OBAVIJESTI:
Obavijesti Instituta Puškin
Poziv na Međunarodni forum mladih u...
Međunarodni Festival "Druzja, prekrasen naš sojuz!", koji organizira Fond Russkij mir, ove se godine, nažalost, neće moći održati uživo. Pulski studenti su već sudjelovali na njemu i imali prekrasne dojmove i stekli divna prijateljstva, pa se i sada pozivaju na sudjelovanje. Umjesto toga, bit će organiziran Međunarodni forum mladih ONLINE: «Молодежь в эпоху цифровых коммуникаций: формы виртуального и реального взаимодействия» i bit će u okviru rada XIV Assambleje Fonda Russkij mir. Prijaviti se možete za sudjelovanje na adresu: 14assamb_youth@russkiymir.ru Objavljen je i natječaj za najbolji video (do dvije minute) "Kak my izučaem russkij jazyk?" i do 22. listopada treba snimiti kratki video na istu adresu. Svi sudionici će dobiti diplomu, a pobjednici nagrade: В рамках  Международного молодежного форума «Молодежь в эпоху цифровых коммуникаций: формы виртуального и реального взаимодействия» объявляется конкурс видеороликов на тему «Как мы изучаем русский язык?» До 22 октября 2020 года присылайте свои видеролики по адресу  14assamb_youth@russkiymir.ru  с пометкой «Конкурс видеороликов». Видео может быть снято любым техническим способом, в том числе с помощью мобильного телефона. Хронометраж до 2 минут. Итоги конкурса будут подведены во время Молодежного форума. Все участники получат дипломы, победителей ждут призы.   OSNOVNA INFORMACIJA Дорогие друзья! К сожалению, в этом году нам не удалось собраться с вами на нашем ежегодном международном Фестивале "Друзья, прекрасен наш союз!", но современные технологии позволяют нам преодолеть любые расстояния  и встретиться онлайн. В этом году 2 ноября в рамках ежегодной Ассамблеи Русского мира, которая пройдет  в режиме видеоконференции, состоится  Международный молодежный форум «Молодежь в эпоху цифровых коммуникаций: формы виртуального и реального взаимодействия». Мы планируем обсудить вопросы, интересующие современную молодежь. Например: · Как интересно и эффективно использовать многообразие современных сетевых инструментов и ресурсов для изучения русского языка онлайн? · Как популяризировать русский язык в социальных сетях? · Как успешно продвигать онлайн собственные проекты, идеи и свой имидж? · Как правильно снимать и продвигать качественный фото- и видеоконтент в сетях? · Как писать интересные, захватывающие тексты? Нам очень важно ваше мнение по поводу повестки Молодежного форума. Мы будем признательны вам за вопросы и темы для обсуждения на Форуме, которые вы можете прислать на электронную почту по адресу  14assamb_youth@russkiymir.ru  или оставить в комментариях к данной публикации. Программа Молодежного форума будет опубликована на интернет-портале  www.russkiymir.ru . Для участия в Форуме и в Ассамблее необходимо зарегистрироваться, пройдя по ссылке  https://www.14assamb.russkiymir.ru/registration . Приглашаем Вас принять участие в Молодежном форуме!
Poziv studentima za učenje ruskoga...
Svi studenti i studentice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli mogu upisati kolegij Ruski jezik. Ruski jezik uči se od nule, nije potrebno predznanje, može se učiti tri godine. Tijekom učenja ruskoga jezika, studenti mogu sudjelovati u raznim manifestacijama koje organizira Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin". To su večeri poezije, koncerti, prikazi ruskih filmova, Dani ruskoga jezika i kulture, obilježavanje Dana ruskoga jezika, manifestacija Prosinac kod Puškina i studijskim putovanjima u Rusiju. Studente se potiče i motivira da sudjeluju u natjecanjima, forumima i Olimpijadi iz ruskoga jezika.  Učite ruski jezik jer se možete natjecati i osvojiti stipendiju na nekom od ruskih sveučilišta za program koji je prilagođen Vama i Vašoj struci! Dobro došli! Добро пожаловать!    
Institut Puškin sudjelovao je na Danu...
"Dan ruske kulture" održan je 19. rujna 2020. u slikovitom istarskom gradu Svetvinčentu. Manifestaciju je po prvi puta organizirala Udruga ruske nacionalne manjine u Istarskoj županiji "Ruski dom". Pozivu za sudjelovanje odazvao se i Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin". Voditeljica pulskog Instituta Puškin i predsjednica Hrvatskog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti, dr. sc. Irena Mikulaco, pročitala je stihove S. A. Jesenjina " Tko sam, što sam?" jer se 3. listopada obilježava 125. godišnjica Jesenjinova rođenja, ukratko predstavila autorski prijevod knjige na hrvatski jezik "871 dan" o opsadi Lenjingrada, koja je predstavljena 2019. i 2020. godine u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Pjatigorsku, Zagrebu i Puli jer se 2019. godine obilježavala 75. godišnjica od proboja opsade Lenjingrada. Zato je bilo prigodno da se spomene i knjigu jer je manifestacija bila posvećena 75. godišnjici od Velike Pobjede u Drugom svjetskom ratu i time je dan doprinos obilježavanju najznačajnijeg datuma ne samo za rusku već i za svjetsku povijest. Nakon toga Irena Mikulaco pročitala je stihove K. M. Simonova "Čekaj me". Studentica Pulskog sveučilišta, Alisa Tešić, koja u Institutu Puškin uči ruski jezik pročitala je na ruskom jeziku Puškinove stihove "Unilaja pora! Оčej očarovan'je!". Manifestacija Dan ruske kulture održana je pod pokroviteljstvom Moskovske vlade, Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Rossotrudničestva u Hrvatskoj, Grada Svetvinčenta, uz sudjelovanje Udruge ruskog govornog područja iz Međimurja «Kalinka», Asocijacije mladeži ruskih sunarodnjaka u Republici Hrvatskoj i ansambla Slavjanka, Hrvatskog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Centra ruskoga jezika i kulture “Institut Puškin” sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Manifestacija je održana na Glavnom trgu u Svetvinčentu uz brojne uzvanike iz područja kulture, medija, turizma i obrazovanja, nazočili su ministar-savjetnik pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, g. Vladimir Prohorov te direktorica Rossotrudničestva u Hrvatskoj, gđa Natalija Jakimčuk i njezin suradnik Sergej Ždanovič. Pozdravnim riječima obratile su se predsjednica Udruge Tatjana Sokolova i dopredsjednica Ekaterina Čumak-Đunj i otvorile manifestaciju. Toplim riječima, izražavajući oduševljenje Hrvatskom i Istrom, na hrvatskome jeziku obratio se ministar-savjetnik pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, g. Vladimir Prohorov. Dobrodošlicu je u ime domaćina poželio načelnik općine Svetvinčenat, g. Dalibor Macan, koji je istaknuo da je manifestacija važan događaj za općinu i općenito za Istru. Moderatorica Dana ruske kulture bila je Svetlana Marinov. Osim Instituta Puškin, u glazbeno-dramskom programu sudjelovali su ansambl "Slavjanka" iz Zagreba i "Kalinka" iz Čakovca, koji je proslavio svoje prvo desetljeće rada. Pjevali su poznate ruske i ruske narodne pjesme (Uraljskaja rjabinuška, Korobuška, Kaljinka, Oj li, da li kalinka, Podmoskovskie večera i dr.), bio je igrokaz sa žlicama, predstavljen je ruski nacionalni instrument balalajka, a mlada solistica Laura Čurin dirljivo je otpjevala pjesmu Dorogoj dlinoju.  Sudionici su dobili zahvalnicu i cvijet. Мероприятие «День русской культуры» было проведено 19 сентября 2020 г. в очаровательном истрийском городке Светвинченат.  Настоящее мероприятие первые организовало Общество русских соотечественников в Истрийской области «Русский дом». В мероприятии участвовал Центр русского языка и культуры «Институт Пушкина» Университета Пулы им. Юрая Добрилы. Руководитель Институтa Пушкина и председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы, д-р фил. наук Ирена Микулацо, прочитала стихи С.А. Есенина «Кто я, что я?» потому что 3 октября празднуется 125-летие со дня рождения поэта. В другой части программы она коротко представила авторский перевод книги «871 день» о блокаде Ленинграда, которую представили до сих пор в 2019 и 2020 гг. в Москве, Санкт-Петербурге, Пятигорске, Загребе и Пуле, потому что в 2019 г. было 75-летие полного снятия блокады Ленинграда. Мероприятие было приурочено к 75-летию Великой Победы во Второй мировой войне и таким образом мы отдали дань памяти подвигу героев, павших в Великой Отечественной войне. После этого, Ирена Микулацо прочитала стихотворение К. М. Симонова «Жди меня». Студентка Пульского университета Алиса Тешич, изучающая русский язык в Институте Пушкина, прочитала стихи А.С. Пушкина «Унылая пора! Очей очарованье!». Мероприятие прошло при поддержке Правительства Города Москвы, Посольства Российской Федерации в Хорватии, Россотрудничества в Хорватии, города Светвинченат, при участии в программе Ассоциации русскоязычных в регионе Меджимурье «Калинка», Ассоциации молодежи русских соотечественников в Республике Хорватия и ансамбля «Славянка», Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы и Центра русского языка и культуры "Институт Пушкина" Университета Пулы им. Юрая Добрилы. Мероприятие прошло на главной площади в Светвинченате с многочисленными гостями из области культуры, СМИ, туризма и образования, в присутствии советника-посланника Посольства Российской Федерации, Владимира Прохорова, директора Россотрудничества в Хорватии, Натальи Якимчук и сотрудника Россотрудничества, Сергея Ждановича. На церемонии открытия Дня русской культуры, к публике обратились председатель  Общества «Русский дом», Татьяна Соколова и вице-председатель Екатерина Чумак-Джунь. Выражая свое восхищение Хорватией и Истрией, советник-посланник Посольства Российской Федерации в Хорватии г-н Владимир Прохоров обратился к аудитории с теплыми словами. Начальник муниципалитета города Светвинчената, Далибор Мацан, приветствовал гостей от имени хозяев, подчеркнув, что мероприятие является важным событием для муниципалитета и для Истрии в целом. Модератором Дня русской культуры была Светлана Маринова. Помимо Института Пушкина, в музыкально-драматической программе участвовали ансамбль «Славянка» из Загреба и «Калинка» из Чаковца, отметивший первое десятилетие работы. Они исполнили известные русские и русские народные песни (Уральская Рябинушка, Коробушка, Калинка, Ой ли, да калинка, Подмосковские вечера и др.), был спектакль с ложками, представили русский национальный инструмент балалайку, юная солистка Лаура Чурин трогательно спела песню Дорогой длиною. Все участники получили благодарности и цветы. Fotografije: /_news/92695/1. Tatjana Sokolova E. Cumak-Djunj S. Marinov.jpg   /_news/92695/2. Vladimir Prohorov Veleposlanstvo Ruske Federacije.jpg   /_news/92695/3. Dalibor Macan nacelnik opcine Svetvincenat.jpg   /_news/92695/4. .jpg   /_news/92695/5. Kalinka.jpg   /_news/92695/6. Laura Curin.jpg   /_news/92695/7. Alisa Tesic i Slavjanka.jpg   /_news/92695/8. Irena Mikulaco.jpeg   /_news/92695/9. Irena Mikulaco i Alisa Tesic Dan ruske kulture.jpg
dr. sc. Irena Mikulaco održala je...
Voditeljica "Instituta Puškin" Pula, dr. sc. Irena Mikulaco, održala je predavanje o "Životnom i stvaralačkom putu Mihaila Jurjeviča Ljermontova", 8. rujna 2020., za obrazovno-izdavački cantar "Zlatoust" iz Sankt-Peterburga za talijanske rusiste, kojima će ono poslužiti kao stručno usavršavanje i polaganje stručnog ispita iz ruske književnosti. Centar "Zlatoust"  dugogodišnji je naš partner, studenti Pulskog sveučilišta već godina odlaze na usavšravanje ruskoga jezika u Sankt-Peterburg upravo u Zlatoust, u Institutu Puškin uči se ruski jezik prema njihovim udžbenicima, koji su najbolji za učenje ruskoga kao stranoga jezika.
Voditeljica "Instituta...
10. rujna 2020. održao se online međunarodni znanstveno-stručni seminar, a 11. rujna 2020. okrugli stol na temu «Актуальные проблемы обучения иностранных граждан в контексте интернационализации образования», posvećeni 100. godišnjici Bjeloruskog državnog sveučilišta i 60. godišnjici Fakulteta dosveučilišnog obrazovanja stranih državljana u Minsku, Bjelorusija. Sudjelovali su sudionici iz Bjelorusije, Rusije, Kine, Južne Koreje, Slovačke, Kazahstana i Hrvatske. Na poziv bjeloruskih organizatora s izlaganjem na seminaru je sudjelovala voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ i predsjednica Hrvatskog društva nastavnika ruskog jezika i književnosti, dr. sc. Irena Mikulaco i govorila je aktualnoj situaciji učenja ruskoga jezika u Hrvatskoj: «Преподавание русского языка как иностранного в Хорватии: прошлое, настоящее и будущее». Izlaganja će biti objavljena do kraja 2020. godine u e-zborniku radova. Moderatorica je bila doc. dr. sc. Ljubeckaja Ekaterina Petrovna, pročelnica katedre ruskog kao stranog jezika profesionalne izobrazbe na Fakultetu dosveučilišnog obrazovanja stranih građana, Bjeloruskog državnog sveučilišta. Sudionike su najprije pozdravili organizatori, nakon toga su uslijedila predavanja. Strani izlagači su govorili o uvjetima učenja ruskoga jezika izvan Rusije te je nakon toga uslijedila lingvistička sekcija. Sudionike su pozdravili: dr. sc. Kozadaev K. V., prorektor nastavne djelatnosti i internacionalizacije obrazovanja Bjeloruskog državnog sveučilišta, dr. sc. Pomorceva N.V., dekan fakulteta ruskoga jezika i opće obrazovnih disciplina Ruskog sveučilišta družbe naroda (RUDN) i prof. dr. sc. Rovdo I. S., dekan Filološkog fakulteta Bjeloruskog državnog sveučilišta, član Predsjedništva Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL), predsjednik Bjeloruskog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Izlagači su kroz razne teme predstavili problematiku s kojom su se sudionici bavili na seminaru. Najprije su izlagali bjeloruski sudionici: dr. sc. Navojčik P.I., direktor Instituta dopunskog obrazovanja Bjeloruskog državnog sveučilišta, dekan Fakulteta dosveučilišnog obrazovanja stranih građana: «Стратегии развития доуниверситетского этапа обучения иностранных граждан в контексте интернационализации образования».  Molofeev V. M. – prodekan Fakulteta dosveučilišnog obrazovanja stranih građana Instituta dopusnkog obrazovanja Bjeloruskog državnog sveučilišta): «Системная подготовка иностранных граждан на начальном этапе: вчера, сегодня, завтра» , Žuk A.V. voditelj Ureda za međunarodnu suradnju Blerosukog državnog sveučilišta: «Повышение конкурентоспособности образовательных услуг Белорусского государственного университета на мировом рынке». Predstavnica Rossotrudničestva Bjelorusije, specijalist za projektu aktivnost Ruskog centra znanosti i kultur u Minsku Dobromudrova I. A.: «Совместные международные проекты Российского центра науки и культуры в Минске и факультета доуниверситетского образования Белорусского государственного университета» Od stranih izlagača govorili su kineski izlagači profesor dr. sc. Tsan Tsun Цзян , dekan fakulteta ruskog jezika, zamjenik voditelja znanstvenog savjeta Instituta stranih jezika, voditelj Kinesko-bjeloruskog centra međukulturne komunikacije, zamjenik voditelja Centra azijatsko-tihooceanskih i globalnim strategijama istraživanja Daljanskog politehničkog sveučilišta i doc. dr.sc. Li Jančun, prodekan Fakulteta stranih jezika: «Направления деятельности факультета русского языка Института иностранных языков Даляньского политехнического университета». dr. sc. Hekjun Pak, profesor Sveučilište Hallim iz Južne Koreje: «Актуальная ситуация и проблемы обучения русскому языку через онлайн в Корее». S ruskog sveučilišta RUDN bile su tri sudionice i imale temu iz fonetika: prof. dr. sc. Pomorceva N.V. dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Rumjanceva N. M. i Rubcova D. N. koje su izložile rad: «Традиции и инновации в преподавании фонетики китайским обучающимся». Iz Kine se javila Kasjuk N.S. s izlaganjem o radu s tekstom: «Работа над сочинением в контексте преподавания русского языка как иностранного в китайской аудитории» Iz Predislovlja je govorila doc. dr. sc. Egorova V. G. pročelnica katedre germanskih jezika i metodike sa Sveučilišta T. G. Ševčenko i imala temu iz semantike: «К проблеме изучения семантики комплексных языковых знаков». Docentica Ljašuk V. M. iz Banskoj Bistrice Sveučilišta Mateja Bela iz Slovačke izlagale je na temu iz stilistike: «Стилистика русского языка в активной коммуникации словацких студентов-русистов». Iz Kazahstana su se javile Tahimhanova D. S. i Asmagambetova B. M., docenti Euroazijskog nacionalnog sveučilišta L. N. Gumiljova i imale temu iz metodike: «Текст как средство реализации компетентностного подхода в обучении русскому языку». Organizatori su najavili sve manifestacije koje su pripremili u povodu 100. godišnjice  Bjeloruskog državnog sveučilišta, pozvali na suradnju, svima zaželjeli uspješnu akademsku godinu, čestitali Dan učitelja, poželjeli zdravlja i nove akademske susrete uživo.  
Centar "Institut Puškin"...
Pozivamo Vas na manifestaciju Dan ruske kulture, u subotu, 19. rujna 2020., s početkom u 15 sati na Glavnom trgu. Manifestaciju organizira Udruga ruske nacionalne manjine u Istarskoj županiji "Ruski dom", koju vodi Tatjana Sokolova, uz podršku Moskovske vlade, Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Rossotrudničestva u Hrvatskoj, Grada Svetvinčenta, Istarske županije, Hrvatskog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Centra ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" Filozofskog fakulteta Sveučiilišta Jurja Dobrile u Puli. U glazbenom programu sudjeluju zborovi Kalinka i Slavjanka koji će pjevati ruske nacionalne pjesme. Voditeljica Centra "Institut Puškin" i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti dr. sc. Irena Mikulaco interpretirat će pjesme K. M. Simonova, S. A. Jesenjina, a studentica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Alisa Tešić, koja u Institutu Puškin na Filozofskom fakultetu uči ruski jezik recitirat će A. S. Puškina. Ovom manifestacijom daje se doprinos obilježavanju 75. godišnjice Velike pobjede u Drugom svjetskom ratu. /_news/92684/Dan ruske kulture 19.09.2020. u 15 sati(1).jpg
Radna jesen u Centru "Institut...
Rujan je za Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" započeo u optimističnom i radnom tonu. 8. rujna 2020. voditeljica Instituta Puškin Pula, dr. sc. Irena Mikulaco održala je predavanje o Ljermontovu za talijanske rusiste na poziv organizatora obrazovno-izdavačkog centra "Zlatoust" iz Sankt-Peterburga, Rusija. 10. rujna 2020. na poziv  bjeloruskih organizatora  na Međunaordnom znanstveno-stručnom seminaru  «Актуальные проблемы обучения иностранных граждан в контексте интернационализации образования», posvećen 100. godišnjici Bjeloruskog državnog sveučilišta i 60. godišnjici Fakulteta dosveučilišnog obrazovanja stranih državljana u Minsku, Bjelorusija sudjelovala je voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ i predsjednica Hrvatskog društva nastavnika ruskog jezika i književnosti, dr. sc. Irena Mikulaco i govorila je aktualnoj situaciji učenja ruskoga jezika u Hrvatskoj. Najava događanja: 19. rujna 2020. u 15 sati u Svetvinčentu na Glavnom trgu bit će održan Dan ruske kulture. Organizator je Udruga ruske nacionalne manjine u Istarskoj županiji "Ruski dom" uz podršku Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Rossotrudničestva, Vlade Grada Moskve, Ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj i Istarske županije. Sudjeluju zborovi "Kalinka" i "Slavjanka" koji će pjevati ruske pjesme, a u programu sudjeluje HAPRYAL i Centar Institut Puškin. Voditeljica Centra "Institut Puškin" recitirat će Jesenjina i Simonova, a studentica Alisa Tešić recitirat će Puškina na ruskome jeziku. Događanje je posvećeno 75. obljetnici velike pobjede i završetka Drugog svjetskog rata. Ulaz na događanje je besplatan! Dobro došli!
