ArchaeoCulTour - Arheološki krajolik u održivom razvoju kulturnog turizma Općine Vrsar

 

Projekt financiraju:

                                    Image result for općina vrsar logo                                Image result for turistička zajednica općine vrsar logo                          Related image

    Hrvatska zaklada za znanost       Općina Vrsar       Turistička zajednica Općine Vrsar        Maistra d.d.

  

Trajanje projekta: 15. siječnja 2018. - 14. siječnja 2021.
Financiranje: 3,000,000 kn
Voditelj projekta: Robert Matijašić, CIRLA, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

SAŽETAK

Ideja projekta polazi od prikupljanja, analize i sistematizacije podataka o arheološkim nalazištima na području Općine Vrsar, te njihove primjene u izradi planova i razradi koncepta razvoja kulturnog turizma na području Općine. Ciljevi obuhvaćaju identifikaciju i analizu arheološke baštine na temelju do sada poznatih podataka, terenskih istraživanja (pregled terena i sondiranje odabranih lokaliteta), analize kartografije, zračnih snimaka u dostupnim i primjenjivim tehnikama i formatima; utvrđivanje očuvanosti kvalitete arheološkog zapisa s određivanjem prezentacijskog i istraživačkog potencijala nalazišta; očuvanje arheološke baštine i krajolika što će se primijeniti u izradi sustava kontinuiranog monitoringa; valorizacija arheološke baštine u kontekstu gospodarskog razvoja; istraživanje stavova lokalnog stanovništva, stručne javnosti i turista o kulturnoj, posebno arheološkoj baštini; primjena rezultata istraživanja u diseminaciji rezultata radi jačanja svijesti o kulturnom turizmu kroz osmišljavanje novih načina predstavljanja baštine; priprema odabranih lokaliteta za prezentaciju.

Predviđene istraživačke metode polaze od klasičnih arheoloških tehnika identifikacije, istraživanja i valorizacije arheoloških nalazišta (pregled terena, sondiranje, analiza arheološkog materijala), suvremenih arheoloških tehnika (korištenje zračnih fotografija, mogućnosti koje pruža geoarheologija), a obuhvaćaju korištenje suvremenih informacijskih alata (GIS), prospekcijskih tehnologija (LIDAR), kao i anketiranje i analizu stavova javnosti o arheološkoj baštini i njezinoj važnosti u razvoju kulturnog turizma.

 

Suradnici

Giovanni Boschian, Odjel za biologiju, Sveučilište u Pisi, Italija

Davor Bulić, CIRLA, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Katarina Gerometta, CIRLA, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sara Popović, CIRLA, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Katarina Šprem, CIRLA, Filozofski fakultet, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Josip Višnjić, Služba za arheološku baštinu, Hrvatski restauratorski zavod

Marko Uhač, Konzervatorski odjel u Puli, Ministarstvo kulture RH

Nataša Urošević, Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Nikola Vojnović, Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Kristina Afrić Rakitovac, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković”, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Vlasta Gortan, Općina Vrsar

Tina Slamar, Turistička zajednica Općine Vrsar

Sanda Bravar, Maistra d.d.

Ivan Gerometta, Ronilački klub Ugor

Roberto Gergeta, Ronilački klub Ugor

Maurizio Matukina, Ronilački klub Ugor

Anton Prekalj, Ronilački klub Ugor

Milorad Harašić, Ronilački klub Ugor

Antonio Ciceran, Speleoklub HAD Vrsar

Petra Pifar, Speleoklub HAD Vrsar

Dolores Matika, studentica Odjela za arheologiju, Sveučilište u Zadru

 

