekoliko sustavno istraženo. Prethodna su istraživanja bila ograničena na tumačenja u okviru nalazišta (intra site interpretation) i ciljane terenske preglede. Glavni ciljevi projekta jesu prepoznati antropogene promjene krajolika u vrijeme preobrazbe funkcije lokaliteta te dobiti nove spoznaje o prostornoj organizaciji naselja i čovjekovom odnosu prema okolini.

Koristeći interdisciplinarni pristup – proučavanje krajolika, geoarheologiju, topografiju, GIS i arheologiju – oblikovat će se nova holistička interpretacija dinamike krajolika u prošlosti. Istraživanje će ispuniti prazninu u našem razumijevanju interakcije čovjeka i krajolika, te ljudske preobrazbe okoliša, s naglaskom na kraj prapovijesti i rimsko doba. Studija slučaja o čovjekovom utjecaju na krajolik provodit će se u porečkoj mikroregiji te će se razmotriti u širem regionalnom kontekstu.

 

PROJEKT     

U Istri se nalazi impresivan broj prapovijesnih naselja gradinskog tipa koja predstavljaju zanimljiv znanstveni i važan kulturni fenomen. Istarske su gradine, zbog povećanja populacije i društvene stratifikacije, iz jednostavnih naselja pretvorena u pred i protourbana središta te se život na velikom broju gradina nastavio bez prekida sve do rimskog osvajanja. Dok etnički identitet brončanog stanovništva nije poznat, etnički jedinstvena populacija Histra naseljava gradine tijekom željeznog doba. Iako je većina gradina napuštena nakon rimskog osvajanja Istre, neke su ostale u upotrebi, ali pod različitim okolnostima i uvjetima koji su doveli do bitnih promjena/modifikacija.

Raspored smještaja rimskih seoskih naseobina izvan glavnih urbanih središta (Pola, Parentiun, kolonije osnovane sredinom 1. st. pr. Kr.) od kraja 1. st. pr. Kr. razvija se kao mreža rimskih vila (villae rusticae), koje su bile središta poljoprivrednih imanja. Ova su naselja, u obliku koji je poznat i u Italiji i u ostalim sredozemnim te sjevernim i srednjoeuropskim provincijama, smještena u ravnicama ili ponekad uz obalu, nedaleko zemlje koja je bila izvor opstanka i bogatstva njhovih vlasnika.

Postoje dva osnovna tipa vila (luksuzne, uglavnom uz obalu – villae maritimae i proizvodne, bez luksuznih elemenata) i kombinacija tih dvaju tipova (rezidencija bogatog vlasnika i veliki poljoprivredni dio). Postoji najmanje 250 poznatih nalazišta villae rusticae na područjima (agri) Polae i Parentiuma i možda još 100 u sjeverozapadnoj Istri (područje koje je kasnije pripisano koloniji Tergeste). One nisu prisutne u unutrašnjosti i u sjevernoj Istri, pošto se gospodarstvo u tim područjima nije temeljilo na poljoprivredi orijentiranoj ka izvozu, proizvodnji maslinovog ulja i vina kao što je to bio slučaj u kolonijskim agerima (Matijašić 1998).

Gradine su napuštene na prijelazu iz prapovijesti u rimsko doba (2. – 1. st. pr. Kr.) jer njihova obrambena infrastruktura nije više bila potrebna s obzirom da je rimska država osiguravala sigurnost za sve njezine stanovnike. Autohtoni Histri bili su ili asimilirani ili preseljeni u unutrašnjost Istre, a njihovu je zemlju oduzela država. Tijekom tog razdoblja, gradine su postupno napuštane u korist nizinskih naselja.

Od oko 440 gradina i 350 vila u Istri, na samo njih 70-ak pronađeni su tragovi naseljavanja i u prapovijesti i u rimsko doba: 23 u pulskom ageru, 24 u porečkom ageru, 9 u sjeverozapadnoj Istri i 14 u središnjoj i sjevernoj Istri. Upravo će ta naselja, a pogotovo ona u porečkom ageru biti predmet istraživanja ovog projekta.

Glavni cilj projekta je identificirati antropogene preobrazbe krajolika kako bi se stekle nove spoznaje o prostornoj organizaciji naselja i njihovom odnosu prema okolišu. Koristeći interdisciplinarni pristup – proučavanje krajolika, geoarheologiju, topografiju, GIS i arheologiju – oblikovat će se nova holistička interpretacija dinamike krajolika u prošlosti. Istraživanje će ispuniti prazninu u našem razumijevanju interakcije čovjeka i krajolika, te ljudske preobrazbe okoliša, s naglaskom na kraj prapovijesti i rimsko doba.

 

ISTRAŽIVANJE OGLEDNOG LOKALITETA NA PODRUČJU STUDIJE SLUČAJA

     Image may contain: outdoor and nature

 

 

 

 

 

 

Lokalitet Monte Ricco (Sv. Martin/Gavanov vrh) kod Vrsara odabran je zbog još uvijek vidljivih tragova  građevina (fortifikacijakih kamenih zidina) koje su podignuli prapovijesni stanovnici tijekom brončanog doba; arhivski podaci upućuju na postojanje prapovijesne nekropole, uništene 1924 . godine. Ponovnu upotrebu lokaliteta tijekom rimskog doba potvrđuje cisterna veličine 16 x 7 m, podijeljena u tri broda (vjerojatno dio rimske villae rusticae). Kasnoantička keramika također je pronađena na nalazištu. Arheološki lokalitet smješten je u kolonijskom ageru rimskog Parencija, te je pogodan za integriranje rezultata iskopavanja sa sustavnim pregledaom područja mikroregije studije slučaja.

KONKRETNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA OGLEDNOG LOKALITETA GRADINE MONTE RICCO UKLJUČUJU:

- određivanje površine prapovijesnog naselja, izradu precizne kronologije prapovijesnih i rimskih nalaza te njihovu interpretaciju,

- procjenu opsega rimskodobne intervencije i preobrazbe lokaliteta te ocjenu utjecaja ljudskog djelovanja na krajolik oko gradine.

 

Terensko istraživanje 2016.

Terensko istraživanje 2015.

Terensko istraživanje 2014.

Arhivska i prethodna istraživanja

 

ISTRAŽIVAČI 

123     Klara Buršić-Matijašić (voditeljica projekta) 

  •     Centar za interdisciplinarna arheološka  istraživanja krajolika,
  •     Filozofski fakultet, 
  •     Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

123

     Giovanni Boschian

  •     Odjel za biologiju,
  •     Sveučilište u Pisi, Italija 
  •     

 

123

     Davor Bulić

  •     Centar za interdisciplinarna arheološka  istraživanja krajolika,
  •     Filozofski fakultet, 
  •     Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

123

     Katarina Gerometta

  •     Centar za interdisciplinarna arheološka  istraživanja krajolika,
  •     Filozofski fakultet, 
  •     Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

123

     Robert Matijašić

  •     Centar za interdisciplinarna arheološka  istraživanja krajolika,
  •     Filozofski fakultet, 
  •     Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

123

     Maša Sakara Sučević

     Regionalni muzej u Kopru, Slovenija

 

 

123

    Jana Škrgulja

  •     Odsjek za arheologiju,
  •     Filozofski fakultet, 
  •     Sveučilište u Zagrebu

 

123

     Sandra Šoštarić

     Međunarodna komisija za nestale osobe - ICMP