Odgoda međunarodne znanstvene...
II Международная научная конференция Кроатистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте , в рамках которой проводим конференцию: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте»          Организаторы конференции:  Философский факультет   Университет Пулы им. Юрая Добрилы ,  Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы, Центр «Институт Пушкина» Пула, под эгидой МАПРЯЛ и Matrix Croatica. Партнерский университет: Пятигорский государственный университет (Россия). Партнер конференции: Россотрудничество в Хорватии. Время проведения конференции : с 30 сентября по 2 октября 2021 года Место:  Университет Пулы им. Юрая Добрилы, Философский факультет. Адрес: Ивана Матетича Роньгова, д. 1, 52100 Пула, Хорватия Конференция приурочена к  25-летнему юбилею кафедры хорватского языка и литературы  в Университете Пулы им. Юрая Добрилы (Хорватия) на Философском факультете. В рамках конференции предлагается русскоязычная секция: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контекстах». Целью конференции является презентация теоретических и прикладных исследований в области русистики в славянском, европейском и мировом контекстах, а также объединить ученых, чей научный интерес охватывает одну из предложенных тем: Исторические, диалектологические и культурные особенности русского языка Современный русский язык Языковая картина мира в славянском контексте Сопоставительное изучение русского и других языков Перевод: теория и практика Терминология и терминография Язык для специальных целей Многоязычие и межкультурная коммуникация Методика преподавания русского языка как иностранного и родного Литература в славянском, европейском и мировом контекстах – новые чтения и изучения Дорогие коллеги, участники конференции, мы сообщаем, что Оргкомитет решил отложить проведение международной конференции «Кроатистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте», в рамках которой проводим конференцию: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте» . В связи с ожидаемой второй волной пандемии коронавируса, неизвестностью возможности путешествия и ради безопасности участников конференции, Оргкомитет конференции принял следующие решения: - конференцию переносим на 21 год в очной форме (с возможностью заочного участия) - новые даты конференции: 30 сентября - 2 октября 2021 года - статьи в полном объёме принимаются до 20 декабря 2020 года. Статьи пересылаются по электронной почте по адресу конференции: symposiumru2020@gmail.com - до 30 января 2021 года перешлём уведомление о принятии статьи к публикации. Примечание : после уведомления о принятии статьи к публикации, т.е. после рецензии, Оргкомитет работает над материалами конференции. Сборник планируем закончить к началу конференции. - до 28 февраля 2021 года оплата Оргвзноса в размере 50,00 евро + НДС. Участники конференции получают папку участника конференции, сертификат об участии и сборник с международной рецензией. Счёт и информацию об оплате Оргвзноса участники получат после уведомления о принятии статьи. Хорошего лета и всего наилучшего! С уважением, от имени Оргкомитета конференции,   Ирена Микулацо доктор филологических наук руководитель Центра «Институт Пушкина» Пула, председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ)      
«СОВРЕМЕННЫЕ ТЕНДЕНЦИИ В ИЗУЧЕНИИ РУССКОГО ЯЗЫКА, КУЛЬТУРЫ И ИСТОРИИ» Организаторы конференции: ОБЩЕСТВО РУСИСТОВ БОЛГАРИИ при поддержке Международной ассоциации преподавателей русского языка и литературы (МАПРЯЛ), Университета национальной и мировой экономики, Представительства РОССОТРУДНИЧЕСТВА в Болгарии, Болгарской национальной сети преподавателей русского языка и культуры, Федерации дружбы с народами России и СНГ   Время проведения: 2–4 октября 2020 г.   Место проведения: Университет национальной и мировой экономики, София, Болгария. Адрес: София, Студентски град „Христо Ботев“, бул. „8 декември“   Сроки: Прием заявок и аннотаций: до 30 июня 2020 года по емейлу: bgrusisty@gmail.com Подтверждение об участии: до 15 июля Приглашение для оформления визы: до 30 июля Срок отправления текста докладов: до 31 августа 2020 г.  Pervoe infopismo Zajavka
Online seminar za nastavnike ruskoga jezika i književnosti održat će se 8. srpnja 2020. u 16 sati (CET). Seminar je besplatan. Prijave na e-mail:  https://mirrki.ru/semzlatbel Seminar organizira Ruski centar znanosti i kulture iz Bruxellesa i Obrazovni centar "Zlatoust" iz Sankt-Peterburga. Program seminara nalazi se ovdje
Međunarodni dan ruskoga jezika...
6. lipnja proslavljen je u cijelom svijetu Međunarodni dan ruskoga jezika. Tim povodom organiziran je međunarodni projekt "Читки стихов А. С. Пушкина на языках мира". U prijenosu uživo sudjelovalo je oko 60 sudionika i čuli su se Puškinovi stihovi na preko 20 svjetskih jezika. Organizatori su bili: Всероссийская государственная библиотека иностранной литературы имени М.И. Рудомино, zajedno  s Международной общественной организацией «Общество дружбы России и Эфиопии», Фондом «Русский Мир» i Российским Университетом Дружбы Народов (РУДН).  Organizator je objavio podatak da je oko 118 500 ljudi vidjelo prijenos. U svečanom otvaranju Puškinskih čtenija najprije je pozdravila sve sudionike Direktorica međunarodne suradnje Biblioteke stranih književnosti Svjetlana A. Gorohovaja, zatim je energično nastupio Predsjednik društva naroda Rusije i Etiopije, profesor Nigusie Kassae V. Mikaelja. Svoju snimku pozdrava poslao je izvršni direktor Fonda Russkij mir, Vladimir Vjačeslavovič Kočin koji je rekao da je "Puškin sve naše". Nakon pozdrava organizatora počelo je čitanje Puškina na raznim svjetskim jezicima: na njemačkom, španjolskom, tatarskom: “Зимнее утро”, “Дар напрасный, дар случайный̆”, “Демон” i “Туча”. Učenici su govorili stihove na švedskom, abhaskom, arapskom i na latvijskom jeziku:  “К Пущину”, “Полу-милорд, полу-купец”, “Пробуждение” i “Я вас любил”. Na njemačkom i jevrejskom čuli su se dijelovi iz  “Руслана и Людмилы”. Ли Ен Сон izveo je romansu “Если жизнь тебя обманет” na ruskom i korejskom jeziku. Voditeljica pulskog "Instituta Puškin" i predsjednica HAPRYAL-a, dr. sc. Irena Mikulaco, pročitala je pjesmu “Я помню чудное мгновенье” u vlastitom prijevodu na hrvatski jezik. Ta ista pjesma čula se i na grčkom, portuglaskom  i ruskom.  “Памятник” – na armenskom i bugarskom. "Цветок” – na bugarskom i talijanskom jeziku. Pjesma "Фонтану Бахчисарайского дворца” pročitana je na arapskom jeziku. Azerbajdžansko dječje kazalište izvelo je nekoliko Puškinovih djela.   “Зимний вечер” čuo se na estonskom. “Я вас любил” – na turskom. “Птичка” i “Я вас любил” – na uzbekistanskom jeziku. “Бахчисарайский фонтан” – na armenskom. “Ты и я” – na kineskom. Iz Velike Britanije poslali su video zapis na engleskom jeziku:  “Что в имени тебе моем”, “Не спрашивай, зачем унылой думой”, “Желание”, “Сновидение” i “Я помню чудное мгновенье”.  Bilo je zanimljivo čuti Puškina na raznim jezicima, kako je svima blizak i kako zvuči na pojedinom jeziku u prijevodu. Svatko od sudionika izjasnio se zašto je odabrao upravo tu pjesmu koju je čitao. Pred kraj čulo se “Письмо Татьяны Онегину” na portuglaskom jeziku. Na samom kraju je pročitan “Пророк” u prijevodu na francuski jeziku. I na samom kraju bio je predstavljen kratki film “Читаем Пушкина всем миром” koji je osmislilo i snimilo Sveučilište družbe naroda. U njemu su studenti iz raznih krajeva svijeta čitali “Евгения Онегина”. Potpuni video zapis možete pogledati na stranici Ministarstva kulture Ruske Federacije.      
Dan ruskoga jezika, 6. lipnja, bit će...
6. lipnja u cijelom  svijetu slavi se Dan ruskoga jezika jer je na taj dan rođen "otac suvremenoga ruskog jezika", Aleksandar Sergejevič Puškin. U povodu Dana ruskoga jezika u Hrvatskoj je održana Prva hrvatska olimpijada iz ruskoga jezika koju je organizirala i vodila dr. sc. Irena Mikulaco, voditeljica Centra "Institut Puškin" Pula. Ministarstvo kulture Ruske Federacije 6. lipnja, s početkom u 16 sati po CET vremenu ili u 17 sati po moskovskom vremenu imat će izravan prijenos manifestacije "Puškinskie čtenija na jazykah mira" na kojem će sudjelovati predstavnici tridesetak zemalja i čitat će Puškina na raznim jezicima.  Poveznica:  https://www.culture.ru/live/9669/pushkinskie-chteniya-na-yazykakh-mira Voditeljica "Instituta Puškin" Pula, dr. sc. Irena Mikulaco pročitat će Puškinovu pjesmu uživo u vlastitom prijevodu. Organizatori manifestiacije su: Всероссийская государственная библиотека иностранной литературы имени М.И. Рудомино, Международная общественная организация содействия интеграции и развитию культурного и делового сотрудничества «Общество дружбы России и Эфиопии», Фонд «Русский Мир» i Российский Университет Дружбы Народов (РУДН).  /_news/92428/ .png
Upravo je završila Prva hrvatska...
Prva hrvatska olimpijada iz znanja ruskog jezika  5. lipnja 2020., uoči Dana ruskoga jezika i Puškinova rođendana, provedena je Prva hrvatska Olimpijada iz znanja ruskog jezika . Organizatori I. Olimpijade iz znanja ruskog jezika u Hrvatskoj bili su Rossotrudničestvo u Hrvatskoj, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Centar „Institut Puškin“ Pula, Hrvatska. Zbog okolnosti povezanih s koronavirusom olimpijada je održana u obliku video konferencije, pa je samim time bila i prva online olimpijada u Hrvatskoj . Sudionici iz Crne Gore, Hrvatske, Laosa, Litve, Livana i Tadžikistana natjecali su se u finalu te je na taj način olimpijada dobila i međunarodni karakter . Olimpijada je povedena  u dvije kategorije: za početno i napredno znanje iz ruskoga jezika. Na natjecanje je pristiglo 46 prijava. Sudionici su imali zadatak pogledati ruski film „Boljšoj“ i napisati esej na jednu od triju tema: «Что значит балет для России», «Идти к своей мечте» i «Легенда русского балета». U finale je ušlo 16 sudionika (od toga je bilo prisutno 14), učenika srednjih škola i studenata iz Crne Gore, Hrvatske, Laosa, Litve, Livana i Tadžikistana. Finalisti su u finalu razgovarali na različite teme i pokazali prekrasno znanje iz ruskoga jezika. Olimpijada je provedena uz podršku Rossotrudničestva u Hrvatskoj. Poslije himne, finalistima su se obratile članice žirija: voditeljica Rossotrudničestva u Hrvatskoj, Natalija Jakimčuk ; prof. dr. sc. Natalija Vidmarović , šefica katedre za ruski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednica HAPRYAL-a te dr. sc. Irena Mikulaco , predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (HAPRYAL) i voditeljica Centra „Institut Puškin“ u Puli na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koja je i moderirala Olimpijadu iz Pule. Članovi žirija zahvalili su se sudionicima na sudjelovanju,  na tome što uče ruski jezik i ulažu puno truda i čestitali pobjednicima na uspjehu. Voditeljica Rossotrudničestva  u Hrvatskoj, Natalija Jakimčuk, naglasila je da je „ovo povijesni događaj jer sudionici sudjeluju u Prvoj hrvatskoj Olimpijadi iz znanja ruskoga jezika i uz to međunarodnoj“. Prof. dr. sc. Natalija Vidmarović istaknula je da su „sudionici pokazali istančan osjećaj i ljubav prema svojoj zemlji iz koje dolaze i prema Rusiji i ruskome jeziku“. Dr. sc. Irena Mikulaco pоručila je sudionicima neka „slijede svoje snove kao što je to činila i balerina u filmu „Boljšoj“ i neka taj put ujedno bude i onaj pravi“. Članice žirija poželjele su finalistima puno uspjeha u daljnjem učenju ruskoga jezika i ruske kulture. Voditeljica Rossotrudničestva  u Hrvatskoj, Natalija Jakimčuk, nagradila je pobjednike nagradama – svatko je dobio stipendiju za učenje ruskoga jezika na ruskom sveučilištu po vlastitom izboru. To mogu biti kratkoročni obrazovni programi, jezični tečajevi, ljetne ili zimske škole. Fizičke nagrade (knjige) bit će poslane sudionicima iz Hrvatske, a svi sudionici dobili su potvrde o sudjelovanju, zavisno od razine znanja koju su pokazali. Od srca čestitamo pobjednicima Prve hrvatske Olimpijade iz znanja ruskog jezika!   Pobjednici u kategoriji početnog znanja ruskoga jezika (razina A2): prvo mjesto Asilja Atraš (Livan) Bojana Žižić (Crna Gora) drugo mjesto Lena Grujičić (Crna Gora) Mohammad Zaiter (Livan) treće mjesto Maksimavičiūtė Kamilė  (Litva) Karla Vladimir (Hrvatska)   Pobjednici u kategoriji naprednog znanja ruskoga jezika (B2): prvo mjesto Hamidov Sijovuš Halifaboboevič (Tadžikistan) Filip Krnjaković (Hrvatska) Irena Madžgalj (Crna Gora) drugo mjesto Ivan Šćepanović (Crna Gora) Letizia Viškanić (Hrvatska) treće mjesto Matea Fumić (Hrvatska) Slaven Martić (Hrvatska) Tamulytė Viktorija (Litva)   Первая хорватская Международная олимпиада по русскому языку как иностранному 5 июня 2020 г., накануне Дня русского языка Дня рождения А.С. Пушкина состоялась Первая хорватская Олимпиада по русскому языку как иностранному .  Организаторы I Олимпиады по русскому языку как иностранному в Хорватии были Россотрудничество в Хорватии, Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы и Центр «Институт Пушкина» Пула, Хорватия. Из-за обстоятельств, связанных с эпидемией коронавируса олимпиада прошла в формате видео конференции и таким образом стала и первой онлайн олимпиадой в Хорватии . В финале соревновались участники из Лаоса, Ливана, Литвы, Таджикистана, Черногории и Хорватии и таким образом, олимпиада стала международной. Финал прошел в двух категориях: базовый и продвинутый уровень владения русским языком.  Всего организаторам поступило 46 заявок. На первом этапе участникам было предложено после просмотра фильма «Большой» написать эссе на одну из заданных тем: «Что значит балет для России», «Идти к своей мечте» и «Легенда русского балета».  В финал вошло 16 участников (из чего 14 присутствовало), учеников средних школ и  студентов университетов из Лаоса, Ливана, Литвы, Таджикистана, Черногории и Хорватии. На устной части все финалисты продемонстрировали прекрасное владение русским языком.  Олимпиада проводилась при поддержке Россотрудничества в Хорватии. После гимна, финалистам обратились члены жюри: руководитель Россотрудничества в Хорватии, Наталья Якимчук, профессор доктор филологических наук Наталия Видмарович, завкафедрой русского языка на философском факультете Загребского университета и заместитель председателя ХАПРЯЛ и доктор филологических  наук Ирена Микулацо, председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ) и руководитель Центра «Инстит Пушкина» в г. Пула на философском факультете Университета Пулы им. Юрая Добрилы, организатор и модератор Олимпиады из г. Пула. В обращении члены жюри поблагодарили участников за проявленный интерес к русскому языку и культуре. «Вы стали частью исторического события, потому что участвуете в Первой хорватской Олимпиаде по русскому языку как иностранному, и кроме того, в международной», - подчеркнула глава Россотрудничества в  Хорватии Наталья Якимчук, а профессор Наталия Видмарович особо отметила, что участники проявили помимо знаний искренность, целеустремленность и любовь к своей стране, а также к России и русскому языку. Доктор филологических наук Ирена Микулацо призвала участников следовать своей мечте, как следовала ей и балерина из фильма «Большой», стремясь всегда идти по верному пути. Члены жюри пожелали участникам больших успехов в дальнейшем изучении русского языка и русской культуры. Руководитель Россотрудничества в Хорватии Наталья Якимчук приготовила для победителей призы: каждый из них будет иметь возможность пройти стажировку или получить стипендию на обучение в любом российском вузе. Речь идет о краткосрочных образовательных программах, языковых курсах, летних и зимних школах. Участникам из Хорватии будут вручены в качестве призов книги. Все участники получат сертификат об участии с указанием уровня владения русским языком. От всей души поздравляем победителей Перво й хорватской Олимпиады по русскому языку как иностранному!   Победители в категории Базовый уровень владения русским языком (А2): первое место Асиль Атраш (Ливан) Бояна Жижич (Черногория) второе место Мохаммад Заитер (Ливан) Груйичич Лена (Черногория) третье место Карла Владимир Максимавичюте Камиле Победители в категории П родвинут ый уровень владения русским языком (B2): первое место Крнякович Филип (Хорватия) Маджгаль Ирена (Черногория) Хамидов Сиёвуш Халифабобоевич (Республика Таджикистан) второе место Вишканич Летизия (Хорватия) Шчепанович Иван (Черногория) третье место Мартич Славен (Хорватия) Тамулите Виктория (Литва) Фумич Матеа (Хорватия) /_news/92423/IMG-20200605-WA0006.jpg
Finale Prve hrvatske olimpijade iz...
Prva hrvatska Olimpijada iz znanja ruskog jezika ima međunarodni karakter i provodi se u dvije kategorije: za početno znanje i napredno znanje ruskoga jezika. Finale Olimpijade bit će 5. lipnja, uoči Dana ruskoga jezika, koji se u cijelome svijetu slavi 6. lipnja, na Puškinov rođendan. Na natjecanje je pristiglo 46 prijava. Sudionici su imali zadatak pogledati ruski film „Boljšoj“ i napisati esej na jednu od triju tema: «Что значит балет для России», «Идти к своей мечте» i «Легенда русского балета». U finale je ušlo 16 sudionika, učenika srednjih škola i studenata iz Crne Gore, Hrvatske, Laosa, Litve,  Livana i Tadžikistana. Finalisti A2 Finalisti B1-B2   Zahvaljujemo svim sudionicima, učenicima i studentima za sudjelovanje, a nastavnicima na motivaciji! Svojim kreativnim esejima sudionici su pokazali prekrasno znanje ruskoga jezika i ruske kulture. Autori najboljih uradaka ušli su u finale Olimpijade, koja će biti organizirana online, a poveznicu na video konferenciju sudionici će dobiti na svoj e-mail. Online finale bit će u dvije grupe: - za početnike (A2), 5. lipnja u 11 sati (CET vrijeme) - za napredne (B1-B2), 5. lipnja u 12 sati (CET vrijeme). Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju na Olimpijadi, a pobjednici potvrdu i nagrade.   Čestitamo finalistima Prve hrvatske Olimpijade iz znanja ruskog jezika!   Organizatori I. Olimpijade iz znanja ruskog jezika u Hrvatskoj su: Rossotrudničestvo u Hrvatskoj Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti Centar „Institut Puškin“ Pula, Hrvatska   НА РУССКОМ ЯЗЫКЕ Первая хорватская Олимпиада по русскому языку как иностранному имеет международный характер и проходит в двух категориях: для начального уровня владения русским языком и продвинутого. Финал Олимпиады состоится 5 июня, накануне Дня русского языка, который в целом мире празднуется 6 июня.   К нам поступило 46 заявок. Участники, на основании просмотренного фильма «Большой», писали эссе на одну из трёх тем: «Что значит балет для России», «Идти к своей мечте» и «Легенда русского балета». В финал вошли 16 участников, учеников средних школ и  студентов университетов из Лаоса, Литвы, Ливана, Ливана, Таджикистана, Черногории и Хорватии. Finalisti A2 Finalisti B1-B2 Благодарим участников, учеников и студентов за участие, а преподавателей за мотивацию! В своих творческих эссе участники показали своё прекрасное знание русского языка и русской культуры. Авторы лучших творческих работ вошли в финал, который будет организован онлайн, а ссылки на видео конференцию будут посланы участникам по электронной почте.   Финал пройдет в онлайн формате в двух группах: - для начального уровня владения русским языком (А2) 5 июня, в 11 часов (Европейское время - CET) - для продвинутого уровня владения русским языком (B1-B2) 5 июня, в 12 часов (Европейское время - CET).   Все участники получат сертификат об участии в Олимпиаде, а победители сертификат и призы.   Поздравляем финалистов Первой хорватской Олимпиады по русскому языку как иностранному!   Организаторы I Олимпиады по русскому языку как иностранному в Хорватии: Россотрудничество в Хорватии Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы Центр «Институт Пушкинa» Пула, Хорватия  
Voditeljica Centra "Institut...