Stanje istraženosti područja Općine Vrsar

Područje Općine Vrsar bilo je naseljeno već od najranije prapovijesti (starijega kamenog doba), i kroz sva prapovijesna i povijesna razdoblja do danas, kad se Vrsar oblikovao u jedan od najvažnijih središta istarskoga turizma. Stoga se suradnja arheologije i turizma može na primjeru Općine Vrsar dobro modelirati i predložiti obrasce simbioze koji mogu oblikovati paradigme koje se mogu primijeniti i u drugim povijesno-geografskim i gospodarskim sredinama.
Iako su nam na području Općine Vrsar poznata mnogobrojna arheološka nalazišta (ili moguća nalazišta), najveći je dio lokaliteta prepoznat prilikom površinskih pregleda terena, komunalnih ili infrastrukturnih radova, a tek ih je nekoliko probno sondirano. Na arheoškoj karti Istre, područje Općine Vrsar je «bijela mrlja» u velikom dijelu područja koje je pod sredozemnom makijom i šumom. Na tom je području jedna od najvećih povijesnih šuma, Kontija, kojom je u ranom novom vijeku Mletačka Republika izravno upravljala kao državnim dobrom jer joj je to bio važan izvor drva za brodogradnju. Arheološki lokaliteti su
najbolje poznati na obalnom području između Funtane i početka Limskog zaljeva, no u posljednje vrijeme istražuju se i prapovijesni lokaliteti na obroncima obale zaljeva.

U arheološkoj je literaturi najpoznatiji lokalitet u vrsarskoj luci, nedaleko srednjovjekovne crkve Sv. Marije od Mora (Neon), što ga je istražio Mario Mirabella Roberti 1930-ih godina (Mirabella Roberti 1944a, 1944b). Iako ga je interpretirao kao ranokršćanski sklop koji je napušten oko 6-7. stoljeća, novije analize pokazale su da se vjerojatno radi ipak o kasnoantičkoj stambenoj arhitekturi, pri čemu su i mozaici, koje je Mirabella Roberti smatrao ranokršćanskima, ustvari kasnoantički (Carre, Kovačić, Tassaux 2011, 260-265). Da je u vrsarskoj luci život pulsirao tijekom cijele antike, svjedoče nova istraživanja popsljednjih godina. Godine 2010-2011. pronađeni su ostaci ranocarske rimske građevine s mozaicima (Janko Šćulac 2011; Burić, Martinov 2011; Martinov 2011; Nakić, Martinov 2011), a Hrvatski restauratorski zavod je 2015. godine istražio dvije sonde (3x3 m i 11x2,5 m) u neposrednoj blizini, bliže obali luke, u sklopu istog antičkog kompleksa. Pronađen je prvenstveno antički keramički materijal i ostaci arhitekture, zatim ostaci zidanog kasnoantičkog groba, ostaci višebojnog mozaika ukrašenog geometrijskim motivima te nalazi keramike iz srednjega i novog vijeka (Percan 2016).


Rekognosciranje obronaka Limskog zaljeva 2007. godine pokazalo je postojanje niza pećina i pripećaka: tri ispod šume Kontija, četiri ispod sela Kloštar, dvije blizu vrsarskog aerodroma (Komšo 2007, 267). U međuvremenu su sondirani pripećci Abri Kontija 002 i Lim 001 (Komšo 2008, 342), a rezultati su pokazali da predstavljaju zanimljive lokalitete s tragovima života u kasnom gornjem paleolitiku, kasnom mezolitiku i neolitiku (Janković et al. 2016, 12-16), a i u kasnijim povijesnim razdobljima. Potonja dva lokaliteta su bila predmetom istraživanja i znanstvenog projekta «Archaeolim» koji financira Hrvatska zaklada za znanost (Arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena u Limskom kanalu, Istra: 2014-2017). U sklopu projekta je izvršeno i podvodno rekognosciranje koje je dalo zanimljive rezultate, jer je zamijećen čitav niz mogućih potopljenih pećina i pripećaka (Janković et al. 2016, 18-20), što predstavlja potencijal za daljnja istraživanja.


S povećanjem broja stanovnika i društvenim raslojavanjem, u kasnijim prapovijesnim razdobljima (brončano i ćeljezno doba) glavnim oblikom naseljavanja postaju gradine (castellieri), utvrđena naselja na vrhovima brežuljaka. U Istri postoji impresivan broj gradina (oko 240 sigurnih i oko 200 mogućih: Buršić-Matijašić 2007). Tijekom vremena, istarske su se gradine preobražavale od jednostavnih naselja u predurbana i protourbana, pa je život na njima neprekinuto postojao do rimskog osvajanja poluotoka. Na području Općine Vrsar postoji niz prapovijesnih gradina (Montegon, Mukaba, otok Sv. Juraj, Gradina, Monte Ricco, sam Vrsar: Buršić-Matijašić 2007: 267-269, 281-283), ali niti jedna nije istražena, tako da i ovdje postoji potencijal za buduća istraživanja. Nedavno sustavno istražena brončanodobna gradina blizu zapadne istarske obale je Monkodonja kraj Rovinja (Hänsel, Mihovilić and Teržan 2015), koja predstavlja lijepi primjer arheološkog lokaliteta koji je prikladno smješten u kontekstu simbioze baštine i turizma.