Voditeljica Centra "Institut Puškin" Pula obranila je svoj doktorski rad "Kontrastivna analiza hrvatskoga i ruskoga pravnog nazivlja" i time stekla zvanje doktora znanosti, 21. svibnja 2020. na Sveučilištu u Zadru. Obrana je bila online uz prisustvo komentora, prof. dr. sc. Mile Mamića, prof. dr. sc. Rafaele Božić te online su bile članice povjerenstva prof. dr. sc. Natalija Vidmarović, mentorica i prof. dr. sc. Marina Radčenko, kao predsjednica povjerenstva. Nakon obrane dr. sc. Irenu Mikulaco i povjerenstvo primila je prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić.  
Drugi poziv na Međunarodnu znanstvenu...
II Международная научная конференция Кроатистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте , в рамках которой проводим конференцию: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте»          Организаторы конференции: Философский факультет Университет Пулы им. Юрая Добрилы , Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы, Центр «Институт Пушкина» Пула, под эгидой МАПРЯЛ и Matrix Croatica. Партнерский университет: Пятигорский государственный университет (Россия). Партнер конференции: Россотрудничество в Хорватии. Время проведения конференции : 1-3 октября 2020 года Место: Университет Пулы им. Юрая Добрилы, Философский факультет. Адрес: Ивана Матетича Роньгова, д. 1, 52100 Пула, Хорватия Конференция приурочена к 25-летнему юбилею кафедры хорватского языка и литературы в Университете Пулы им. Юрая Добрилы (Хорватия) на Философском факультете. В рамках конференции предлагается русскоязычная секция: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контекстах». Целью конференции является презентация теоретических и прикладных исследований в области русистики в славянском, европейском и мировом контекстах, а также объединить ученых, чей научный интерес охватывает одну из предложенных тем: Исторические, диалектологические и культурные особенности русского языка Современный русский язык Языковая картина мира в славянском контексте Сопоставительное изучение русского и других языков Перевод: теория и практика Терминология и терминография Язык для специальных целей Многоязычие и межкультурная коммуникация Методика преподавания русского языка как иностранного и родного Литература в славянском, европейском и мировом контекстах – новые чтения и изучения Важные даты: Заявки и аннотации (150-300 слов и до 5 ключевых слов на языке изложения и на английском языке) принимаются до 1 июня 2020 года. Адрес конференции: symposiumru2020@gmail.com До 15 июня 2020 года . Сообщение о подтверждении участия. После подтверждения, перешлем требования к оформлению статей, счет для оплаты оргвзноса и заявку/приглашение для оформления хорватской визы. Участникам, у которых действующая Шенгенская виза (Ц) не нужна хорватская виза. Статьи в полном объеме (до 36000 знаков с пробелами) принимаются до 20 декабря 2020 года. Сборник научных и рецензированных трудов будет опубликован после конференции и переслан участникам в электронной форме. Сборник включим в хорватскую базу научных журналов. Рабочие языки конференции : все славянские языки, английский и итальянский. Регламент: 15 мин. + 5 мин. ответы на вопросы. Перевод на конференции не предусмотрен. Участие: очное и заочное. Оргвзнос: После принятия Оргкомитетом конференции решения о включении доклада в программу всем принятым участникам будет выслано извещение об одобрении тезисов и необходимости оплаты организационного взноса.   Очное участие: 100 евро (750 кун) включает : официальное приглашение для хорватской визы, папку участника, сертификат об участии, электронный сборник с международной рецензией, торжественный ужин, кофе-паузы и культурную программу: экскурсию и осмотр города Пула с достопримечательностями и Амфитеатром. Заочное участие : Оргвзнос 50 евро (375 кун). Включает: сертификат об участии и электронный сборник с международной рецензией. Заявка:  /_news/91610/_symposiumru2020__ .doc Второе инфописьмо: /_news/92291/II infopismo_konferencija_Pula 2020 1-3 oktjabrja.pdf Ждём вас с радостью в Хорватии! С уважением, Оргкомитет конференции   Оргкомитет конференции (Философский факультет Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Хорватия): Доценты, доктора наук: Даниэль Микулацо, председатель Оргкомитета конференции  Марко Любэшич Дубравка Дулибич Паляр   Ирена Микулацо, руководитель Центра «Институт Пушкина» Пула, председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ), председатель Оргкомитета русскоязычной секции   2. Međunarodni znanstveni skup "Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta" održat će se povodom  25. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli.  Cilj je skupa promocija teorijskih i primijenjenih istraživanja iz područja kroatistike unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta i okupljanje znanstvenika i znanstvenica čiji znanstveni interes obuhvaća jednu od predloženih tema: Povijesne, dijalektološke i kulturološke osobitosti hrvatskoga jezika Jezično savjetništvo danas (u spomen na prof. em. Ivana Zoričića) Kontrastivna istraživanja hrvatskoga i drugih jezika Jezične zajednice i normiranje standardnih jezika Hrvatski kao drugi i strani jezik Prevođenje: teorija i praksa Jezik struke Istarska dionica hrvatske književnosti Hrvatska i druge slavenske književnosti nakon pada Berlinskog zida (kroatistička i komparatistička istraživanja) Slavenske književnosti - nova čitanja Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti Pozicija jezika i književnosti unutar suvremenih obrazovnih reformi Predviđeno vrijeme izlaganja je 15 minuta i 5 minuta za pitanja/odgovore. Za prijavu teme potrebno je poslati naslov teme, sažetak do 300 riječi i 5 ključnih riječi na jeziku izlaganja te na engleskom jeziku. Službeni/radni jezici simpozija su svi slavenski jezici te engleski i talijanski. Prijevod na skupu ne će biti osiguran. Zbornik sažetaka skupa bit će tiskan do početka skupa i uručen prilikom prijave. Nakon skupa bit će objavljen zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Rok za predaju sažetaka je produljen do 1. lipnja 2020. , a rok za predaju cjelovitih radova je 20. prosinca 2020. Za sekciju na hrvatskome i drugim jezicima, osim ruskoga jezika, adresa je: symposiumcro25.ffpu@gmail.com U prijavnici  navesti ime i prezime, ustanovu, zvanje, e-adresu, naslov rada, sažetak na jeziku izlaganja i na engleskom jeziku te broj odabrane teme. Srdačno Vas pozivamo da svojim sudjelovanjem na skupu doprinesete obilježavanju naše 25. obljetnice. Radujemo se Vašem dolasku!
Pulske studentice na studijskom...
Studentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli,  Ines Orinčić (apsolventica preddiplomskog studija kroatistike) i Matea Glavinić (apsolventica diplomskog studija kroatistike i povijesti) koriste svoj studijski boravak u Pyatigorsku (Ruska Federacija) preko ERASMUS + programa te tamo studiraju ruski jezik i književnost. S obzirom da su se zatekle u Rusiji u vrijeme pandemije, upitali smo ih kako su se snašle i kako provode vrijeme u izolaciji.  Ines i Matea učile su ruski jezik u Puli kao drugi slavenski jezik te su nakon tri godine učenja ruskoga jezika i već ranijeg boravka u Rusiji kroz terensku nastavu u Sankt-Peterburg, Moskvu i Volgograd, pokazale interes da odu usavršavati ruski jezik i književnost u Pyatigorsk na Državno sveučilište u Pyatigorsku, s kojim pulsko sveučilište i Centar "Institut Puškin" gaje višegodišnju uspješnu suradnju. Studentica Ines Orinčić osvrnula se na svoj dvosemestralni boravak u Pyatigorsku.
Vjačeslav Nikonov otvorio je...
U čast 75. godišnjice Velike pobjede poznati ruski političar, doktor povijesnih znanosti, Predsjednik odbora Gosdume za obrazovanje i znanost, predsjednik fonda "Russkij mir" Vjačeslav Nikonov otvorio je virtualni projekt "Dvadeset i osam trenutaka proljeća 1945.". Projekt je sastavljen od eseja koji se svakodnevno postavljaju na stranicu https://28.russkiymir.ru/  u kojima autor, dan za danom, govori o posljednjem mjesecu Velikog Domovinskog rata. Od 12. travnja materijal je dostupan i u slobodnoj je uporabi i služi u obrazovne svrhe.
Rok za prijavu na Prvu hrvatsku...
Rok za predaju prijava za sudjelovanje na Prvoj hrvatskoj Olimpijadi iz ruskoga jezika produljen je do 1. svibnja. Prijavnica
Terenska nastava u Sankt-Peterburg...
Dragi studenti i studentice, terenska nastava u Sankt-Peterburg, planirana za svibanj ODGAĐA SE za rujan zbog novonastale situacije s virusom.  
Učenje ruskoga jezika na daljinu:...
Na portalu Instituta Puškina  "Образование на русском" mogu se naći korisne infomracije, online tečajevi, seminari, može se besplatno učiti ruski jezik! Online obrazovanje: Predavanja, škola ruskoga jezika: O Puškinu: А.С. Пушкин: жизнь и творчество. Ч. 1// https://pushkininstitute.ru/school/external_courses/89 А.С. Пушкин: жизнь и творчество. Ч. 2 // https://pushkininstitute.ru/school/external_courses/230 O Ljermontovu: Лермонтов  поэт сверхчеловечества // https://pushkininstitute.ru/school/external_courses/287 Svjetska književnosti: Литература мира и согласия // https://pushkininstitute.ru/school/external_courses/211
Učenje ruskoga jezika u slobodno...
E-izvori i poveznice za online obrazovanje, korisni materijali za učenje ruskoga jezika ZA STUDENTE ✅Портал Образование на русском https://pushkininstitute.ru/learn    ✅Russian lessons от А1 до С1 http://learnrussian.rt.com/ ✅Coursera Курсы РКИ от СпбГУ и ТГУ (В1-С2) https://www.coursera.org/search?query= русский%20как%20иностранный& ✅Сайт для начинающих с подкастами Slow Russian https://realrussianclub.com/russian-language-learning/ ✅Практикум по грамматике http://rustest-online.ru/ ZA DJECU ✅10 ярких детских аудиоспектаклей https://chips-journal.ru/reviews/10-lucsih-audiospektaklej-dla-detej-ot-3-let?fbclid=IwAR1Xht97_-3tNpddZwQQj-tKp_VCv178Xi2rHKBgQQcBNpiLPT_agnUDDQ8 ✅Детская комната Арзамас (книги, спектакли, мультфильмы) https://arzamas.academy/special/kids?fbclid=IwAR0vdDOGjzShirMYcWV7jFd7AgDVhJ6gcCuX7pCO7GVlDyX_mLFz2_8cDJE ✅Карманный ученый - совместный проект изд-ва Розовый жираф и Ильи Колмановского https://pgbooks.ru/archive/researcher/ ZA ODRASLE ✅ https://openedu.ru/ Образовательные проекты в огромном ассортименте. Здесь можно изучить любую дисциплину — от истории искусств до ядерной медицины — в формате серии лекций, заданий и тестов. Форма обучения варьируется от бесплатной до необременительной. ✅ https://onlineteatr.com/afisha/timetable?id=0 онлайн театр за умеренную плату. Izvori/Источники: Youlang, Marina Kozlova, Esquire
Voditeljica Centra "Institut...
U povodu prezentacije prijevoda knjige "871 dan" u Pyatigorsku, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture "Insitut Puškin" Pula dala je intervju kojeg možete u cijelosti pogledati ovdje
Voditeljica Instituta Puškin Pula,...
Međunarodna znanstvena konferencija, posvećena 90. rođendanu ruskog akademika Vitalija Grigor'eviča Kostomarova, osnivača Državnog Instituta ruskoga jezika „A. S. Puškin“ u Moskvi, pod čijom licencom radi i pulski Institut Puškin, održana je u Moskvi od 30 do 31. siječnja. Na konferenciji je sa svojim izlaganjem sudjelovala Irena Mikulaco, voditeljica Centra Institut Puškin Pula i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Konferencija „Gorizonty sovremennoj rusistiki“ okupila je tristotinjak znanstvenika iz Europe, Azije i Rusije i svečano je započela s radom 30. siječnja u prekrasnoj zgradi (Центральный Дом ученых) ( http://www.cdu-art.ru/ ) iz dvadesetih godina 20. stoljeća (1922.) Ruske akademije u Moskvi, gdje su kolege s Instituta Puškin iz Moskve organizirali bogat kulturno-umjetnički program. Prikazan je film o slavljeniku (koji su snimili supružnici Golubevi iz „Zlatousta“ iz Sankt-Peterburga) i njegovu radu za koji sam kaže da je „Ljubav njegova života – stilistika“, zatim su se redale čestitke i čestitari, od Predsjednika Ruske Federacije V.V. Putina, premijera, Ministarstva obrazovanja i znanosti, MAPRYAL-a (Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti), sveučilišta, organizacija, pročitana je javno i naša čestitka (Centra Instituta Puškin Pula i HAPRYAL- a – Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti), a u stankama je svirao simfonijski orkestar Akademije, a nakon programa bio je organiziran domjenak. 31. siječnja održana je znanstvena konferencija u Državnom Institutu ruskoga jezika „A. S. Puškin“ u desetak paralelnih sekcija. Recenzirani radovi objavljeni su u zborniku znanstvenih radova s konferencije. Voditeljica Instituta Puškin Pula imala je izlaganje u svečanoj dvorani Instituta. Nakon toga uslijedili su razgovori s kolegama i kolegicama, razmjene kontakata i razvoj planova za buduću suradnju. Osim toga, za vrijeme svog boravka u Moskvi, Irena Mikulaco sudjelovala je i na manifestaciji „Dan hrvatskoga turizma u Moskvi“ na poziv Veleposlanika Republike Hrvatske u Moskvi, g. T. Cara. Nakon Moskve Irena Mikulaco otputovala je u Pyatigorsk radi provedbe njezina projekta Erasmus + s partnerskim sveučilištem – Državnim sveučilištem u Pyatigorsku. Kao i do sada, uvijek topao doček i susret s domaćinima, organizirana predavanja, predstavljanje knjige „871 dan“ (peto predstavljanje, od toga do sada tri u Rusiji, jedno u Zagrebu i Puli), puna dvorana studenata, podrška kolega i kolegica s Odsjeka za međunarodno i pedagoško obrazovanje i slavensku filologiju, susret s našim pulskim studenticama koje studiraju u Pyatigorsku preko našeg projekta, radni sastanak s rektorom Državnog sveučilišta u Pyatigorsku, prof. dr. sc. A.P. Gorbunovim i s voditeljem Međunarodnog ureda prof. dr. sc. V. Mišinom i razgovarali smo o našim sadašnjim i novim projektima i planovima. S rektorom je Irena Mikulaco dogovorila termin otvaranja Centra hrvatskoga jezika i kulture u listopadu u Pyatigorsku, radovi prekrasno napreduju i uskoro će Centar biti opremljen. Na kraju svog boravka u Pyatigorsku voditeljica Centra Institut Puškin i predsjednica HAPRYAL-a dala je intervju za sveučilišnu televiziju o suradnji između Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Državnog sveučilišta u Pyatigorsku te o dirljivoj prezentaciji knjige „871 dan“ i prijevodu, u godini u kojoj se obilježava 75. godišnjica od kraja Drugog svjetskog rata i odaje počast i sjećanje na žrtve. Svima zahvaljujem na prekrasnim susretima i toplom prijemu, rektoru g. A. Gorbunovu, g. Mišinu, a posebno divnim kolegicama, profesoricama Irini B. Fedotovoj i Nini A. Orlovoj iz našeg partnerskog Centra "Institut Puškin", koje su moj boravak izvrsno organizirale, učinile ga uspješnim, konstruktivnim i radosnim. /_news/91822/S ak. Kostomarovim.jpg   /_news/91822/Rektor Instituta Puskin M. Rusetskaya Nina Orlova iz Pyatigorska i Irena Mikulaco.jpg   /_news/91822/S ak. Kostomarovim2.jpg   /_news/91822/Cestitanje jubilaru.jpg   /_news/91822/Ispred IRJ IP Moskva.jpg   /_news/91822/Izlaganje1.jpg   /_news/91822/Profesori PGU i moje studentice na Erasmusu u Pyatigorsku nakon predavanja i prezentacije.jpg   /_news/91822/Prezentacija knjige 871 dan u Pyatigorsku.jpg   /_news/91822/Nakon prezentacije knjige 871 dan u Pyatigorsku.jpg   /_news/91822/Prof. Irina Fedotova voditeljica Instituta Puskin u Pyatigorsku.jpg   /_news/91822/Irena Mikulaco sa svojim pulskim studenticama koje su na Erasmusu u Pyatigorsku Ines Orincic i Mateom Glavinic.jpg
Prva Olimpijada iz znanja ruskog...
Rossotrudničestvo, HAPRYAL i Centar „Institut Puškin“ Pula Pozivaju učenike viših razreda i studente na Prvu Olimpijadu iz ruskog jezika u Hrvatskoj   CILJEVI OLIMPIJADE Cilj Olimpijade je popularizacija ruskoga jezika među učenicima i studentima koji uče ruski kao strani jezik i produbljivanjе znanja iz ruskoga jezika i kulture. Sudjelovanje u Olimpijadi predstavlja dodatnu motivaciju u daljnjem aktivnom učenju ruskoga jezika u komunikacijske svrhe.   REGISTRACIJA Prijave za sudjelovanje primaju se do 15. travnja 2020. godine na e-adresu: olimpruhr20@gmail.com   MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA OLIMPIJADE Olimpijada će se održati 23. svibnja 2020. godine u Zagrebu. Svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju, a pobjednici će biti nagrađeni nagradama. Sudjelovanje na Olimpijadi je besplatno.   /_news/91626/Zayavka_Olimpiada2020_Horvatiya.doc   Россотрудничество, ХАПРЯЛ, центр «Институт А.С. Пушкина» Пула Приглашают школьников старших классов и студентов к участию в Первой Олимпиаде по русскому языку как иностранному в Хорватии   ЦЕЛИ И ЗАДАЧИ Олимпиада по русскому языку среди учеников и студентов проводится с целью формирования и укрепления интереса учащихся к углубленному изучению русского языка и русской культуры. Участие в Олимпиаде является мотивацией активного изучения русского языка для целей общения. РЕГИСТРАЦИЯ Заявки на участие принимаются до 15 апреля 2020 года на электронный адрес: olimpruhr20@gmail.com   ПРОВЕДЕНИЕ ОЛИМПИАДЫ Очный этап состоится 23 мая 2020 года в Загребе. Все участники получат сертификаты, а победители будут награждены призами. Участие в Олимпиаде бесплатное.   /_news/91626/Zayavka_Olimpiada2020_Horvatiya.doc
Besplatno studiranje u Rusiji u...
Počele su prijave za besplatno studiranje u Rusiji za akademsku 2020./2021. godinu! Studenti se mogu prijaviti na 500 sveučilišta, sudjeluje 80 gradova, diplome su: BA, A, PhD, sva znanstvena područja, radi se o državnime stipendijama. U samo 3 koraka: 1. registrirajte se na https://future-in-russia.com/ 2. ispunite upitnik i 3. prođite intervju u predstavništvu Rossotrudničestva!   Дорогие друзья! Долгожданная новость! Открыт прием заявок на обучение в России на 2020-2021 учебный год. 500 университетов, 80 городов, уровни BA, MA, PhD, все научные области, государственные стипендии. Всего 3 шага: зарегистрируйтесь на https://future-in-russia.com/ ​, заполните анкету и пройдите собеседование в представительстве Россотрудничества! http://hr.rs.gov.ru/ru    
Najava međunarodne znanstvene...
II Международная научная конференция Кроатистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте , в рамках которой проводим конференцию: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контексте»          Организаторы конференции: Философский факультет Университет Пулы им. Юрая Добрилы , Хорватская ассоциация преподавателей русского языка и литературы, Центр «Институт Пушкина» Пула, под эгидой МАПРЯЛ и Matrix Croatica. Партнерский университет: Пятигорский государственный университет (Россия). Партнер конференции: Россотрудничество в Хорватии. Время проведения конференции : 1-3 октября 2020 года Место: Университет Пулы им. Юрая Добрилы, Философский факультет. Адрес: Ивана Матетича Роньгова, д. 1, 52100 Пула, Хорватия Конференция приурочена к 25-летнему юбилею кафедры хорватского языка и литературы в Университете Пулы им. Юрая Добрилы (Хорватия) на Философском факультете. В рамках конференции предлагается русскоязычная секция: «Русистика в славянском, общеевропейском и мировом контекстах». Целью конференции является презентация теоретических и прикладных исследований в области русистики в славянском, европейском и мировом контекстах, а также объединить ученых, чей научный интерес охватывает одну из предложенных тем: Исторические, диалектологические и культурные особенности русского языка Современный русский язык Языковая картина мира в славянском контексте Сопоставительное изучение русского и других языков Перевод: теория и практика Терминология и терминография Язык для специальных целей Многоязычие и межкультурная коммуникация Методика преподавания русского языка как иностранного и родного Литература в славянском, европейском и мировом контекстах – новые чтения и изучения Важные даты: Заявки и аннотации (150-300 слов и до 5 ключевых слов на языке изложения и на английском языке) принимаются до 1 мая 2020 года. Адрес конференции: symposiumru2020@gmail.com До 15 мая 2020 года . Сообщение о подтверждении участия. После подтверждения, перешлем требования к оформлению статей, счет для оплаты оргвзноса и заявку/приглашение для оформления хорватской визы. Участникам, у которых действующая Шенгенская виза (Ц) не нужна хорватская виза. Статьи в полном объеме (до 36000 знаков с пробелами) принимаются до 20 декабря 2020 года. Сборник научных и рецензированных трудов будет опубликован после конференции и переслан участникам в электронной форме. Сборник включим в хорватскую базу научных журналов. Рабочие языки конференции : все славянские языки, английский и итальянский. Регламент: 15 мин. + 5 мин. ответы на вопросы. Перевод на конференции не предусмотрен. Участие: очное и заочное. Оргвзнос: После принятия Оргкомитетом конференции решения о включении доклада в программу всем принятым участникам (до 15 июня 2020 г.) будет выслано извещение об одобрении тезисов и необходимости оплаты организационного взноса.   Очное участие: 100 евро (750 кун) включает : официальное приглашение для хорватской визы, папку участника, сертификат об участии, электронный сборник с международной рецензией, торжественный ужин, кофе-паузы и культурную программу: экскурсию и осмотр города Пула с достопримечательностями и Амфитеатром. Заочное участие : Оргвзнос 50 евро (375 кун). Включает: сертификат об участии и электронный сборник с международной рецензией. Заявка:  /_news/91610/_symposiumru2020__ .doc Ждём вас с радостью в Хорватии! С уважением, Оргкомитет конференции   Оргкомитет конференции (Философский факультет Университета Пулы им. Юрая Добрилы, Хорватия): Доценты, доктора наук: Даниэль Микулацо, председатель Оргкомитета конференции  Матия Елача Марко Любэшич Дубравка Дулибич Паляр Тэодора Фонович Цвиянович Ирена Микулацо, руководитель Центра «Институт Пушкина» Пула, председатель Хорватской ассоциации преподавателей русского языка и литературы (ХАПРЯЛ), председатель Оргкомитета русскоязычной секции   2. Međunarodni znanstveni skup "Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta" održat će se povodom  25. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli.  Cilj je skupa promocija teorijskih i primijenjenih istraživanja iz područja kroatistike unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta i okupljanje znanstvenika i znanstvenica čiji znanstveni interes obuhvaća jednu od predloženih tema: Povijesne, dijalektološke i kulturološke osobitosti hrvatskoga jezika Jezično savjetništvo danas (u spomen na prof. em. Ivana Zoričića) Kontrastivna istraživanja hrvatskoga i drugih jezika Jezične zajednice i normiranje standardnih jezika Hrvatski kao drugi i strani jezik Prevođenje: teorija i praksa Jezik struke Istarska dionica hrvatske književnosti Hrvatska i druge slavenske književnosti nakon pada Berlinskog zida (kroatistička i komparatistička istraživanja) Slavenske književnosti - nova čitanja Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti Pozicija jezika i književnosti unutar suvremenih obrazovnih reformi Predviđeno vrijeme izlaganja je 15 minuta i 5 minuta za pitanja/odgovore. Za prijavu teme potrebno je poslati naslov teme, sažetak do 300 riječi i 5 ključnih riječi na jeziku izlaganja te na engleskom jeziku. Službeni/radni jezici simpozija su svi slavenski jezici te engleski i talijanski. Prijevod na skupu ne će biti osiguran. Zbornik sažetaka skupa bit će tiskan do početka skupa i uručen prilikom prijave. Nakon skupa bit će objavljen zbornik radova s međunarodnom recenzijom. Rok za predaju sažetaka je 01. svibnja 2020. , a rok za predaju cjelovitih radova je 20. prosinca 2020. Za sekciju na hrvatskome i drugim jezicima, osim ruskoga jezika, adresa je: symposiumcro25.ffpu@gmail.com Srdačno Vas pozivamo da svojim sudjelovanjem na skupu doprinesete obilježavanju naše 25. obljetnice. Radujemo se Vašem dolasku!
Pulski studenti pobjednici...
Anela Ilijaš i Filip Krnjaković, studenti Filozofskog fakulteta u Puli, osvojili su prvo mjesto na e-Olimpijadi iz ruskog jezika u organizaciji Sankt-Peterburškog sveučilišta. Anela i Filip su se na poticaj svoje profesorice iz ruskog jezika, Irene Mikulaco, prijavili na Olimpijadu i oboje osvojili prvo mjesto. Filipu je to već drugo osvajanje prvoga mjesta koje je organiziralo ovo sveučilište. Studenti će dobiti diplomu i darove organizatora Olimpijade, a pobjeda im otvara mogućnost besplatnog studiranja u Rusiji. Čestitamo studentima i želimo im puno uspjeha u daljnem učenju ruskoga jezika i osvajanju novih priznanja!
Student Filip Krnjaković ponovno je...
Filip Krnjaković student je Filozofskog fakulteta u Puli (Odsjek za azijske studije), gdje već treću godinu uči ruski jezik kod Irene Mikulaco. Na proljeće 2019. godine natjecao se na Olimpijadi iz ruskoga jezika Sankt-Peterburškog sveučilišta i osvojio je prvo mjesto i time stekao pravo upisa na to rusko sveučilište i besplatno školovanje u trajanju od godine dana. U jesen 2019. godine na poticaj svoje nastavnice ponovno se natjecao na Olimpijadi iz ruskoga jezika Sankt-Peterburškog sveučilišta. Ovaj puta se radilo o on-line Olimpijadi i ponovno je pokazao izvrsno znanje i osvojio prvo mjesto za što će biti prigodno nagrađen. Čestitamo Filipu i želimo mu puno uspjeha u daljnjem učenju ruskoga jezika i osvajanju novih priznanja!
„Prosinac kod Puškina“, 16. – 18....
16. prosinca 2019. započela je manifestacija Dani ruskoga jezika i kulture: "Prosinac kod Puškina" u organizaciji Centra "Institut Puškin" na Filozofskom fakultetu u Puli i trajala je do 18. prosinca 2019. "Prosinac kod Puškina" održava se po treći put, od kada je osnovan Centar "Institut Puškin", od 2017. godine. Manifestacija popularizira ruski jezik i kulturu i upoznaje studente i širu javnost s ruskom umjetnošću, povijesti i ljudima. Prvoga dana manifestacije predavanje o Kavkazu održala je voditeljica Centra "Institut Puškin", Irena Mikulaco. U punoj Dvorani Slavka Zlatića s početkom u 17 sati, govorila je o književnicima koji su pronalazili svoju inspiraciju na Kavkazu za svoja kapitalna djela, o njezinu iskustvu boravka na Kavkazu, o prirodnim ljepotama, uspinjanju na Elbrus, o gradu Pyatigorsku i Državnom sveučilištem u Pyatigorsku, s kojim ima ERASMUS+ projekt i ostvaruje dugogodišnju uspješnu suradnju. Kavkaz su legende, ljudi, jezično i kulturno bogatstvo i naslijeđe. Irena Mikulaco govorila je i o običajima i kavkaskoj hrani. Osim toga, pročitala je stihove Ljermontova, Puškina, Ahmatove posvećene Kavkazu. Na kraju predavanja pridružila joj se Tatjana Sokolova, predsjednica Udruge Ruski dom Istre, predstavnica ruske nacionalne manjine, koja je rodom s Kavkaza. Živopisno je dočarala život na Kavkazu i kakav je nekad bio. 17. prosinca 2019. održan je okrugli stol o A. I. Solženjicinu. Prigoda da se govori o Solženjicinu bila je obljetnica njegova rođenja 11. prosinca. Prošle godine u Zagrebu HAPRYAL je obilježio 100. rođendan nobelovca u Društvu hrvatskih književnika. O Solženjicinu su govorili su doc. dr. sc Daniel Mikulaco o suvremenoj percepciji Solženjicina i filmskim ekranizacijama njegovih djela. Primarijus mr. sc. Ivica Pavičić Donkić usporedio je iz perspektive liječnika roman Odjel za rak sa svojim iskustvom rada u bolnici s bolesnicima. Voditeljica Centra "Institut Puškin" dotakla se teme o intelektualcima i usporedila je filozofski zbornik eseja „Vehi“, kojem se ove godine obilježava 100. godišnjica od objavljivanja sa Solženjicinovom kritikom intelektualaca i povukla paralelu sa suvremenošću. U srijedu, 18. prosinca 2019. završili su ovogodišnji Dani ruskoga jezika i kulture: "Prosinac kod Puškina". Ova godina 2019. bila je posvećena 220. godišnjici rođenja A. S. Puškina. U prepunoj dvorani Slavka Zlatića održana je poetsko-glazbena večer. Pohvale studentima i studenticama s Filozofskog fakulteta, FITIKS-a i Muzičke akademije (Marko Blaženić, Petar Borčić, Lucija Tisa Čiković, Saša Čizik, Anja Ćelap, Nikola Dubroja, Ana Marija Duras, Matea Glavinić, Laura Udovičić Ikić, Luka Kovačević, Filip Krnjaković, Iva Lacković, Ema Novak, Hana Peternel, Marijana Puljić, Romina Rabak, Andreja Velečić, Diala Zibar) Puškina, Jesenjina, Bloka, Simonova, Ignjeva i dr., ali interpretirali su i hrvatske, talijanske, mađarske pjesnike na ruskom, hrvatskom, engleskom, talijanskom, mađarskom i arapskom jeziku, a pjesnici su predstavili svoje pjesme. Osim studenata i studentica, pjesme su interpretirali i nastavnici: doc. dr. sc. Igor Grbić, doc. dr. sc. Daniel Mikulaco i voditeljica Centra "Institut Puškin" Irena Mikulaco. Tatjana Sokolova, predsjednica Udruge ruske nacionalne manjine u Istri „Ruski dom“ čitala ja Zabolockog. U glazbenom programu studentica Muzičke akademije: Georgie Goldin i Eme Delač, uz klavirsku pratnju Ane Žalac i Chiare Jurić Božac mogao se čuti P.I. Čajkovski i N. Rimski-Korsakov. Hvala dekanu Muzičke akademije u Puli, izv. prof. art. Draženu Košmerlu na suradnji, glazbenicama i njihovim mentorima: doc. mr. art. Sofiji Cingula, doc. art. Mariji Kuhar Šoša, Ljubov Judčenko Košmerl, pred. i red. prof. art. Đuru Tikvici. Nakon pjesničko-glazbenog programa svi su se počastili domaćim kolačima, ruskom čokoladom i kavkaskim čajem. Svi se već vesele idućem druženju! U ime Centra "Institut Puškin" želimo svima sretan Božić i uspješnu 2020. godinu!   «Декабрь у Пушкин а», 16-18 декабря 2019 года на Философском факультете Университета Пулы им. Юрая Добрил ы 16 декабря 2019 года начались Дни русского языка и культуры: «Декабрь у Пушкина», в организации Центра русского языка и культуры «Институт Пушкина» на Философском факультете Университета Пулы и продолжались до 18 декабря 2019 года. «Декабрь у Пушкина» проводится в третий раз (Центр «Институт Пушкина» основан в 2017 году). Мероприятие популяризирует русский язык и культуру и знакомит студентов и широкую публику с русским искусством, историей и людьми. В первый день мероприятия с лекцией о Кавказе выступила руководитель Центра "Институт Пушкина" Ирена Микулацо. В полном зале им. Славка Златича, она рассказала о писателях, которые черпали вдохновение на Кавказе своими капитальными произведениями, о своем опыте пребывания на Кавказе, красоте кавказкой природы, восхождении на Эльбрус, городе Пятигорске и Пятигорском государственном университете (ПГУ). У руководителя Центра «Институт Пушкина» есть проект ERASMUS+ с ПГУ, с которым имеет многолетнее успешное сотрудничество. Кавказ - это легенды, люди, языковое и культурное богатство и наследие. Ирена Микулацо также говорила об обычаях и кавказской еде. Кроме того, она прочитала стихи Лермонтова, Пушкина, Ахматовой, посвященные Кавказу. В конце лекции к ней присоединилась Татьяна Соколова, председатель общества русского национального меньшинства Истрии «Русский дом», уроженка Кавказа. Она живо вспоминала жизнь на Кавказе и то, чем она когда-то была. 17 декабря 2019 г. состоялся круглый стол, посвящен А.И. Солженицыну. Причиной для разговора о Солженицыне стала годовщина его рождения 11 декабря. В прошлом году, в 2018, в Загребе ХАПРЯЛ отпраздновал 100-летие лауреата Нобелевской премии в Обществе хорватских писателей. О Солженицыне говорили профессор доктор Даниэль Микулацо, о современном восприятии Солженицына и экранизациях его произведений. Главврач магистр наук Ивица Павичич Донкич с точки зрения врача сравнил роман «Раковый корпус» с его опытом работы в больнице с пациентами. Руководитель Центра «Институт Пушкина», Ирена Микулацо затронула тему интеллигенции и сравнила философский сборник эссе «Вехи», который в этом году отмечает 100-летие от первой публикации, с критикой интеллигенции Солженицына и провела параллель с современностью. В среду, 18 декабря 2019 года, закончились Дни русского языка и культуры: «Декабрь у Пушкина». В этом году исполнилось 220 лет со дня рождения А.С. Пушкина. Поэтическо-музыкальный вечер состоялся в переполненном зале им. Славка Златича. В интерпретации студентов философского факультета, ФИТИКС и Музыкальной академии (Marko Blaženić, Petar Borčić, Lucija Tisa Čiković, Saša Čizik, Anja Ćelap, Nikola Dubroja, Ana Marija Duras, Matea Glavinić, Laura Udovičić Ikić, Luka Kovačević, Filip Krnjaković, Iva Lacković, Ema Novak, Hana Peternel, Marijana Puljić, Romina Rabak, Andreja Velečić, Diala Zibar), прозвучали стихотворения русских поэтов на русском, хорватском, английском, итальянском, венгерском и арабском языках, как например, Пушкина, Есенина, Блока, Симонова и др. Студенты также говорили стихи хорватских, итальянских и венгерских поэтов, a в конце вечера поэты представили свои стихи. Кроме студентов, в программе выступили и их преподаватели, профессора: Игорь Грбич, Даниэл Микулацо и Ирена Микулацо, руководитель «Института Пушкина». Татьяна Соколова говорила стихотворения Н.А. Заболоцкого. В музыкальной программе студентов Музыкальной академии г. Пула: Джорджи Голдин и Эмы Дэлак, в сопровождении на фортепиано Аны Жалац и Кьяры Юрич Божац можно было услышать П.И. Чайковского и Н. Римского-Корсакова. От имени Центра «Институт Пушкина» мы хотим выразить благодарность декану Музыкальной академии Пула, профессору Дражену Кошмерлу, студентам и их профессорам: Софие Цингула, Марие Кухар Шоша, Любви Юдченко Кошмерл и Джуру Тиквици. После поэтической и музыкальной программы все угощались домашней выпечкой, русским шоколадом и кавказским чаем. Все уже с нетерпением ждут следующей встречи! От имени Центра «Институт Пушкина» поздравляем с Рождеством и желаем успешного 2020 года! Fotografije:  /_news/91564/1.jpg ,  /_news/91564/2.jpg ,  /_news/91564/3.jpg ,  /_news/91564/4.jpg ,  /_news/91564/5.jpg ,  /_news/91564/6.jpg ,  /_news/91564/7.jpg ,  /_news/91564/8.jpg ,  /_news/91564/9.jpg ,  /_news/91564/10.jpg ,  /_news/91564/11.jpg ,  /_news/91564/12.jpg ,  /_news/91564/13.jpg ,  /_news/91564/14.jpg ,  /_news/91564/15.jpg ,  /_news/91564/16.jpg ,  /_news/91564/17.jpg ,  /_news/91564/18.jpg ,  /_news/91564/19.jpg ,  /_news/91564/20.jpg ,  /_news/91564/21.jpg ,  /_news/91564/22.jpg ,  /_news/91564/24.jpg ,  /_news/91564/25.jpg ,  /_news/91564/26.jpg ,  /_news/91564/27.jpg ,  /_news/91564/28.jpg ,  /_news/91564/29.jpg ,  /_news/91564/30.jpg ,  /_news/91564/31.jpg ,  /_news/91564/32.jpg ,  /_news/91564/33.jpg ,  /_news/91564/39.jpg ,  /_news/91564/38.jpg ,  /_news/91564/36.jpg
Prosinac kod Puškina
Pozivamo Vas na manifestaciju Centra ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" "Prosinac kod Puškina", od 16. do 18. prosinca 2019., u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli, s početkom u 17 sati. Ulaz je besplatan. Sretan Božić i uspješna 2020. godina! Поздравляем с Новым 2020 годом и Рождеством! Program_HR Приглашение_РУ Программа_РУ  
Voditeljicu Centra „Institut Puškin“...
Irena Mikulaco, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti i voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula dobitnica je „Medalje A. S. Puškina“. Medalju joj dodjeljuje Međunarodno društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL, https://ru.mapryal.org/ ) koje postoji više od 50. godina, a Irena Mikulaco je individualna članica već deset godina. Predsjednik MAPRYAL-a, savjetnik Predsjednika Ruske Federacije i predsjednik Povjerenstva za ruski jeziku pri Predsjedniku Ruske Federacije, Vladimir Iljič Tolstoj, praunuk slavnog ruskog književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, u čestitci je napisao:  „Odlukom Predsjedništva „MAPRYAL-a“ od 5. studenog 2019. godine za izuzetan doprinos u promicanju ruskoga jezika, a također posredstvom ruskoga jezika i promicanju književnosti i kulture u inozemstvu nagrađujemo Vas medaljom A. S. Puškina.  Čestitamo Vam od srca na ovoj nagradi i zahvaljujemo se na dugogodišnjem uspješnom znanstvenom, pedagoškom i kreativnom radu, na Vašem neprocjenjivom doprinosu u promicanju ruskoga jezika i kulture u svijetu i jačanju međunarodnih odnosa. Želimo Vam puno uspjeha u budućem radu i nadamo se dugogodišnjoj i uspješnoj suradnji u okviru „MAPRYAL-a“.  S poštovanjem, Predsjednik „MAPRYAL-a“, V. I. Tolstoj“. Čestitka na ruskom: Medalj_A.S. Puškina_I. Mikulaco.jpg „Medalja A. S. Puškina“ predstavlja najviše počasno odlikovanje u svijetu rusistike, a dodjeljuje se od 1979. godine. Svake se godine nagrada uručuje najviše deset osoba iz cijeloga svijeta koje su dale značajan doprinos na području istraživanja i promicanja ruskoga jezika, književnosti i kulture. Ovo najviše međunarodno priznanje struke dobilo je do sada samo dvoje hrvatskih rusista: Antica Menac (1979.) i Aleksandar Flaker (2005.). Medalja će biti uručena osobno.     ×      
Ruski štand na Interliberu od 12. do...