Još jedna važna značajka arehološkog prapovijesnog krajolika Istre u brončano doba su grobni tumuli: kamene gomile ispod kojih su sahranjeni pokojnici (jedan illi više), obično grupirani un skupine na uzvišenjima nedaleko naselja (gradina). Lijepi istraženi primjer je opet kraj Monkodonje, na susjednom brežuljku Mušego (Mon Sego), koji predstavlja nekropolu gradine (Hänsel, Matošević, Mihovilić, Teržan 2007). Na području Općine Vrsar postoji nekolko poznatih primjera tumula i skupina tumula, ali još ih se više nalazi neotkriveno ispod makije i šume. Nekoliko tumula vidljivo je na brdima Veli Major i Kamenjak kraj sela Marasi, dva su takva lokaliteta kraj Gradine (Milotić, Sadrić 2013, 33-35; Sadrić 2013 2013), i nekoliko oko Mukabe.


Arheološko nalazište Monte Ricco (u literaturi poznat i pod imenima Sv. Martin i Gavanov vrh) prapovijesna je gradina iz brončanog doba, koja je ponovo bila naseljena u rano rimsko doba (1. st. pr. Kr.), a izgleda da je postojala željeznodobna nekropola, uništena 1924. godine radom kamenoloma na zapadnim padinama brda (Matijašić 1988, 61-62; Matijašić 1994, 73; Matijašić 1998, 286-288; Mihovilić 2013, 88-90). Rimskodobna cisterna na vrhu gradine (trobrodna, 16 x 7 m) ukazuje na postojanje rimske građevine tipa villa rustica na mjestu prapovijesnog naselja na uzvisini, što je rijedak slučaj, jer se život u rimsko doba općenito seli s uzvisina bliže moru i nizinskim površinama za poljoprivredu.


Ostatke i tragove rimskih rustičnih vila – prema sadašnjem stanju istraženosti – nalazimo duž zapadne obale Općine Vrsar, i njezinom neposrednom zaleđu, no nijedna nije istražena. Površinski znakovi rimskih građevina vidljivi su u profilu obale i na morskom žalu na tri mjesta: Rt Scalo, Valkanela i uvala Fojaga (Carre, Kovačić, Tassaux 2011, 254-255), no oni su danas većim dijelom uništeni, odnosno sačuvani samo u tragovima. Tijekom 20. stoljeća zabilježeni takvi tragovi u vrsarskoj luci, koja je danas posve izgrađena (Mirabella Roberti 1944b; Carre, Kovačić, Tassaux 2011, 256-260). Tijekom rekognosciranja 2015-2016. (neobjavljeno) zabilježeni su podaci za još nekoliko lokaliteta u zaleđu obale.

Do sada provedena podvodna istraživanja duž vrsarskog priobalja, nekoliko rekognosciranja (Kovačić 2002; Mihajlovć, Čule 2009), pokazala su postojanje ostataka brodoloma i raspršenih nalaza arheološkog materijala na više mjesta, ali podaci nisu takvi da omogućuju neke konkretne zaključke, iako valja pretpostaviti da je intenzitet pomorskog prometa u svim povijesnim razdobljima bila slična na većem dijelu zapadne istarske obale. Ostaci brodoloma na pličini blizu ulaza u vrsarsku luku, te ostaci opeka i glazirane keramike kod otočića Cavata (Čavata) dva su primjera podvodnih arheoloških lokaliteta kakvih zacijelo ima još.
U rimsko je doba područje Općine Vrsar činilo dio parentinskog agera, koji je bio organiziran u drugoj polovici 1. stoljeća pr. Kr., geodetski podijeljen na pravilne čestice (centurijacija) radi podjele zemljišta rimskim doseljenicima. Parentinska je kolonija (Colonia Iulia Parentium) osnovana oko 45. pr. Kr., ali ustrojavanje je potrajalo do kraja 1. stoljeća pr. Kr. Centurijacija je dobro vidljiva na katastarskim mapama i zračnim snimkama u različitim tehnikama i formatima (Marchiori 2013, 111), ali njezina vidljivost tradicionalnim metodama zračne fotografije una vrsarskom područje je nedovoljna, radi makije i šuma koje zastiru velike dijelove toga prostora. Nema ipak nikakve dvojbe da je centurijacija pokrivala cijeli ager parentinske kolonije, da su se katastarske mreže dviju susjednih kolonija (Parentium i Pola) nadovezivale jedna na drugu i da su bile identične u modularnoj veličini i smjeru osnovnog pravca.