12. studenog 2019. u 13 sati u paviljonu broj 6 na Zagrebačkom velesajmu, u okviru sajma knjiga - Interliber bit će svečano otvoren štand s ruskim knjigama. Otvorit će ga Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, A.S. Azimov. U 13.20 bit će predstavljanje projekta Foruma slavenskih kultura o kojima će govoriti zamjenica direktorice Centra slavenskih kultura Knjižnice strane književnosti iz Moskve, Ekaterina Artemjuk. Od 13. do 17. studenog na ruskom štandu bit će  bogat program, predstavljanje 10. broja časopisa Strana književnost koji je posvećen hrvatskoj književnosti i prijevodu hrvatskih djela na ruski jezik, predavanja ruskih pisaca, radionice za djecu. Program    
Državni institut "A.S....
Pozivamo sve zainteresirane na susret s predstavnicima Doma ruske dijaspore „Aleksandar Solženjicin“ iz Moskve O ruskoj dijaspori govorit će: VIKTOR LEONIDOV , stručnjak za rusku emigraciju, autor pjesama za televizijsku seriju Nikite Mihalkova „Rusi bez Rusije“ i ELMIRA AFANASJEVA , voditeljica projekta „A. S. Puškin“ Državnoga Instituta za ruski jezik „A. S. Puškin“. Program uključuje prikazivanje filma o povijesti Doma i prezentaciju knjiga koje knjižnica Doma donira Filozofskom fakultetu u Zagrebu te izvedbu pjesama VIKTORA LEONIDOVA. Susret organizira  Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti,  u srijedu 13. studenog 2019. u 11:00 h u dvorani A-223 (Kabinet „A.S. Puškin) Filozofskoga fakulteta, I. Lučića 3.
Hrvatski prijevod knjige „871 dan“...
U Centru slavenskih kultura Knjižnice strane književnosti "M. I. Rudomino" u Moskvi predstavljen je hrvatski prijevod knjige „871 dan“ koju je Irena Mikulaco (prevoditeljica, voditeljica Centra Institut Puškin i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti) prevela na hrvatski jezik. Knjiga je predstavljena u okviru manifestacije "Mjesec hrvatske kulture" koju je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rusiji. Prezentacija knjige imala je karakter književno-glazbene večeri u kojoj su sudjelovali: prevoditeljica knjige Irena Mikulaco, glumica i voditeljica projekta „871 dan“ Julija Rudakova te kompozitor i glazbenik Dmitrij Maljcev koji je za publiku odsvirao djela Aleksandrova, Bacha, Beethovena, Chopina i Rahmanjinova. Hrvatski prijevod knjige predstavljen je sada po četvrti put, u Zagrebu uoči proboja opsade Lenjingrada 22. siječnja u Muzeju Mimara, 17. svibnja u Sankt-Peterburgu u knjižnici „M.Ju. Ljermontova“, 4. lipnja u Puli na Filozofskom fakultetu te u Moskvi 30. listopada u Knjižnici strane književnosti „M.I. Rudomino“. Prezentacija knjige prošla je u Maloj dvorani Knjižnice koja je bila ispunjena do posljednjega mjesta. U publici su bili predstavnici diplomacije: Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, predstavnici Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti, profesori, studenti i ostali zainteresirani gosti. Svoje pozdravne govore održali su u ime domaćina: direktor Knjižnice strane književnosti „M. I. Rudomino“ Mihail Oljegovič Šepelj i u ime Centra slavenskih kultura Elena Marčenko, ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske, g. Tomislav Car Veleposlanik RH u Rusiji, u ime sponzora knjige Tatjana Viktorova. Svi su istaknuli važnost ove prezentacije, hrvatskoga prijevoda tako povijesno važne knjige u trenutku kada cijeli svijet obilježava 75. godišnjicu proboja opsade Lenjingrada, jednog od najvažnijih događaja u Drugome svjetskom ratu. Na prezentaciji pročitana su pisma podrške predsjednice Republike Hrvatske, gđe Kolinde Grabar Kitarović, Veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj, g. A.S. Azimova, gđe N. Jakimčuk, direktorice Rossotrudničestva u Hrvatskoj. U ime voditelja projekta „871 dan“ obratila se Julija Rudakova koja je govorila o povijesti projekta i kako je došlo do suradnje s prevoditeljicom knjige na hrvatski jezik, Irenom Mikulaco. Prije same prezentacije Irena Mikulaco govorila je o prijevodu i zahvalila se svima na ostvarenju projekta. Nakon toga bio je prikazan kratkometražni dokumentarni film o opsadi Lenjingrada. Prezentacija je protekla u obliku književno-glazbene večeri s početkom u 19 sati, a završetkom u 21 sat. Julija Rudakova na ruskome jeziku i Irena Mikulaco na hrvatskome jeziku interpretirali su ulomke iz knjige, u originalu i u prijevodu. Nakon prezentacije, knjige su podijeljene zainteresiranoj publici. S obzirom da se radi o humanitarnom projektu kojemu je cilj da se predstave užasi i stradanja herojskih djela ljudi koji su branili Lenjingrad, knjige se ne prodaju već poklanjaju, kako bi se širila sjećanja na žrtvu i herojstvo ljudi koji su obranili grad, živjeli i preživjeli opsadu i odala počast onima koji su umrli te da se nikada ne zaborave. Organizatori su bili: Sveruska državna knjižnica strane književnosti „Margarite Ivanovne Rudomino (Всероссийская государственная библиотека иностранной литературы имени Маргариты Ивановны Рудомино), Centar slavenskih kultura, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Centar Institut Puškin Pula i voditelji projekta „871 dan“. Fotografije: /_news/91296/1.JPG ; /_news/91296/3.JPG ; /_news/91296/2.JPG ; /_news/91296/4.JPG ,   /_news/91296/5.JPG , /_news/91296/6.JPG       /_news/91296/7.JPG , /_news/91296/8.JPG  /_news/91296/9.JPG ;    /_news/91296/10.JPG ,  /_news/91296/11.JPG ; /_news/91296/12.JPG /_news/91296/13.JPG ; /_news/91296/15.JPG , /_news/91296/16.JPG , /_news/91296/17.JPG /_news/91296/18.JPG ; /_news/91296/19.JPG
Prijevod knjige "871 dan"...
Voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" Pula, Irena Mikulaco, 30. listopada 2019. predstavit će knjigu "871 dan" koju je prevela na hrvatski jezik u Moskvi, Centru slavenskih kultura u Knjižnici strane književnosti "M.I. Rudomino". Ovo je četvrta promocije knjige po redu u ovoj godini. Dvije su do sada bile u Zagrebu i Puli te u Sankt-Peterburgu. S obzirom na odlične recenzije čitatelja, publike, podrške Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, Veleposlanika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, gospodina Anvara Azimova, Rossotrudničestva i gospođe Natalije Jakimčuk te Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji na čelu s Veleposlanikom gospodinom Tomislavom Carom knjiga će biti predstavljena i u Moskvi u okviru manifestacije "Mjesec hrvatske kulture" koju organizira Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rusiji. Službena stranica Centra slavenskih kultura i obavijest o događanju: https://slavic.libfl.ru/2019/10/24/%d0%bf%d1%80%d0%b5%d0%b7%d0%b5%d0%bd%d1%82%d0%b0%d1%86%d0%b8%d1%8f-%d0%bf%d0%b5%d1%80%d0%b5%d0%b2%d0%be%d0%b4%d0%b0-%d0%ba%d0%bd%d0%b8%d0%b3%d0%b8-%d0%bd%d0%b0-%d1%85%d0%be%d1%80%d0%b2%d0%b0%d1%82/
Voditeljica Centra ruskoga jezika i...
Pjatigorsko državno sveučilište (Пятигорский государственный университет - PGU) partner je Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i zajedno ostvaruju uspješnu suradnju od 2016. godine, od rusističke konferencije u Puli koju je organizirala voditeljica pulskog Centra za ruski jezik i kulturu „Institut Puškin“ Irena Mikulaco te zajedno s PGU ostvaruju zajednički projekt Erasmus+ KA107-047054. U 2019. godini u okviru projekta pulsko sveučilište posjetili su profesori iz PGU u sastavu: prof. dr. sc. katedre za lingvistiku, ruske filologije, književnog i novinarskog majstorstva V. I. Šuljženko, prof. dr. sc. Irina Borisovna Fedotova, voditeljica Centra Institut Puškin u Pjatigorsku i katedre za književnost i pedagoške tehnologije filološkog obrazovanja te Centra međunarodnog obrazovanja, doc. dr. sc. Nina A. Orlova katedre za književnost i pedagoške tehnologije filološkog obrazovanja i doc. dr. sc. V. Z. Akopjan s katedre za povijesne i društveno-filozofske discipline, orijentalne studije i teologiju, održali predavanja i radionice, sudjelovali na konferenciji. U listopadu 2019. godine Pjatigorsko državno sveučilište u okviru Erasmus + projekta posjetila je i voditeljica pulskog Centra „Institut Puškin“ i katedre za strane jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Irena Mikulaco, gdje je održala predavanja na ruskom jeziku: «О русской интеллигенции сквозь призму многообразий творческих миров Соловьева, Врубеля и Блока», «Сравнение юридической терминологии международных правовых актов в хорватском и русском языках на примере термина ugovor/договор и терминов близких по значению», «Терминологические сомнения в переводе юридической терминологии и деловое общение», provela radionicu  «М.Ю. Лермонтов “Парус”» te se stručno usavršavala u Centru međunarodnog obrazovanja na PGU. Tijekom posjeta, Ured za međunarodnu suradnju i projekte na čelu s profesorom dr. sc. Viktorom Mišinom organizirao je niz radnih sastanaka: s rektorom PGU, prof. dr. sc. A.P. Gorbunovim, koji je bio i na otvaranju Centra Institut Puškin u Puli 2017. godine te bio pravim srdačnim i gostoljubivim domaćinom za vrijeme boravka u Pjatigorsku. Uslijedio je susret s direktorom Instituta za strane jezike i međunarodni turizam, prof. dr. sc. Irinom Akopjanc koja je izrazila interes za suradnju s FET-om i FITIKS-om pulskog Sveučilišta. Na poziv rektora PGU i sa znatnim interesom i namjerom da se na PGU otvori Centar hrvatskoga jezika, doc. dr. sc. Daniel Mikulaco s pulskog Sveučilišta održao je predavanje o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Treba reći da se na PGU uči 24 jezika u Centrima koji su prekrasno dizajnerski i tematski uređeni, u skladu sa simbolikom zemlje koju predstavljaju, opremljeni suvremenom tehnikom, te je zbog svojih inovacija i suvremenih tehnologija PGU dobio visoko priznanje od predsjednika Ruske Federacije V.V. Putina prilikom proslave 80. godišnjice PGU, koja je bila 11. listopada u svečanoj dvorani na sveučilištu uz prigodni koncertni program. Na PGU je u okviru Erasmus + projekta na jednogodišnju razmjenu otišla studentica pulske kroatistice, Ines Orinčić koja se već jako dobro snašla u Pjatigorsku i jako je zadovoljna obrazovnim programom. Tijekom boravka voditeljica pulskog Centra Institut Puškin posjetila je kuću u kojoj je živio i radio do svoje smrti M. Ju. Ljermontov, susjedne gradove Kislovodsk, rodno mjesto A. Solženjicina, Željeznovodsk. Prirodne ljepote najvišeg vrha Europe – Elbrusa, planine Mašuk i Beštau, nikoga ne ostavljaju ravnodušnima, gostoljubivost Kavkaza i toplina ljudi, kolega na PGU i posebna pažnja udijeljena boravku pulskih profesora, razvijanje daljnje suradnje i projekata jamac su za ponovni povratak u Pjatigorsk, na PGU – Sveučilište koje radi s misijom „Sveučilišta koje otkriva i preoblikuje svijet“, što smo se na licu mjesta mogli uvjeriti. Studijski boravak bio je jako uspješan, na predavanjima je bilo sedamdesetak studenata, koji su aktivno sudjelovali, recitirali pjesme A.A. Bloka, postavljali pitanja, izrazili želju za studiranjem na pulskom Sveučilištu. Ovaj studijski boravak otvorio je prostora za buduću suradnju s PGU, ne samo na području rusistike već i kroatistike, talijanistike i turizma. Zahvaljujemo rektoru, profesoru A.P. Gorbunovu,  profesoru V. Mišinu, kolegama i kolegicama na nezaboravnom boravku na PGU!   Директор Центра русского языка и культуры "Институт Пушкина" Пула Ирена Микулацо прочитала лекции в Пятигорском государственном университете (Российская Федерация) в рамках проекта ERASMUS +   Пятигорский государственный университет (ПГУ) является партнером Университета Пулы им. Юрая Добрилы. Вместе мы успешно сотрудничаем с 2016 года, начиная с русскоязычной конференции в Пуле, организованной руководителем Центра русского языка и культуры «Институт Пушкина» Пула Иреной Микулацо. Центр «Институт Пушкина» открыли в Пуле благодаря ПГУ и его руководству вместе с коллегами, и таким образом наш Институт стал частью международной сети «Институтов Пушкина». В настоящее время «Институт Пушкина» Пула вместе с ПГУ реализуют совместный проект Erasmus + KA107-047054. В 2019 году в рамках проекта Университет Пулы посетили профессора из ПГУ в составе: профессор кафедры языкознания, русской филологии, литературного и журналистского мастерства В.И. Шульженко, руководитель Центра русского языка и культуры «Институт Пушкина» ПГУ, заведующая кафедрой словесности и педагогических технологий филологического образования И.Б. Федотова, доцент кафедры словесности и педагогических технологий филологического образования Н.А. Орлова, доцент кафедры исторических и социально-философских дисциплин, востоковедения и теологии В.З. Акопян, которые прочитали лекции, вели мастер-классы, участвовали в работе международной конференции. В октябре 2019 года Пятигорский государственный университет в рамках проекта Erasmus + посетила Ирена Микулацо, руководитель Центра «Институт Пушкина» Пула и заведующая кафедрой иностранных языков Философского факультета, где она прочитала лекции на русском языке «О русской интеллигенции сквозь призму многообразий творческих миров Соловьева, Врубеля и Блока», «Сравнение юридической терминологии международных правовых актов в хорватском и русском языках на примере термина ugovor/договор и терминов близких по значению», «Терминологические сомнения в переводе юридической терминологии и деловое общение», провела практикум на русском языке – «М.Ю. Лермонтов “Парус”» и посетила занятия по РКИ  в ЦМО. В ходе визита Офис для международного сотрудничества и проектов, который возглавляет профессор доктор наук В.Е. Мишин организовал серию рабочих встреч: с ректором ПГУ, профессором А.П. Горбуновым, который нам указал честь  и принял участие в открытии Института Пушкина в Пуле в 2017 году и был настоящим сердечным и гостеприимным хозяином во время нашего пребывания в Пятигорске. При встрече с директором Института иностранных языков и международного туризма профессором Ириной Акопянц, выражена заинтересованность в сотрудничестве с FET и FITIKS Университета Пулы. По приглашению ректора ПГУ и со значительным интересом и намерением открыть Центр хорватского языка при ПГУ, доцент доктор наук Даниэль Микулацо Университета Пулы прочитал лекцию о хорватском языке, литературе и культуре. Следует сказать, что на ПГУ существуют 24 Центра, где изучаются языки. Центры великолепно и тематически оформлены, в соответствии с символикой страны, которую они представляют, оснащены современными технологиями, а благодаря своим инновациям и современным технологиям ПГУ получил высокое признание и благодарсность Президента Российской Федерации В.В. Путина во время празднования 80-летия ПГУ, которое состоялось 11 октября в торжественном зале университета с концертной программой. В рамках проекта Erasmus+ студентка Университета Пулы, Инес Оринчич, учится и проведет год в ПГУ, а весной приедет еще одна студентка из Пулы в ПГУ. Во время пребывания руководитель Центра Институт Пушкина Пула, Ирена Микулацо посетила Дом-музей М.Ю. Лермонтова, дом, где поэт жил и работал до самой смерти и место дуэли, соседние города Кисловодск, где родился А. Солженицын и Железноводск. Природные красоты самой высокой вершины Европы - Эльбруса, горы Машук и Бештау - никого не оставляют равнодушными, гостеприимство Кавказа и тепло людей, коллеги в ПГУ и особое внимание, уделяемое во время пребывания профессоров из Пулы, развитие дальнейшего сотрудничества и проектов - залог возвращения в Пятигорск, в ПГУ - Университет, который работает под брендом «Университет, открывающий и преобразующий мир», о чем мы свидетельствовали. Командировка прошла очень успешно, на лекциях присутствовало около 70 студентов, которые активно участвовали, читали стихи, задавали вопросы, выражали желание учиться в университете Пулы. Студенты, магистранты и аспиранты поприветствовали на русском, хорватском и польском языках, пригласили поиграть в «Ручеёк». Настоящая командировка открывает возможности для будущего сотрудничества с ПГУ, не только в области русистики, но также в области хорватской и итальянской филологии и туризме. Мы благодарны ректору ПГУ, профессору А.П. Горбунову, профессорам В.Е. Мишину, И.Б. Федотовой, Н.А. Орловой, В.И. Шульженко и всем коллегам на незабываемом пребывании в ПГУ! /_news/91269/PYATIGORSK6.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK3.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK7.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK8.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK9.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK10.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK11.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK12.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK13.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK14.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK16.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK18.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK19.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK20.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK21.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK22.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK23.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK26.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK24.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK25.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK27.jpg ; /_news/91269/PYATIGORSK28.jpg; /_news/91269/IMG-20191010-WA0023.jpg
U Puli uspješno provedena...
Dani ruskoga jezika i kulture pri Centru Institut Puškin u Puli trajali su od 29. svibnja do 7. lipnja 2019 . Ponudili su pregršt događanja i bili su domaćinom mnogobrojnih stranih izlagača koji su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji „Europski intelektualci na prijelazu 19. u 20. stoljeće“. Organizatorica Dana ruskoga jezika i kulture je Irena Mikulaco, voditeljica Centra Institut Puškin s Filozofskog fakulteta u Puli i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Organizacijski odbor konferencije sastavljali su izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni, doc. dr. sc. Daniel Mikulaco, doc. dr. sc. Martina Damiani, doc. dr.sc. Fabrizio Fioretti i Irena Mikulaco. Potpuni izvještaj o Danima ruskoga jezika, o konferenciji i popratnom programu možete pročitati u nastavku.   Izvještaj o pulskim Danima ruskoga jezika i kulture i konferenciji Otvaranje konferencije i sekcije: Slika1.jpg ; Slika2.JPG ; Slika3 ; Voditeljica Instituta Puškin Pula ; SLika4.JPG ; Slika5.JPG ; Slika6.JPG , Slika7 ; Slika8; Predstavljanje knjige 871 dan, glazbenici: Irena Ristović i Giorgio Levorato, prevoditeljica knjige Irena Mikulaco, sponzorica i humanitarka Tatiana Victorova, dekan Muzičke akademije Dražen Košmerl.JPG ; Prevoditeljica Irena Mikulaco i sponzorica i humanitarkaTatiana Victorova ; Glazbenici Irena Ristović i Giorgio Levorato ; Knjiga 871 dan ; Prevoditeljica knjige 871 dan Irena Mikulaco ; Predstavljanje knjige ; Nakon uspješne prezentacije ; Manifestacija Čitamo Puškina na raznim jezicima u povodu obilježavanja 220. godina od rođenja A. S. Puškina ; Sudionici ; Nikola Barić ; Ines Orinčić ; Krešimir Vunić ; Irena Mikulaco ; Zhou Zhen ; Filip Krnjaković ; Ira Ačimović ; Mario Đura Delegacija s partnerskog sveučilišta - Državnog sveučilišta u Pjatigorsku, Rusija Bale, 5. lipnja 2019. Rovinj Amfiteatar u Puli ; Forum u Puli Degustacija vina Svečana večera u Ribarskoj kolibi: Slika1 , Večera,   Studenti ; Ples ; Ples s Fabrisom i Darijom iz Plesnog centra Studio    
U "Institutu Puškin" u Puli...