Za kasnoantičko doba nema na području Vrsarštine posebnih podataka, osim već spomenute građevine u vrsarskoj luci, no valja poći od pretpostavke da između klasičnog rimskog razdoblja, kasnoantičkog doba i ranoga srednjega vijeka nije bilo većih prekida. Obrazac tranzicijskog procesa naseljavanja između 4. i 7. stoljeća, u kojoj je mjeri bio sličan širem istarskog kontekstu, treba tek potvrditi terenskim radom, odnosno skupljanjem novih topografskih podataka.

Ranosrednjovjekovni lokalitet jesu ruševine samostanskog kompleksa sv. Mihovila nad Limom u Kloštru (od lat. claustrum), samostan za koji se kaže da su ga osnovali benediktinci u 10. stoljeću, ali na mjestu starijega kompleksa, o čemu svjedoči manja crkvica iz 6. stoljeća s trostranom apsidom i (uništenim) bačvastim svodom s pojasnicama na lezenama (Šonje 1959; Klen 1969). Na zidnim površinama u unutrašnjosti crkvice su tragovi zidnih slika. Romanička jednobrodna crkva iz 11. stoljeća ima polukružnu apsidu i sačuvane dijelove fresaka, koje pripadaju najstarijim sačuvanim zidnim slikama u Istri (Demonja 1999). Godine 2015. je Hrvatski restauratorski zavod proveo probna arheološka sondiranja u samostanskom kompleksu. U dvorištu, južnom klaustru te u unutrašnjosti crkve sv. Mihovila pronađeno je popločenje, a istraženo je i sedam grobnih cjelina. Svi se pronađeni nalazi mogu datirati u 17. ili 18. stoljeće (Višnjić 2016).


Zaključno, stanje istraženosti arheološke topografije područja Općine Vrsar uglavnom je zadovoljavajuće, ali postoji još prostora za dopune i poboljšanja, pogotovo ima li se u vidu da se radi o području na kojemu prevladava turističko gospodarstvo kao izvor prihoda pojedinaca i zajednice, i da Vrsar i okolica godišnje primaju veliki broj turista. Međutim, većina topografski poznatih nalazišta i potencijalnih nalazišta nikada nije niti preliminarno istražena (probno sondirana). 

 