U četvrtak, 6. lipnja 2019. s početkom u 18 sati na Filozofskom fakultetu, u Svečanoj dvorani „Tone Peruško“ bit će obilježen Dan ruskoga jezika. Ove godine je poseban jer je posvećen 220. godišnjici rođenja A. S. Puškina.  Ova manifestacija okupit će nastavnike i studente Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a u glazbenom dijelu programa sudjelovat će studenti Muzičke akademije u Puli. Zvučat će stihovi na hrvatskom, ruskom, njemačkom, engleskom, islandskom, talijanskom, kineskom i japanskom jeziku. Glazbenici će svirati S. Rahmanjinova i V. Zolotarjova na klaviru i harmonici. Ulaz je slobodan.
Voditeljica Centra "Institut...
U utorak, 4. lipnja 2019. s početkom u 18 sati na Filozofskom fakultetu, u Svečanoj dvorani „Tone Peruško“ bit će predstavljena knjiga „871 dan“ Ninelj Koribskoj u hrvatskome prijevodu voditeljice Centra „Institut Puškin“ i predsjednice Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Irene Mikulaco. Ovo je knjiga sjećanja o opsadi Lenjingrada, kojeg su herojski branili njegovi stanovnici. Opsada je trajala 871 dan i to je i naslov knjige. Sjećanja djevojčice Ninelj Koribskoj o tome kako je proživjela i preživjela opsadu opisana su u knjizi. Hrvatski prijevod knjige je deveti po redu i ujedno i jubilarni jer je knjiga izišla i prvi puta predstavljena u povodu 75. godišnjice proboja opsade Lenjingrada.  Knjiga je do sada predstavljena u Zagrebu, 22. siječnja uoči obljetnice (27. siječnja) i u Sankt-Peterburgu, 17. svibnja. U  programu, osim prevoditeljice knjige, sudjeluju Tatiana Victorova, pokroviteljica hrvatskoga izdanja knjige "871 dan" i humanitarka te glazbenici, dobitnici mnogobrojnih glazbenih nagrada i priznanja, pijanistica Irena Ristović i klarinetist Giorgio Levorato iz Italije. Program je omogućen uz podršku tvrtki Ribarska koliba i IZO. Ulaz je slobodan. Pismo podrške Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović Pismo podrške Veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj, gospodina Anvara Sarvaroviča Azimova
Studenti predstavili svoj boravak  u...
29. lipnja u Institutu Puškin u Puli studenti su predstavili svoj boravak u Sankt-Peterburgu, gdje su otišli radi natjecanja i sudjelovanja na studentskom forumu u organizaciji Hercenovskog sveučilišta te radi usavršavanja ruskoga jezika u obrazovnom i izdavačkom Centru "Zlatoust". Na natjecanju su studentice Alisa Tešić, Matea Glavinić i Mateja Kelemenić osvojile nagradu simpatije publike za prezentaciju projekta, studentske radio emisije "Radio x-ica". /_news/90534/IMG-20190517-WA0054.jpg Na usavršavanju ruskoga jezika bili su studenti s Filozofskog fakulteta, FET-a, FOOZ-a, Muzičke akademije i studija Kultura i turizam: Petra Dušić, Sara Fačko, Matea Glavinić, Mateja Kelemenić, Lucija Branka Pavlek, Stefano Revelante, Alisa Tešić, Anja Žauhar i Antonella Pustaj. /_news/90534/IMG_20190529_180313.jpg Filip Krnjaković, student druge godine Japanskoga jezika i kulture, dobitnik prve nagrade na Olimpijadi iz ruskoga jezika Sanktpeterburškog sveučilišta govorio je o svojim dojmovima s Olimpijade, mogućnostima koje nagrada pruža - besplatno školovanje u trajanju od godine dana u Sankt-Peterburgu i pozvao studente da se i oni ubuduće natječu. /_news/90534/IMG_20190529_185007.jpg
U Institutu Puškin u Puli održana...
   
29. svibnja 2019. započinju Dani ruskoga jezika i kulture. Prvo predavanje održat će profesor dr. sc. Lukáš Gajarský s Katedre za rusistiku Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda iz Trnave (Slovačka) s kojim već godinama imamo potpisan ugovor Erasmus i ostvarujemo suradnju. Predavanje „Гендерные стереотипы в русской и словацкой языковых картинах мира (на материале паремий)“ započet će u 16 sati u „Institutu Puškin“, a nakon toga, u 17.30 sati,  uslijedit će prezentacija studenata o njihovu boravku u Sankt-Peterburgu i sudjelovanja na studentskom forumu te prigodno druženje uz ruski čaj i ruske slastice.
Započinju Dani ruskoga jezika i...
Dani ruskoga jezika i kulture u Centru ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli započinju 29. svibnja i trajat će do 7. lipnja 2019. Ovogodišnji Ruski dani posvećeni su 220. godišnjici rođenja A. S. Puškina. Program Dana donosi predavanja stranih profesora, rusista i studenata, međunarodnu konferenciju o "Europskim intelektualcima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće", književno-glazbeni program i promociju knjige "871 dan" u prijevodu voditeljice Instituta Puškin, Irene Mikulaco te Dan ruskoga jezika posvećenog Puškinu u kojem će sudjelovati profesori i studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i interpretirat će Puškinove pjesme na raznim jezicima. Ulaz je slobodan. Veselimo se Vašem dolasku! Program Dana ruskoga jezika i kulture u Institutu Puškin Pula.  
Voditeljica Centra ruskoga jezika i...
17. svibnja 2019. u Bijeloj dvorani u Centralnoj knjižnici „M. Ju. Ljermontov“ u Sankt-Peterburgu predstavljena je knjiga „871 dan“ Ninelj Koribskoj u hrvatskome prijevodu Irene Mikulaco. Knjiga je prezentirana je prvi put u Hrvatskoj, u Zagrebu 22. siječnja 2019., uoči 75-te obljetnice od proboja opsade Lenjingrada (koja je bila 27. siječnja) i posvećena je zauvijek živim stanovnicima Lenjingrada pod opsadom. 75-ta obljetnica od proboja opsade Lenjingrada važan je povijesni događaj za Rusiju, ali i jedan od najvažnijih koji je obilježio Drugi svjetski rat. Prijateljski odnosi između Sankt-Peterburga i Zagreba njeguju se već 51. godinu (od 1968.) koja je prošle godine svečano obilježena i time su se produbile kulturne veze ovih dvaju gradova, ruskog i glavnog grada Hrvatske. Prva prezentacija knjige bila je u Zagrebu, s ciljem da se nastave ovi dugogodišnji prijateljski odnosi između dvaju gradova, dviju zemalja, Rusije i Hrvatske, dvaju naroda, Rusa i Hrvata, ojačaju i poboljšaju kulturne veze. Kvalitetu projekta pohvalili su g. Anvara Azimov, Izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, gospođq Natalije Jakimčuk, voditeljice Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, a autorica prijevoda dobila je i pismo podrške i čestitku predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović te je uz njihovu podršku i poticaj predstavljena knjiga i u Rusiji. Po prvi puta u Sankt-Peterburgu, a drugo predstavljanje planira se za kraj listopada u Moskvi, u Centru slavenskih kultura u Knjižnici strane književnosti „M. I. Rudomino“ uz podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Hrvatski prijevod knjige objavljen je zahvaljujući sponzorima, obitelji Viktorovih iz Pule, a knjiga je tiskana u Grafomarku u Zagrebu. Radi se o humanitarnom projektu, knjiga se daruje jer se želi rasprostraniti informacija o užasima opsade, herojskim djelima i patnjama ljudi koji su oslobodili tadašnji Lenjingrad, a današnji Sankt-Peterburg, kako bi se zadržala sjećanja na njihova djela, a užasi nikada ne ponovili. Prezentacija je imala oblik književno-glazbenog recitala u kojem su sudjelovali ruska glumica Julija Rudakova, pijanist Kirill Prokopov s glazbenim programom (Aleksandrov, Rahmanjinov, Metner i Bach), dobitnik niza međunarodnih priznanja te Grand Prix i prevoditeljica knjige Irena Mikulaco u kojem su bili pročitani odlomci iz knjige na ruskom i hrvatskom jeziku uz zvuke klavira. Predstavljanje knjige u Sankt-Peterburgu podržali su visoki uvaženi gosti. Izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji sa sjedištem u Moskvi, g. Tomislav Car pozdravio je publiku i naglasio važnost ovog projekta, čestitao autorima projekta i prevoditeljici i rekao da „ovakva događanja daju dobar smjer, produbljuju i učvršćuju kulturne odnose između Hrvatske i Rusije“. Pozdravne govore uputili su predsjednik Odbora za vanjske poslove Uprave grada Sankt-Peterburga, g. E. D. Grigoriev, direktorica Okružnog centraliziranog knjižničnog sustava M. Ju. Ljermontova, gđa J. V. Sedeljnikova te začetnik projekta „871 dan“, g. S. V. Mašin. Zahvalnice za podršku u organizaciji projekta podijeljene su gospođi Sedeljnikovoj, direktorici Centralne knjižnice M. Ju. Ljermontova, gđi I. A. Pavličenko, knjižničarki, gđi O. Kiseljovoj i gđi I. G. Lokotnikovoj, voditeljici projekta „Ljermontov: naslijeđe“, voditeljici Ljermontovljeva dnevnog boravka Centralne knjižnice M. Ju. Ljermontova. Organizatori događanja bili su: Centar „Institut Puškin“ Pula s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Centralna knjižnica „M. Ju. Ljermontov“ i Odbor za kulturu Uprave grada Sankt-Peterburga. Podršku predstavljanju projekta i knjige dalo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Odbor za vanjske poslove Uprave grada Sankt-Peterburga. Galerija fotografija
Veliki uspjeh pulskih studenata koji...
Sankt-Peterburg je osvojio pulske studente i oni su osvojili u Sankt-Peterburgu nagradu! Filip Krnjaković bio je na dodjeli nagrade u Beču za osvojeno prvo mjesto na Olimpijadi iz ruskoga jezika! 
Međunarodna konferencija...
Međunarodna konferencija "Europski intelektualci na prijelazu XIX. u XX. stoljeće" započinje 3. lipnja 2019. i trajat će do 7. lipnja na Filozofskom fakultetu Sveučiilišta Jurja Dobrile u Puli. Svečano otvaranje konferencije bit će 4. lipnja u 10 sati u Svečanoj dvorani "Tone Peruško" u 10 sati. Konferencija je okupila stotinjak znanstvenika iz Hrvatske, Rusije, Gruzije, Austrije, Njemačke i Italije. Radovi sudionika konferencije recenzirani su i raspoređeni u tri knjige, na hrvatskom, ruskom i talijanskom jeziku jer su i službeni jezici konferencije hrvatski, ruski i talijanski jezik. Knjigu će dobiti svi sudionici pri registraciji. Sudionici će izlagati u tri sekcije, zavisno od jezika izlaganja, a za sudionike konferencije pripremljen je i bogati kulturni popratni program. Na konferenciji se očekuje oko 70 izlagača. Organizatori konferencije su: Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" Pula, Matica hrvatska i Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti, uz podršku Kultutnog instituta Italije i Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL-a). Partneri konferencije su : Državno sveučilište u Pjatigorsku (Rusija), Muzička kademija u Puli, Arheološki muzej Istre, Grad Pula, Istarska županija, Općina Bale, Ribarska koliba Resort i Plesni studio Centar. Organizacijski odbor: Robert Blagoni  Daniel Mikulaco Irena Mikulaco Martina Damiani Fabrizio Fioretti Program na hrvatskom, ruskom i talijanskom jeziku
Pozivamo Vas na Tjedan slavnenske pismenosti, od 20. do 24. svibnja 2019. godine, na Sveučilištu u Zadru i od 22. do 27. svibnja 2019. na Dane ruskoga jezka i kulture na  Sveučilištu u Zagrebu u organizaciji Rossostrudničestva i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. https://hapryal.ffzg.unizg.hr/2019/05/20/od-20-svibnja-do-27-svibnja-u-zadru-se-obiljezava-tjedan-slavenske-pismenosti-a-u-zagrebu-dani-ruskoga-jezika-i-kulture/
Najava međunarodne konferencije...
Od 3. do 7. lipnja na Filozofskom fakultetu u Puli održat će se međunarodna konferencija "Europski intelektualci na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće" na kojoj će sudjelovati oko 70 sudionika. Sekcije će biti na hrvatskom, ruskom i talijanskom jeziku i predviđen je bogat program za sudionike. Organizatori su: Filozofski fakultet u Puli, Centar "Institut Puškin" Pula, Matica hrvatska, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti uz podršku Kulturnoga centra Italije u Zagrebu i Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Partneri konferencije su Sveučilište u Pjatigorsku (Rusija), Arheološki muzej Istre, Ribarska koliba Resort, Općina Bale i Plesni centar studio.
Predstavljanje hrvatskoga prijevoda...
Rektorovo priznanje voditeljici...
16. travnja 2019. godine Sveučilište Jurja Dobrile u Puli proslavilo je svoj 13. rođendan. Kao i svake godine tom prigodom dodjeljuju se priznanja za izvanredne radne rezultate i ostvaren značajan institucijski doprinos. Ove godine rektorovo priznanje dobila je predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula s Filozofskoga fakulteta u Puli, Irena Mikulaco. /_news/90298/Dekanica Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. dr. sc. Alfio Barbieri s Irenom Mikulaco.jpg /_news/90298/Priznanje.jpg
Pulski student Filip Krnjaković...
Pulski studenti koji uče ruski jezik...
Terenska nastava u Sankt-Peterburgu u...
   
Jubilarni deveti prijevod knjige „871...
Predstavljanje knjige "871 dan" u Muzeju Mimara  /_news/89681/DSCN7638.JPG Centar „Institut Puškin“ Pula, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli započeo je godinu organizacijom prezentacije ruske knjige „871 dan“ u prijevodu Irene Mikulaco, voditeljice Centra „Institut Puškin“ Pula i predsjednice Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. 871 dan trajala je opsada Lenjingrada, od 8. rujna 1941. do 27. siječnja 1944. „871 dan“ – naziv je knjige Ninelj Koribskoj, djevojčice koja je preživjela opsadu od prvoga do posljednjega dana. Knjiga „871 dan“ prezentirana je 22. siječnja 2019., uoči 75-te obljetnice od proboja opsade Lenjingrada (koja je 27. siječnja) i posvećena je zauvijek živim stanovnicima Lenjingrada pod opsadom. Prezentacija knjige „871 dan“ u Muzeju Mimara u Zagrebu prva je u nizu prezentacija u Hrvatskoj knjige Ninelj Koribskoj, a osim u Hrvatskoj u planu su prezentacije i u Rusiji. Ova knjiga ostvarena je na zahtjev Nezavisne neprofitne organizacije „Centar za podršku veteranima i domoljubnog odgoja mladih“ „Veza između generacija“ i voditelja projekta „871 dan“ g. Sergeja Mašina. Jörg Gantzenmüller u svom djelu "Opsada Lenjingrada u njemačkoj svijesti" nazvao je otpor stanovnika opsjednutoga grada „fantastičnim“. „27. siječnja 1944. godine (proboj je počeo ranije, 14. – 18. siječnja) za mene će zauvijek biti sveti dan, najvažniji i najsvjetliji blagdan poslije Uskrsa.“ – rekla je u svojim sjećanjima Ninelj Koribskaja. 75-ta obljetnica proboja opsade Lenjingrada važan je povijesni događaj za Rusiju, ali i jedan od najvažnijih koji je obilježio Drugi svjetski rat. Osim ove važne godišnjice, treba napomenuti da se prijateljski odnosi između Sankt-Peterburga i Zagreba njeguju već 51. godinu (od 1968.) koja je 2018. godine svečano obilježena i time su se produbile kulturne veze ovih dvaju gradova, ruskog i glavnog grada Hrvatske. Zato je i prva prezentacija knjige bila u Zagrebu, s ciljem da se nastave ovi dugogodišnji prijateljski odnosi između dvaju gradova, dviju zemalja, Rusije i Hrvatske, dvaju naroda, Rusa i Hrvata, ojačaju i poboljšaju kulturne veze. Na prezentaciji knjige bio je nazočan Nj. E. g. Anvar Sarvarovič Azimov, Izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj i obratio se publici pozdravnim riječima, koji je u više navrata pohvalio ovaj projekt i nazvao ga „podvigom da se ovako bitna knjiga za rusku povijest prevede i na hrvatski jezik te je ovaj prijevod knjige, deveti po redu na strane jezike (engleski, francuski, njemački, mađarski, estonski, armenski, arapski i srpski jezik), postao i jubilarnim, za 75-tu godišnjicu proboja opsade Lenjingrada“. Osim Veleposlanika Ruske Federacije na svečanosti je sve prisutne pozdravio u ime gradonačelnika Grada Zagreba, g. Milana Bandića, njegov izaslanik, gospodin Andrija Petrović, iz Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava koji je istaknuo da su „ovakva događanja most između dvaju naroda i produbljenja međusobne uspješne suradnje“. Čestitku za knjigu i pismo podrške uputila je Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović koja je napisala: „Poštovana gospođo Mikulaco, zahvaljujem Vam na pozivu povodom predstavljanja knjige „871 dan“ Ninelj Korbskoj, koju ste preveli s ruskog na hrvatski jezik kao doprinos obilježavanja 75. godišnjice opsade Lenjingrada, jednog od najvećih događaja tijekom Drugog svjetskog rata i patnje njegovih stanovnika. Prijevodi književnih i publicističkih djela dragocjena su spona među kulturama i narodima koje jačaju prijateljske međunarodne veze i pridonose boljem međusobnom razumijevanju. Želim Vam uspješno predstavljanje hrvatskog izdanja knjige uz srdačne pozdrave. S poštovanjem, Kolinda Grabar-Kitarović.“ Na predstavljanju su bili predstavnici Veleposlanstva, Rossotrudničestva, diplomacije, ruske nacionalne zajednice, svjedoci opsade Lenjingrada koji su podijelili s publikom svoja sjećanja. Svečanosti su prisustvovali: ravnateljica Muzeja Mimara, mr. sc. Lada Ratković-Bukovčan, prorektor za suradnju, inovacije i transfer tehnologija, izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, profesori, nastavnici, umjetnici, glazbenici, studenti i predstavnici medija. Prezentacija knjige „871 dan“ u Zagrebu postat će prva u nizu prezentacija u Hrvatskoj, s obzirom na najšire sudjelovanje i zainteresiranost u predstavljanju zemlje domaćina. Treba istaknuti da je knjiga tiskana zahvaljujući dobrotvorima, obitelji Nikolaya Victorova i Tatiane Victorove. Na prezentaciji podijeljeno je preko 200 knjiga jer se radi o humanitarnom projektu kojim se želi rasprostraniti informacija o užasima opsade i herojskim djelima ljudi koji su oslobodili tadašnji Lenjngrad, a današnji Sankt-Peterburg, kako bi se zadržala sjećanja na njihova djela, a užasi nikada ne ponovili. Ninelj je preminula 2011. godine, doživjevši objavu vlastite knjige. Nadamo se da će sjećanja o opsadi Lenjingrada, koja nam je ostavila Ninelj, upoznati čitatelja sa strahotama opsade koja je trajala 871 dan i kako se nikada ne bi zaboravila hrabrost i požrtvovnost stanovnika Lenjingrada. Ovo je svjetla knjiga: o hrabrosti, o nadi, o vjeri, o prijateljstvu, o ljudskosti, o pobjedi dobra nad zlim. Za razliku od ostalih prijevoda ove knjige, novost koju donosi hrvatski prijevod su objašnjenja nekih izraza i izrazito ruskih termina, arhitektonskih pojmova, povijesnih ličnosti ili predmeta, koji su na taj način približeni hrvatskom čitatelju. Knjiga je tiskana u „Grafomarku d.o.o.“ iz Zagreba, a izdavač je „Dostoinstvo“ iz Moskve. Prezentacija knjige imala je oblik književno-glazbenog recitala u kojem je ruska glumica Julija Rudakova vrlo ekspresivno i sugestivno čitala dijelove iz knjige „871 dan“ na ruskome jeziku uz prijevod na hrvatski jezik Irene Mikulaco, prevoditeljice knjige. S njima je nastupala pijanistica, dobitnica mnogobrojnih međunarodnih glazbenih priznanja Irena Ristović, koja je maestralno i nadahnuto riječima iz knjige „871 dan“ odsvirala djela Rahmanjinova, Skrjabina, Bacha i Beethovena. Glazba je prekrasno pratila sadržaj pročitanih ulomaka iz knjige, riječi sjećanja djevojčice Ninelj i autorice knjige te oplemenila svečanost. Kao najava recitala prikazan je kratkometražni dokumentarni film „871 dan“ o opsadi Lenjingrada. Predstavljanje knjige omogućeno je uz potporu predstavništva Rossotrudničestva u Republici Hrvatskoj. Tisak pozivnica omogućio je „Grafomark d.o.o.“ iz Zagreba. U ime organizatora na prezentaciji su podijeljene zahvalnice i knjige svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, organizaciji i prezentaciji knjige te dali svoj osobni doprinos i financijsku podršku projektu da knjiga ugleda svjetlo dana. Organizatori prezentacije bili su Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti (HAPRYAL), Centar ruskoga jezika i kulture„Institut Puškin“ Pula, Nezavisna neprofitna organizacija „Veza između generacija“, Moskva, Ruska Federacija, Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Predstavništvo Rossotrudničestva u Republici Hrvatskoj i Muzej Mimara. U predgovoru ove knjige, Nineljina kći – Jelena Viktorovna Kozlova, a u knjizi Jelena Grjaznova kaže: „I evo, knjiga je ispred Vas, dragi čitatelju! Sačinili smo ju zbog sjećanja na branitelje Lenjingrada, zbog živih i pokojnih, zbog onih koji su spasili naš voljeni grad u koji nikada nije kročila neprijateljska noga, grad dragulj, koji će uvijek biti kolijevka naše obitelji.“ Neka je vječna slava i hvala stanovnicima – braniteljima Lenjingrada! FOTOGRAFIJE Prevoditeljica knjige, Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7588.JPG Predstavljanje knjige "871 dan" u Muzeju Mimara:  /_news/89681/DSCN7619.JPG Predstavljanje knjige "871 dan" u Muzeju Mimara:  /_news/89681/DSCN7643.JPG Veleposlanik Ruske Federacije, g. Anvar Azimov i Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7629.JPG Izaslanik Gradonačelnika Grada Zagreba, g. Andrija Perković i Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7649.JPG Podjela zahvalnica i knjiga:  /_news/89681/DSCN7681.JPG Prikaz dokumentarnog filma "871 dan":  /_news/89681/DSCN7687.JPG Predstavljanje knjige "871 dan" u Muzeju Mimara:  /_news/89681/DSCN7689.JPG Pijanistica Irena Ristović:  /_news/89681/DSCN7703.JPG Julija Rudakova i Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7715.JPG Poslije predstavljanja knjige "871 dan":  /_news/89681/DSCN7796.JPG Catering Team Majetić na predstavljanju knjige "871 dan" u Muzeju Mimara:  /_news/89681/DSCN7805.JPG Obitelj Victorovih i Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7803.JPG Mato Marković i Ljiljana Šarčević iz tiskare "Grafomark d.o.o." i Irena Mikulaco:  /_news/89681/DSCN7788.JPG Irena Ristović, Irena Mikulaco, Natalija Jakimčuk, Sergej Mašin i Julija Rudakova:  /_news/89681/DSCN7814.JPG
Pozivnica na promociju hrvatskoga...
Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Centar ruskoga jezika i kulture„Institut Puškin“ Pula, Nezavisna neprofitna organizacija „Veza između generacija“, Moskva, Ruska Federacija; Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Predstavništvo Rossotrudničestva u Republici Hrvatskoj i Muzej Mimara imaju čast POZVATI VAS na svečano obilježavanje 75-te godišnjice proboja opsade Lenjingrada i prezentaciju hrvatskoga izdanja knjige „871 dan“ autorice Ninelj Koribskoj Voditeljice programa su glumica Julija Rudakova i prevoditeljica knjige Irena Mikulaco. U glazbenom programu sudjeluje pijanistica Irena Ristović. Na repertoaru su djela Rahmanjinova, Skrjabina, Bacha i Beethovena. U utorak, 22. siječnja 2019. u 18.30 sati Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb                                             Veselimo se Vašem dolasku! Tiskanje knjige omogućila je obitelj Nikolaya Victorova i Tatiane Victorove. Predstavljanje knjige omogućeno je uz potporu predstavništva Rossotrudničestva u Republici Hrvatskoj. /_news/89572/Pozivnica_Page_2.jpg
Čestitka
Počele su prijave za besplatno studiranje u Rusiji za 2019./2020. akademsku godinu. Za prijem morate obaviti samo tri koraka! Korak 1. Prijavite se na portalu RUSSIA.STUDY https://russia.study/en i odaberite smjer, sveučilište, navedite oblik studija i razinu obrazovanja: BA, MA, PhD. Korak 2. Ispunite upitnik u svom korisničkom računu. Dodajte kopiju svoje putovnice, potvrdu o završetku obrazovanja ili ovjereni popis ocjena ne zaboravite dodati fotografiju i svoje podatke za kontakt. Korak 3. Pošaljite prijavu i prođite intervju. Stipendija pokriva: cijelo razdoblje studija, pripremni tečajevi ruskog jezika, studentski dom. Rok za zaprimanje dokumenata je 25. siječnja 2019. Više informacija na adresi https://www.facebook.com/rshrvatska Sve informacije možete pronaći ovdje
Pulski studenti vratili su se s...
Terenska nastava pulskih studenata u...
Na poziv Ministarstva kulture Ruske Federacije organizirana je terenska nastava studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od 19. do 24. studenog 2018.  Radi se o projektu "Upoznaj Rusiju" Ministarstva kulture Ruske Federacije i pokrit će troškove boravka u Rusiji. Za pulske studente organizirali su program razgleda Moskve i najznačajnijih spomenika, uključujući Kremlj i povijesnu rutu vlakom do Volgograda i razgled svih spomenika i muzeja posvećenih "Staljingradskoj bitci". Ovim putem studenti će usavršavati ruski jezik i učiti o ruskoj povijesti i kulturi.    
Priznanje Rossotrudničestva...
Okrugli stol o Solženjicinu održan u...
Hrvatsko društvo  nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Društvo hrvatskih književnika održali su okrugli stol „A. I. Solženjicin: Pro et contra . Recepcija pisca u Hrvatskoj“ 6. studenog 2018. u 16 sati u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića 7/I u Zagrebu. Okrugli stol se organizirao u povodu stote obljetnice rođenja i desete obljetnice smrti Aleksandra Isajeviča Solženjicina (11. prosinca 1918., Kislovodsk – 3. kolovoza 2008., Moskva) ruskog pisca, dramaturga, publicista, pjesnika, javnog i političkog djelatnika, dobitnika Nobelove nagrade za književnost (1970.). Okrugli stol su otvorili predsjednik Društva hrvatskih književnika, profesor Đuro Vidmarović, diplomat, književnik, povjesničar, prevoditelj i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti Irena Mikulaco. Više o događanju na stranici http://hapryal.ffzg.unizg.hr/2018/11/11/okrugli-stol-a-i-solzenjicin-pro-et-contra-recepcija-pisca-u-hrvatskoj-odrzan-u-drustvu-hrvatskih-knjizevnika/
Pozivnica na okrugli stol o A. I....
/_news/89160/Pozivnica(1).JPG  
U Centru „Institut Puškin“ u Puli...
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 25. i 26. listopada protekla je manifestacija Dani ruskoga jezika i kulture kojom se obilježila prva godina rada Centra „Institut Puškin“ u Puli. 25. listopada na programu je bila prezentacija studenata koji su sudjelovali na međunarodnom festivalu studenata koji uče ruski jezik u Kamčiji u Bugarskoj koji je organizirao fond Russkiy mir i fond Održivog razvoja Bugarske zajedno s Ministarstvom obrazovanja Bugarske. Studenti su govorili o festivalu, svojim dojmovima i sudjelovanju u radu različitih radionica festivala. Nakon prezentacije, studentima su svečano uručene diplome o sudjelovanju na festivalu. Večer je završena gledanjem ruskoga filma „Dviženie vverh“, zajedno s komentarima o filmu i vremenu u kojem se radnja filma zbiva jer je film snimljen prema istinitom događaju. 26. listopada u prepunoj dvorani Slavka Zlatića bio je održan pravi svečarski koncert učenika glazbene škole iz Ljubljane (Slovenija) „Ljubljana-Moste-Polje“ koja je upravo proslavila svoj 70. rođendan. Violinistica Plamenka Držail organizirala je nastup učenika koji su svirali skladbe ruskih skladatelja (Rahmanjinova, Prozorovskog, Šostakoviča, Rimski-Korsakova) i to: na violini (Marta Doma, Teodor Razboršek, Zoja Bilban Kožuh, Amadej Bizjak Gorenc, Naomi Noč, Joliette Anžlovar), glasoviru (Lenart Prevec), harmonici (Luka Reljić) te smo čuli i pjesmu u izvedbi mlade pjevačice Tanje Rozman. Na glasoviru je mlade glazbenike pratio mag. prof. L. Šmid. Uz mlade glazbenike studenti koji uče ruski jezik interpretirali su ruske stihove: Jesenjina: Branka Ivanovič. Renata Raguž i Lucija Branka Pavlek; Okudžavu: Marko Blaženić, Prokofjeva: Alisa Tešić; Ljermontova: Sara Fačko, Bloka: Filip Krnjaković, Puškina: Matea Glavinić i Ahmatovu: Anela Ilijaš. Na kraju su svi sudionici zajedno s publikom zapjevali pjesmu Очи черные. Centar „Institut Puškin“ Pula na taj je način pokazao suradnju na djelu sa stranim institucijama i to ne jedanput. Manifestacija „Dani ruskoga jezika i kulture“ već su četvrti put organizirani od kada je otvoren Centar „Institut Puškin“. Do sada u realizaciji manifestacije sudjelovali pisci, nastavnici, profesori, predavači, glazbenici Muzičke akademije u Puli i Doma glazbe iz Sank-Peterburga, hrvatski, ruski i inozemni stručnjaci, rusisti, studenti, ali nama su se pridružili i Rusi koji žive i rade u Puli. Centru „Institut Puškin“ pomaže Rossotridničestvo pri Veleposlanstvu Ruske Federacije iz Zagreba i donira knjige i udžbenike za učenje ruskoga kao stranoga jezika te razne druge radne materijale.             Centar „Institut Puškin“ Pula postao je mjestom međunarodnih susreta, živim mjestom koje ujedinjuje zanimanje za ruski jezik, književnost i kulturu, ne samo lokalno stanovništvo i stručnjake, već i strane stručnjake sa željom da dođu u Pulu i surađuju sa Centrom. Sljedeće 2019. godine, od 3. do 7. lipnja bit će međunarodna konferencija о „Europskim intelektualcima na prijelazu iz XIX: u XX. stoljeće“, a Centar „Institut Puškin“ bit će jednim od organizatora.             Zahvaljujem dekanici Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Klari Buršić-Matijašić na podršci, svima koji su do sada aktivno sudjelovali u radu Centra „Institut Puškin“, pomagali u izgradnji i razvoju Centra! Irena Mikulaco, voditeljica Centra „Institut Puškin“, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska Fotografije Prvi dan /_news/89123/1.dan.jpg ; /_news/89123/2.jpg ; /_news/89123/3.jpg , /_news/89123/4.jpg ; /_news/89123/4.a.jpg , /_news/89123/5.jpg , Drugi dan /_news/89123/6. Glazbena skola iz Ljubljane_.jpg , /_news/89123/6a.jpg , /_news/89123/7.jpg , /_news/89123/8.Plamenka Drazil_duo violina.jpg , /_news/89123/10.stihovi.jpg , /_news/89123/11.jpg , /_news/89123/12.jpg , /_news/89123/13.jpg /_news/89123/18.jpg , /_news/89123/15.jpg , /_news/89123/16.jpg , /_news/89123/17.jpg /_news/89123/19.jpg
Godišnjica rada Centra "Institut...
Prije godinu dana, 23. listopada 2017. otvoren je Centar ruskoga jezika i kulture "Institut Puškin" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Fotografije s otvaranja mogu se pogledati u galeriji fotografija U proteklih godinu dana, Centar je organizirao tri puta manifestaciju "Dani ruskoga jezika i kulture" na kojima su osim djelatnika i studenata sudjelovali i strani izlagači sa svojim zanimljivim predavanjima. Pozivamo Vas da nam se pridružite u obilježavanju godišnjice na Danima ruskoga jezika i kulture, koji će se održati u petak, 25. i 26. listopada s početkom od 18 sati u multimedijalnoj dvorani na Filozofskom fakultetu (Dvorana "Slavka Zlatića"). Program Dobro došli!      
Međunarodni radni sastanak Centra...
17. listopada 2018. od 12 do 14 sati u obliku telemosta, održao se međunarodni radni sastanak pet sveučilišta: РГПУ им. А.И. Герцена iz Sankt-Peterburga (kao inicijatora i organizatora sastanka), ИСОиП (филиал) ДГТУ iz grada Šahti, Институт истории iz Mađarske, Varna Free University (VFU) iz Bugarske i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Centar „Institut Puškin“ na Filozofskom fakultetu i HAPRYAL predstavljala je Irena Mikulaco). Na sastanku se razgovaralo o razvijanju međusobne međunarodne suradnje, konkretnim projektima, motivaciji studenata za sudjelovanje u projektima, financiranju projekata i međunarodnom forumu 2019. godine koji će se održati u Sankt-Peterburgu.  
Izravni prijenos Međunarodne...
18. listopada 2018. u Državnom institutu ruskoga jezika „A. S. Puškin“ održava se on-line Međunarodna konferencija „Puškinskie čtenija“. Konferencija je posvećena velikoj obljetnici posvećenoj A: S. Puškinu, 2019. godine. Plenarna izlaganja su od 10.00 do 14.00, a poveznica je https://www.youtube.com/watch?v=IhpY7-QX-yA Od 15.00 – 17.30 su paralelne sekcije „Ruski standardni jezik od Puškina do digitalne ere“. Poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=oDCE-drMeps „Puškinova tradicija i fenomen ruske klasike“. Poveznica: http://connect.pushkin.institute/r10v51k02j8/
Pulski studenti sudjelovali su na...
Međunarodni festival „Druzja, prekrasen naš sojuz!“ okuplja studente iz cijeloga svijeta koji uče ruski jezik. Festival se održava sedmu godinu za redom, a Hrvatska je po prvi put bila sudionicom. Hrvatsku su predstavljali studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli: Matea Glavinić, Anela Ilijaš, Erik Miletti s Filozofskog fakulteta i Alisa Tešić s Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ zajedno s profesoricom Irenom Mikulaco. Službeni jezik festivala bio je ruski jezik i objedinio je 300 sudionika iz 24 zemlje i 30 sveučilišta sa svih strana svijeta.  Festival se već četvrtu godinu održava u Zdravstveno-lječilišnom kompleksu Kamčija na Crnome moru, u Bugarskoj. Organizator festivala bio je fond „Russkij mir“ iz Ruske Federacije ( https://russkiymir.ru/vii-international-festival-friends-perfect-our-union-/ )  te fond „Održivi razvoj Bugarske“ te su snosili troškove boravka, kreativnih radionica, predavanja i organiziranog programa usavršavanja za nastavnike u obliku seminara te transfera u Bugarskoj. Ovim festivalom želi se nagraditi, potaknuti i motivirati studente i nastavnike za daljnje učenje ruskoga jezika i kulture. Studenti su stekli nova znanja i iskustva, predstavili su svoju skupinu pred ostalim sudionicima upečatljivim sloganom i na kraju festivala prezentirali su sve ono, što su naučili. Studenti su zajedno s nastavnikom dobili zadatak da se pripreme, morali su snimiti promotivni film, a naši studenti snimili su kratki film o Pulskome sveučilištu i mjesta gdje studiraju, tj. Puli, na ruskome jeziku  te su usmeno izlagali pred ostalih tristotinjak sudionika iz cijeloga svijeta. Studenti su imali priliku sudjelovati na kreativnim radionicama prema vlastitim sklonostima, slušati predavanja profesora s prestižnih ruskih sveučilišta, dramske akademije, pjevati autorsku pjesmu s poznatim ruskim šansonjerima i pjevačima, usavršavati znanja iz ruskoga jezika i kulture, glumiti u poetskom recitalu i „Galebu“ A. P. Čehova, intenzivno su se družiti, pjevat uz logorsku vatru, okupati se u Crnome moru, razmjenjivati suvenire, gledati novi ruski film „Dviženie vverh“. Četvrtog dana festivala bila je organizirana ekskurzija u Varnu, udaljenu tridesetak kilometara od Kamčije. Sve kreativne radionice na svečanom su zatvaranju predstavile što su naporno sudionici pripremali cijeli tjedan, a pulska studentica Anela Ilijaš imala je jednu od vodećih uloga u poetskom recitalu. Nastavnicima su na svečanosti dodijeljena priznanja, a studentima će potvrde o sudjelovanju biti svečano uručene u Puli prilikom predstavljanja Festivala i terenske nastave. Poslije svečanog zatvaranja u etno selu bilo je organizirano druženje uz večer nacionalne glazbe i plesa. Sudionici festivala imali su priliku usavršavati ruski jezik u živoj komunikaciji, pokazati svoje talente, steći nova poznanstva, spoznaje, životna iskustva koja su ih obogatila. Ovaj festival je otvorio nove mogućnosti suradnje između sveučilišta, razvoja novih projekata i pokazao da mladi ljudi žele učiti, pokazati svoje talente i razvijati svoje potencijale. /_news/88758/47fc68e59baccf18f43ebc40edf3fb44(1).jpg /_news/88758/IMG_20180910_152025.jpg /_news/88758/IMG_20180910_152745.jpg /_news/88758/FB_IMG_1536693659695(1).jpg /_news/88758/FB_IMG_1536693083047.jpg /_news/88758/IMG_20180911_145607.jpg /_news/88758/IMG_20180911_154139.jpg /_news/88758/1080114d824ab4d7ca8ef1a1771003e7.jpg    
Pulski studenti sudjeluju na VII....