Ciljevi

OSNOVNI CILJ: Analiza arheološkoga krajolika sa svrhom integracije u održivi razvoj kulturnog turizma Općine Vrsar.
CILJ 1. IDENTIFIKACIJA arheološke baštine na području Općine Vrsar. Očekuje se prepoznavanje novih, do sada nepoznatih nalazišta s mogućim potencijalom za turističku prezentaciju.
CILJ 2. IZRADA GIS BAZE PODATAKA objedinjavanjem podatka o arheološkoj baštini na području Vrsara dobivenih iz dosadašnjih površinskih pregleda terena, nalazišta identificiranih analizom zračnih snimki, Lidara i probnog sondiranja. Očekivani rezultat je izrada sveobuhvatne baze podataka s nalazištima i nalazima na otvorenome, pećinskim i podvodnim nalazištima. Ti će se rezultati primijeniti u izradi znanstvenih arheoloških te ostalih tematskih karata vezanih uz turističku prezentaciju nalazišta, a baza podataka poslužit će prilikom budućeg prostornog planiranja na istraženom području kao i planiranju budućih istraživanja.
CILJ 3. ISTRAŽIVANJE probnim sondiranjem odabranih arheoloških nalazišta, u čijem će uzorku biti zastupljene sve vrste identificiranih arheoloških nalazišta. Očekivani rezultat bit će stečen uvid u morfologiju, kronologiju i dinamiku sondiranih nalazišta, što će doprinijeti ostvarenju drugih ciljeva ovog istraživanja. Datiranjem će se dobiti precizna kronologija prapovijesnih, rimskih i srednjovjekovnih i novovjekovnih nalazišta, što će doprinijeti njihovoj interpretaciji, ali i upotpuniti kronologiju spomenutih razdoblja u širem regionalnom kontekstu.
CILJ 4. VALORIZACIJA odnosno utvrđivanje očuvanosti kvalitete arheološkog zapisa. Dokumentirat će se trenutno stanje baštine i definirati historijski procesi koji su utjecali na fizičko stanje baštine (retrogradna analiza). Rezultat će biti utvrđivanje tipova i razloga nastanka promjena u prostoru, kao i načina njihovog širenja kroz duži vremenski period, s ciljem budućeg adekvatnog upravljanja. Na slijedećoj razini kao rezultat se očekuje određivanje prezentacijskog i/ili istraživačkog potencijala nalazišta.
CILJ 5. OČUVANJE arheološke baštine i krajolika, primjenom rezultata utvrđivanja procesa formiranja nalazišta i postdepozicijskih procesa, poput stupnja erozije, stabilnosti tla i sedimenata itd., što će se primijeniti u izradi sustava kontinuiranog monitoringa arheološke baštine i krajolika Općine Vrsar sa svrhom održavanja i očuvanja baštine.
CILJ 6. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I STRUKE putem učinkovite valoriziracije kulturne baštine u funkciji gospodarskog razvoja. Očekuje se da će rezultati provedenog istraživanja anketiranjem turista, posjetitelja i stručne javnosti pokazati koji su najprikladniji načini predstavljanja kulturne baštine Vrsara, što će sasvim sigurno povećati njezinu atraktivnost i unaprijediti kulturno-turističku ponudu, a bez opasnosti od narušavanja integriteta arheološke baštine, poštujući sve principe i praksu konzervatorske struke.
CILJ 7. PREZENTACIJA, DISEMINACIJA, POPULARIZACIJA radi povećanja vidljivosti i proširenja važnost arheoloških nalazišta u lokalnoj zajednici sa svrhom poticanja gospodarskog korištenja arheološke baštine uz odgovarajuću zaštitu. Rezultati projekta izravno će biti primjenjivi u osmišljavanju i izradi budućih projekata oblikovanja turističkih ruta i označavanja baštine, turističkih karata, vodiča i ostalih sadržaja potrebnih za razvoj kulturnog turizma (npr. izrada fotogrametrijskih 3D modela u svrhu izrade idejnih rekonstrukcija nalazišta i pripremu digitalnog prezentacijskog materijala). Priprema odabranih lokaliteta za prezentaciju.

 

Metodologija

Kako je vidljivo iz kratke povijesti istraživanja, područje Općine Vrsar je pogodno za cjelovitu analizu kulturnog krajolika svih arheoloških razdoblja i različitih vrsta nalazišta (pećinska, na otvorenom i podvodna; naseobinska, sakralna i grobna). Specifičnost predloženog projekta jest da će se usporedno istražiti nekoliko arheoloških nalazišta iz istog razdoblja što će pridonijeti boljem razumijevanju kronologije i podrobnijem tumačenju aktivnosti ljudskih zajednica i njihovog utjecaja na krajolik. Primjenom interdisciplinarnog korištenja arheologije krajolika, zračne arheologije, geoarheologije, kartografije, geografskog informacijskog sustava, arheologije (od prapovijesne do novovjekovne, uključujući razne vrste nalazišta – pećinske, na otvorenom prostoru, podvodne), svi novoprikupljeni podaci o arheološkoj baštini u krajoliku Općine Vrsar bit će obrađeni u okviru GIS platformi te integrirani s već postojećim podacima dostupnim iz literature. Geografski informacijski sustav (GIS) postao je posljednjih godina neophodan analitički alat kojim se obrađuju velike količine podataka, a veoma je pogodan i za prezentaciju podataka ne samo stručnjacima već i široj javnosti. Neće biti zanemarena ni analiza klasičnih katastarskih planova, sadašnjih i povijesnih, koji su velikim dijelom digitalizirani i time je njihovo korištenje znatno olakšano. Toponomastički i topografska podaci vrsarskog područja pojavljuju se na mapama i kartama već od 16. stoljeća (Lago, Rossit 1981), ali se pravim katastrom smatra austrijski s početka 19. stoljeća (Katastar Franje I. – Franciskanski katastar, 1818-1840), koji predstavlja osnovu svih kasniji premjera. Pregledat će se i koristiti suvremene i povijesne katastarske mape, tiskane mape vojne kartografije austrijskog i talijanskog razdoblja (1:25.000), Topografska karta Državne geodetske uprave RH (1:25.000), Hrvatska osnovna karta Državne geodetske uprave RH (1:5000) i Digitalna ortofoto karta (1:5000).

S obzirom da na prostoru Općine Vrsar djeluje velika turistička tvrtka – Maistra d.d. (partner u predloženom projektu) koja ima nekoliko vrsta smještajnih jedinica (hoteli, apartmani, kampovi) i samim time raznolik profil turista s različitim interesima, te da je u Vrsaru vrlo razvijen i privatni smještaj, područje Vrsara idealno je i za istraživanje tržišta u kontekstu razvoja kulturnog turizma. Stoga će se provesti istraživanje o stavovima lokalne zajednice o važnosti arheoloških nalazišta te njihovoj mogućoj gospodarskoj i posebice turističkoj valorizaciji, metodom osobnog intervjua s više kategorija dionika. Analiza stavova lokalnog stanovništva provest će se temeljem stratificiranog slučajnog uzorka, pomoću strukturiranog upitnika. Anketiranjem valja obuhvatiti 10% stanovništva Vrsara (prema popis stanovništva 2011. godine u naselju Vrsar bilo je 1736 stanovnika). Osim toga, provest će se istraživanje stavova relevantnih eksperata i lokalnih poduzetnika, s naglaskom na područje turizma, o mogućim načinima gospodarske valorizacije arheoloških nalazišta. Temeljem rezultata navedenih istraživanja, predložit će se mogući modeli gospodarske valorizacije arheološke baštine sukladno načelima održiva razvoja. Pored istraživanja stavova lokalnog stanovništva, eksperata i poduzetnika, na slično oblikovanim metodološkim zasadama (osobni intervju, stratificirani slučajni uzorak, strukturirani upitnik) provest će se istraživanje stavova turista, tj. posjetitelja vrsarskog područja koji ovdje provode vrijeme odmora i rekreacije. Osim na području Vrsara, istraživanje će se provesti na turističkom području Rovinja, što će poslužiti za usporedbu
rezultata. Uzorak će biti prilagođen broju turista: u Vrsaru je 2016. godine boravilo 204.623 turista, a u Rovinju 574.062; predviđeni uzorak bit će 0,07%. Anketiranjem svih spomenutih skupina ispitat će se zainteresiranost za arheološku baštinu i baštinu općenito,. Istraživanje stavova provest će se dvaput u toku trajanja projekta: u prvoj i trećoj godini, tako da će usporedba rezultata i s tim vremenskim odmakom dati neke elemente koji će se povezati s aktivnostima na diseminaciji (javna predavanja, radionice i arheološke ture za lokalno stanovništvo i turiste), koje će se u međuvremenu provesti. Diseminacijske aktivnosti mogu obuhvaćati s jedne strane poticanje zanimanja u turista, pri čemu će se osmisliti ciljano upoznavanje s baštinom, sudjelovanje u arheološkom istraživanju pod nadzorom arheologa. S druge strane važan segment je i diseminacija znanja među lokalnim stanovništvom, s posebnim naglaskom na školsku i vrtićku djecu, koje valja poticati za sudjelovanje u javnim predavanjima i predstavljanjima projekta, radionicama i obilaske arheoloških lokaliteta. Općina Vrsar predstavlja idealni prostor za predloženo istraživanje jer s jedne strane raspolaže bogatom arheološkom baštinom, a s druge je turistički atraktivno područje koje privlači veliki broj turista, među kojima valja djelovati za promicanje aktivnog odmora, kako bi se i baština, pa i arheološka uvrstila u ponudu. Iako je na području Općine Vrsar
dosta veliki broj smještajnih kapaciteta, on nije tako velik kao neka druga zapadnoistarska turistička središta, više je po mjeri čovjeka, no i u Vrsaru je vidljiv nesrazmjer u broju gostiju između dva središnja ljetna mjeseca (srpanj-kolovoz) i ostalih mjeseci prije i poslije toga. Kulturni turizam i baština kao predmet interesa mogu biti privlačni razlog dolaska i boravka turista u predsezoni i posezoni.