«Друзья мои, прекрасен наш союз! Он, как душа, неразделим и вечен – Неколебим, свободен и беспечен, Срастался он под сенью дружных муз. А.С. Пушкин   2018. godine 24 studentske skupine s europskih i azijskih sveučilišta okupit će se na Crnomorskoj obali, u Kamčiji, u Bugarskoj. Među njima su i studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koje vodi Irena Mikulaco, nastavnica ruskoga jezika, voditeljica Centra „Institut Puškin“ i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Studenti Matea Glavinić, Anela Ilijaš, Erik Miletti i Alisa Tešić održat će pred tristotinjak ostalih sudionika svoju prezentaciju i prikazati kratki promotivni film o Sveučilištu Jurja Dobrile i Puli koji su sami snimili . Od 10. do 16. rujna 2018. godine Fond „Russkij mir“ i Fond „Održivi razvoj Bugarske“ uz podršku Ministarstva obrazovanja Bugarske održat će VII. Međunarodni festival studenata koji uče ruski jezik „Druzja, prekrasen naš sojuz!“. Domaćin festivala je već tradicionalno lječilišno-zdravstveni kompleks „Kamčija“. Studentske skupine iz 18 zemalja sudjelovat će u programu festivala. Svake godine se proširuje popis zemalja sudionica. Ovo je nagrada za najbolje studente jer  troškove boravka (obrazovno-kulturnog programa, smještaja i prehrane) snosi organizator manifestacije. Program festivala bit će ispunjen različitim događanjima, predavanjima, kreativnim radionicama, treninzima, seminarima, kvizovima, natjecanjima i upoznavanjem s različitim nacionalnim kulturama zemalja sudionica i službeni jezik je ruski. Organizatori su se potrudili ne samo da ispune obrazovno-kulturni program već su i stavili naglasak na popularizaciju sporta i zdravog načina života. Svečano otvorenje bit će 11. rujna u 10.30 u svečanoj dvorani „Čornomorskij“. Stihove «Друзья! Прекрасен наш союз!», napisao je A. S. Puškin 1825. godine i postale su sloganom Europskog studentskog festivala, koji je 1. puta održan 2009. godine u Krakovu, a sada je prerastao u međunarodni i od 2015. godine održava se u Bugarskoj. Budući stručnjaci sa znanjem ruskoga jezika moći će steći nova znanja iz ruskoga jezika, a za voditelje studentskih skupina bit će organiziran program usavršavanja.
Završili su Dani ruskoga jezika i...
Manifestacija  „Dani ruskoga jezika i kulture“ u Institutu Puškin Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ove je akademske godine 2017./2018. održana po treći put. Ponudila je bogat program na tri lokacije: u Institutu Puškin na Filozofskome fakultetu u Puli, Domu hrvatskih branitelja i Ogranku Matice hrvatske u Puli. Predavanja su bila na ruskom i hrvatskom jeziku o ruskoj kulturi, jeziku, povijesti, civilizaciji i književnosti. Gostovali su domaći i strani predavači za zanimljivim predavanjima. Pročelnica rusistike s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda iz Trnave (Slovačka), dr. sc. Andrea Grominova usporedila glavne predstavnike i stil pisanja u ruskoj lirici 19. i 21. stoljeća. Pročelnica Katedre za ruski jezik s rusistike Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. sc. Natalija Vidmarović govorila je o samim počecima Rusije, opstanku i znamenitim djelima „Povest' vremennyh let“ i „Slovo o polku Igoreve“. Izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni s Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Puli govorio je na temu „Sakrament idiostaze i alkemija istine u (samo)kritici ruske inteligencije na početku 20. stoljeća“, a posljednjeg je dana primarijus dr. med., mr. sc. Ivica Pavičić-Donkić održao predavanje o „Liku liječnika u ruskoj književnosti“ u djelima Turgenjeva, Dostojevskog, Čehova, Bulgakova, Solženjicina. Posebna gošća manifestacije bila je ruska i bjeloruska spisateljica, dobitnica mnogobrojnih književnih nagrada, Irina Leonova (pseudonim Anna Leo), koja je gostovala u Institutu Puškin u Puli i govorila o suvremenim tokovima u ruskoj književnosti, predstavila je svoje knjige, a zatim je neke od njih poklonila Institutu Puškin. Svojim dolaskom počastila nas je i studentica Zadarskog sveučilišta, Marta Džaja. Govorila je o ruskoj gastronomiji, a posebice o ruskim slatkišima i njihovoj povijesti. To je bio uzvratni posjet jer su studenti kroatistike i oni koji uče ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Puli boravili na terenskoj nastavi prije toga u Zadru, sudjelovali na „Ruskim danima“ i održali zajedno sa zadarskim studentima rusistike večer poezije, a nastavnica Irena Mikulaco održala je predavanje o otključavanju ruskih kratica. Poslije predavanja Marte Džaja  o ruskoj gastronomiji, održana je gastro večer, studenti su sudjelovali u radionici pripreme „boršča“, kušali ga, a nakon toga bila je projekcija ruskoga filma „Kukuška“. Ovi Dani ruskoga jezika i kulture u Puli pokazali su lijepu suradnju između Instituta Puškin i Muzičke akademije u Puli, koja je za ovu prigodu pripremila nadahnut koncert bogatog repertoara ruske glazbe i pokazala kako u Puli imamo talentirane glazbenike. Na Danima ruskoga jezika i kulture predstavljena je i međunarodna znanstvena konferencija, koja će se održati 2019. godine, a koju Centar „Institut Puškin“ organizira zajedno s Odsjekom za talijanistiku, Odsjekom za kroatistiku, Hrvatskim društvom nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Maticom hrvatskom, uz podršku Talijanskog kulturnog instituta i medijsku podršku Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL). Studenti su na Danima bili vrlo aktivni, sudjelovali su na predavanjima, čitali su poeziju na večeri poezije, izlagali na ruskom jeziku o ruskim piscima, glumili u lutkarskoj predstavi prema bajci "Bajka o ribaru u ribici", A. S. Puškina, za koju su sami izradili lutke i kulise te pripremali boršč na radionici. Tijekom Dana proslavili smo i veliki uspjeh studenata Filozofskog fakulteta u Puli koji uče ruski jezik. Studenti Filozofskog fakulteta u Puli, koji uče ruski jezik sudjeluju na međunarodnom natjecanju МЕЖДУНАРОДНЫЙ СТУДЕНЧЕСКИЙ КОНКУРС СОЦИАЛЬНОЙ РЕКЛАМЫ «ИЗУЧАЙТЕ РУССКИЙ ЯЗЫК!» sa svojim kratkim filmom na ruskom jeziku. Zadatak je bio snimiti reklamu o učenju ruskoga jezika. Organizatori natjecanja su Katedra ruskog jezika, teoretske i primijenjene lingvistike Instituta jezika i književnosti Udmurtskog državnog sveučilišta (Rusija, Iževsk) pri pomoći Federalne agencije mladih, a Institut Puškin Filozofskog fakulteta u Puli bio je suorganizatorom. Studenti Matea Glavinić, Erik Miletti i Brigita Jurcan (mentorica Irena Mikulaco) osvojili su prvo mjesto na prvoj razini i time ušli u uži krug međunarodnog natjecanja koje traje do rujna 2018. Film je javno prikazan na Dan ruskog jezika, 6. lipnja, u Institutu Puškin na Filozofskom fakultetu u Puli i studentima su podijeljena priznanja. Studentica Silva Kristina Labaš koja uči drugu godinu ruski jezik dobila je kratkoročnu stipendiju i boravila je u Moskvi četiri dana (u povodu Dana pobjede), a lani je bila sudionica „19. Svjetskog festivala mladih i studenata u Sočiju“ i bila na plaćenom studijskom boravku od dvanaest dana. U povodu Dana ruskoga jezika, 6. lipnja 2018., Rossotrudničestvo pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Zagrebu organiziralo je javno natjecanje „Počitaem Puškina“, gdje su sudionici imali zadatak snimiti kako čitaju Puškina i javno objaviti svoj uradak na stranici Rossotrudničestva. Studentica Matea Glavinić (mentorica Irena Mikulaco) dobila je prvo mjesto jer je skupila najviše „lajkova“ na stranici. Čestitamo studentima! Organizatorica manifestacije bila je voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti , Irena Mikulaco. Suorganizatori su bili Muzička akademija, Matica hrvatska ogranak u Puli i Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti. Donatori manifestacije „Dani ruskoga jezika i kulture“ bili su Studentski centar u Puli i restoran „Ribarska koliba“. Zahvaljujemo na podršci Filozofskom fakultetu, rektoratu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i medijskom pokrovitelju Radio Puli - HRT. Galerija fotografija    
Dani ruskoga jezika i kulture u...
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet i Centar ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin” Pula pozivaju Vas na  Dane ruskoga jezika i kulture, od 29. svibnja do 8. lipnja 2018. Veselimo se Vašem dolasku! Ulaz je besplatan.     Program Программа
Poziv na međunarodnu konferenciju...
Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Hrvatska), Centar „Institut Puškin“ Pula, Matica hrvatska i Hrvatsko društvo  nastavnika ruskog jezika književnosti uz podršku Talijanskog kulturnog instituta Zagreb i MAPRYAL-a pozivaju Vas na sudjelovanje na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Europski intelektualci na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće“ Konferencija će trajati od 3. do 7. lipnja 2019. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Hrvatska). Tema konferencije: uloga, doprinos i društveni angažman europskih intelektualaca od sredine 19. stoljeća do 1917. na kulturnom, umjetničkom, povijesnom, političkom, jezičnom, književnom, prevoditeljskom, ekonomskom, pravnom, ideološkom i filozofskom planu, u trenutku velikih društvenih promjena, izmjena paradigmi i srazova identiteta. Važni datumi : 1. rujna 2018. Rok za prijavu i slanje sažetka (150-300 riječi) . 15. rujna 2018. Potvrda o primitku sažetka 31. prosinca 2018. Rok za slanje cjelovitih radova (do 36 000 slovnih mjesta s bjelinama). Nakon obavijesti o primljenom sažetku, dobit ćete upute o pisanju rada. 3. – 7. lipnja 2019. Konferencija „Europski intelektualci na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće“ Jezici konferencije: hrvatski, ruski, talijanski i engleski Kotizacija u iznosu od 100 eura ili 750 kuna uključuje: potvrdu o sudjelovanju, tiskani rad u obliku poglavlja u knjizi (do konferencije), svečani domjenak nakon otvaranja, svečanu večeru i radionicu-iznenađenja, razgled grada Pule s Amfiteatrom uz stručno vodstvo, razgled grada Rovinja uz stručno vodstvo i degustaciju vina. Elektronička adresa  na koju se šalju prijave, sažeci i cjeloviti radovi i na kojima možete dobiti informacije u vezi organizacije konferencije: euint19.20@gmail.com . Radujemo se Vašem dolasku! Organizacijski odbor konferencije: izv. prof. dr. sc. Rober Blagoni, Filozofski fakultet, predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Daniel Mikulaco, Filozofski fakultet, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Puli Irena Mikulaco, prof. pred., Filozofski fakultet, voditeljica Centra „Institut Puškin“ Pula, predsjednica HAPRYAL-a dr. sc. Martina Damiani, Filozofski fakultet dr. sc. Fabrizio Fioretti, Filozofski fakultet Poziv i prijavnica Приглашение и заявка
Centar „Institut Puškin“ u Puli dobio...
Početkom travnja 2018. godine Centar „Institut Puškin“ na Filozofskom fakultetu u Puli dobio je vrijednu donaciju knjiga, časopisa i promotivnog materijala od Rossotrudničestva iz Zagreba pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj. Osobito moramo zahvaliti voditeljici Rossotrudničestva iz Zagreba, gospođi Nataliji Jakimčuk na dosadašnjoj suradnji i dodijeljenoj nam donaciji. Zbirka Centra „Instituta Puškin“ se nadopunjava, a naši studenti i studentice moći će uživati u materijalima i naučiti nešto novo o ruskom jeziku, povijesti i kulturi. /_news/87672/IMG_20180409_114441a.jpg  
U povodu Svjetskog dana poezije...
U petak, 23. ožujka 2018. u prepunoj Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održana je večer poezije. Ideja za organizaciju ove večeri bila je da se uključe studenti i nastavnici u obilježavanje Svjetskog dana poezije, koji je bio 21. ožujka. Večeri poezije na Filozofskom fakultetu tradicionalno se organiziraju od 2010. godine, najprije u suradnji s Maticom hrvatskom i nastavnicom Irenom Mikulaco, a sada i kroz Centar „Institut Puškin“, suradnjom s ostalim kolegama i kolegicama te sve većim odazivom studenata. Svoje i pjesme domaćih i stranih autora interpretirali su studenti i studentice Filozofskog fakulteta i Fakulteta odgojnih i obrazovnih znanosti: Petar Antončić, Tin Celner, Matea Glavinić, Anela Ilijaš, Mateja Kelemenić, Luka Lučić, Erik Miletti, Tea Mrkušić, Ines Orinčić, Borna Radenić te nastavnici i nastavnice Filozofskog fakulteta: Igor Grbić, Daniel Mikulaco, Irena Mikulaco, Valter Milovan, Krešimir Vunić i Zhou Zhen na hrvatskom, ruskom, engleskom, kineskom, talijanskom jeziku i sanskrtu. Večer je oplemenio pjesmom uz gitaru Valter Milovan, a sudjelovali smo i premijeri prevedenih stihova kineskog pjesnika iz VIII. stoljeća, Li Baija, koje je na hrvatski jezik preveo izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni, a studenti su ih interpretirali. Večer poezije najavili su studenti i studentice Petar Antončić, Luka Lučić, Tea Mrkušić i Ines Orinčić u studentskoj emisiji „Radio X-ica“, Radio Pule, koju uređuju i vode Matea Glavinić i Mateja Kelemenić. /_news/87633/IMG-20180325-WA0043.jpg /_news/87633/Najava na radiju.jpg
Ljetni tečajevi ruskoga jezika i...
Državni institut ruskoga jezika "A. S. Puškina" organizira ljetne tečajeve ruskoga jezika, u terminima od 2. srpnja do 27. kolovoza, u trajanju od četiri tjedna. Informacije o troškovima: http://www.pushkin.institute/education/obuchenie_rki/letnie_kursy_rki/ ​ Prijave se šalju na adresu:  http://www.pushkin.edu.ru/education/obuchenie_rki/letnie_kursy_rki/application.php Dodatne informacije možete saznati ovdje: na ruskom jeziku informaciju pogledajte ovdje na engleskom jeziku informaciju pogledajte ovdje Informacije o webinarima pogledajte ovdje  
Večer poezije studenata i nastavnika...
/_news/87557/Filozofski fakultet_Vecer poezije u povodu Svjetskog dana poezije_23.03. u 18 sati.jpg
Sjećanje na Puškina
A. S. Puškin umro je 10. veljače (29. siječnja) 1937. u Sankt-Peterburgu, na adresi Ulica Naberežnaya reki Mojki br. 12. Dva dana nakon dvoboja s gardistom carske konjičke garde Georgesom d'Anthèsom, podlijegao je ozljedi. A. S. Puškin sahranjen je na teritoriju Svjatogorskog manastira Pskovske gubernije. 181 godinu poslije Puškinove smrti, njegov sjaj i slava još su veći. Studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Filozofskog fakulteta posjetili su Puškinov Spomen dom-muzej u Sankt-Peterburgu, a u gradu Puškin (Carskom selu) licej, gdje se Puškin školovao i Puškinovu kuću ( daču ), gdje je živio sa suprugom, Natalijom Gončarovom,  nakon vjenčanja i dovršio svoje remek-djelo "Evgenije Onjegin". O Spomen muzejima posvećenima A. S. Puškinu možete se informirati ovdje "Exegi monumentum", jednu od posljednjih Puškinovih pjesama, možete pročitati: /_news/87195/Exegi monumentum_A.S. Puskin.pdf  
Na web-stranici Russia.study počela je prijava za upis na studije u Rusiji u akademskoj 2018./2019. godini na 500 ruskih sveučilišta. Kako se prijaviti i postati ruski student ili studentica možete pogledati u prilozima i na stranici:    
Besplatan pristup e-knjižnici...
Poštovani kolege i kolegice, dragi studenti i studentice, do 14. veljače 2018. dobili smo besplatan pristup e-knjižnici IPRbooks i ruskim knjigama. Za nastavnike i studente : логин (prijava) — unipu.hr пароль (lozinka) — GEWtxxMV http://www.iprbookshop.ru/
Čestitka
Završili su Dani ruskoga jezika i...
Dani ruskoga jezika i kulture „Prosinac kod Puškina“ održani su u organizaciji Centra „Institut Puškin“ Filozofskog fakulteta u Puli i voditeljice Centra, Irene Mikulaco. Dani su trajali od 12. do 14. prosinca. Goste je pozdravila dekanica Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić i direktorica Rossotrudničestva u Hrvatskoj, Natalija Jakimčuk.
Od 1. prosinca u Centru „Institut...
Studenti, koji uče ruski jezik zajedno sa svojom mentoricom i voditeljicom Centra, predsjednicom HAPRYAL-a, Irenom Mikulaco, pripremili su pjesme, prozne tekstove, a čitali su i svoje stihove na ruskom jeziku. U „Književnom klubu Puškin“ sudjelovale su i predstavnice ruske nacionalne manjine Istre, predsjednica Ruskog doma u Puli, Tatjana Sokolova i Ekaterina Smoković. Večer je završila ruskim čajem i ruskim slasticama.  
Poštovani, u ime Centra „Institut Puškin“ Filozofskog fakulteta u Puli pozivamo vas na Dane ruskoga jezika i kulture „Prosinac kod Puškina“, od 12. do 14. prosinca:
Od 1. prosinca započinje s radom...
Od 1. prosinca 2017. u 18.30 sati u Centru "Institut Puškin" započinje s radom "Литературный клуб Пушкин", koji će okupljati studente koji uče ruski jezik i sve zainteresirane. U Klubu će se čitati književno-umjetnička djela na ruskom jeziku. Dobro došli! Добро пожаловать!  
Centar "Institut Puškin" iz...
Državni institut ruskoga jezika "A.S. Puškin" održao je svoju Skupštinu članova partnerske mreže "Instituta Puškina" na kojoj su dodijeljene potvrde o punopravnom članstvu u partnerskoj mreži «Институт Пушкина», koja se održala od 6. do 9. studenog 2017. u Moskvi. Tom prigodom dodijeljena je potvrda Ministarstva obrazovanja i znanosti Ruske Federacije i moskovskog "Instituta Puškina" o punopravnom članstvu u partnerskoj mreži pulskom "Institutu Puškin".
Mnogi mediji prenijeli su informaciju o osnivanju našeg Centra. Evo najvažnijih poveznica:
23. listopada 2017. u 11 sati na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli svečano je otvoren Centar ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin”. Za voditeljicu Centra izabrana je Irena Mikulaco, predsjednica HAPRYAL-a. Svečanosti je nazočila mnogobrojna publika, među kojima delegacija iz Pjatigorskog državnog sveučilišta: rektor, profesor Aleksandr Pavlovič Gorbunov, direktorica partnerskoga centra „Instituta Puškina“ u Pjatigorsku, profesorica Irina Borisovna Fjodotova, voditelj ureda za međunarodnu suradnju i projekte, profesor Viktora Jevgen’jevič Mišin, koji su bili i glavni inicijatori projekta u Puli, osnivanja Centra Institut Puškin. Svoje pozdravne govore uputili su rektor Pjatigorskog državnog sveučilišta, prof. dr. sc. A.P. Gorbunov, direktorica Centra „Institut Puškin”, partnerskog Centra u Pjatigorsku, prof. dr. sc. I.F. Fjodotova, prorektor za suradnju, inovacije i transfer tehnologija pulskog Sveučilišta, izv. prof. dr. sc. V. Boljunčić, dekanica Filozofskog fakulteta,  prof. dr. sc. K. Buršić Matijašić, predstojnica Katedre za ruski jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta i potpredsjednica HAPRYAL-a, prof. dr. sc. Natalija Vidmarović, zamjenik gradonačelnika Grada Pule, R. Cvek, zamjenik župana Istarske županije,  Fabrizio Radin,  direktorica Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatsko, Natalija Jakimčuk i voditeljica Centra. Svečanosti su nazočili mnogoborjni uzvanici, među kojima predstavnici ruske zajednice, prorektori, dekani, ravnatelj SC, nastavnici i mnogobrojni studenti koji uče ruski jezik u Puli.
Centar „Institut Puškin” poziva vas na Dane ruskoga jezika i kulture 23. – 25. listopada 2017.  Program: Program Dana ruskoga jezika i kulture_23. do 25. listopada 2017._Centar Insitut Puskin_Pula.pdf
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Filozofski fakultet pozivaju Vas na svečano otvaranje Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ u ponedjeljak, 23. listopada 2017. godine u 11 sati , na Filozofski fakultet u Puli, dvorana 18, I. kat, I. M. Ronjgova 1. Na otvaranju Centra „Institut Puškin“ bit će upriličeno i otvorenje izložbe fotografija „Ruski trenuci“, a od 23. do 25. listopada bit će organizirani Dani ruskoga jezika i kulture . Ovo je značajan događaj za Filozofski fakultet i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i bili bismo počašćeni da svojim dolaskom uveličate svečanost.