Dana  28. svibnja 2026. godine  dr. sc.  Renata Martinčić Marić  održala je online predstavljanje međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta   Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF) , voditeljice izv. prof. dr. sc.  Nade Poropat Jeletić . Prezentacija je organizirana kao nastavak uspješno ostvarene međunarodne suradnje s rimskim školskim ustanovama uključenima u provedbu istraživanja. U susretu su sudjelovali profesori iz  Istituto Comprensivo Bruno Munari  u Rimu, odnosno iz školskih odjela  Plesso Cardinal Massaia/Walt Disney   i   Plesso Pietro Verri , s kojima je prethodno ostvarena suradnja tijekom terenskoga istraživanja provedenoga u Rimu u travnju 2026. godine.

Od listopada 2025. do lipnja 2026. godine provodila su se terenska istraživanja u Istri i Rijeci u okviru međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta  Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions  /  Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije  — NeuroLEEF, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Nade Poropat Jeletić, direktorice Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre. Projekt se provodi na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a financira ga Europska unija. Dosadašnja terenska istraživanja provedena su u OŠ-SEI Giuseppina Martinuzzi Pula-Pola, TOŠ-SEI Edmondo De Amicis Buie-Buje , OŠ Kaštanjer Pula, OŠ Veruda Pula te OŠ-SEI Dolac Rijeka.

U sklopu međunarodnih diseminacijskih aktivnosti znanstveno-istraživačkog projekta  Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions  — NeuroLEEF, dr. sc. Renata Martinčić Marić boravila je od 12. do 17. svibnja 2026. godine u Lisabonu, na Odsjeku za odgojne znanosti Sveučilišta ISEC Lisboa, u okviru Erasmus međunarodne mobilnosti. Tom je prilikom projekt NeuroLEEF predstavljen međunarodnoj akademskoj publici kao interdisciplinarni istraživački pothvat koji povezuje kognitivnu neuroznanost, psihologiju i lingvistiku. Ova mobilnost potvrđuje važnost projekta kao znanstveno relevantnog i društveno odgovornog istraživačkog pothvata financiranog sredstvima Europske unije. Pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Nade Poropat Jeletić, Neuro LEEF projekt razvija interdisciplinarni model istraživanja ranoga dvojezičnog razvoja, jezične izloženosti i izvršnih funkcija, istodobno jačajući međunarodnu suradnju, digitalnu istraživačku infrastrukturu, popularizaciju znanosti i prijenos znanstvenih spoznaja u obrazovni kontekst.

U Zajednici Talijana u Puli predstavljeni su rezultati istraživanja o vitalnosti talijanskoga jezika u Istarskoj županiji, kojeg su proveli prof. dr. sc. Andrea Debeljuh, doc. dr. sc. Loredana Bogliun i doc. dr. sc. Aleksandro Burra. Istraživanje donosi važne uvide u aktualni položaj talijanskog jezika u javnoj uporabi te upozorava na činjenicu da se, unatoč formalno zajamčenom statusu talijanskoga jezika u dvojezičnim sredinama Istarske županije, njegova javna prisutnost ne ostvaruje u potpunosti ravnopravno s hrvatskim jezikom. Predstavljeni rezultati pokazuju da je talijanski jezik u javnom prostoru Istarske županije u fazi regresije, osobito u pogledu njegove vidljive, pisane i usmene uporabe u okviru institucionalne hrvatsko-talijanske dvojezičnosti. Istraživanje polazi od pretpostavke da stvarna vitalnost jezika ne ovisi samo o njegovu formalnom pravnom statusu, nego i o dosljednoj primjeni dvojezičnosti u javnim ustanovama, lokalnoj samoupravi, školstvu, javnim poduzećima, administrativnoj komunikaciji, javnoj signalizaciji i svakodnevnim komunikacijskim praksama. Posebno je istaknuto da pravni okvir koji uređuje uporabu talijanskoga jezika proizlazi iz međunarodnih sporazuma, državnih zakona te statuta Istarske županije, gradova i općina sa statutarnom dvojezičnošću. Međutim, istraživanje upozorava na raskorak između normativno zajamčenih prava i njihove stvarne provedbe u javnom prostoru. Upravo se taj raskorak pokazuje jednim od ključnih izazova za očuvanje talijanskoga jezika kao jezika društvene sredine i jednoga od temeljnih elemenata identiteta autohtone talijanske zajednice u Istri.

Članovi Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre sudjelovali su na stručno-znanstvenom skupu „Pulski i istarski jezikoslovci i njihovi učenici“, održanom 12. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Skup su organizirali Katedra Čakavskog sabora Pula i Filozofski fakultet u Puli, a program je bio posvećen istarskim jezikoslovcima i temama iz hrvatske akcentologije, dijalektologije, etimologije te istraživanjima čakavskih i romanskih idioma u Istri.

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljen je institucionalni istraživački projekt Jezična i kulturna baština Istre (JKBI) koji financira Europska unija-NextGenerationEU iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Od 27. do 30. travnja 2026. godine provedeno je terensko istraživanje u Rimu u okviru međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF). Istraživanje se provodilo u okviru djelatnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a u njemu su sudjelovali učenici rimskih škola Istituto comprensivo Bruno Munari Plesso Cardinal Massaia/Walt Disney te Istituto comprensivo Bruno Munari Plesso Pietro Verri (Ministero dell’Istruzione dell’Università e della Ricerca – Ufficio Scolastico Regionale per il Lazio).

U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u sklopu pripremnih aktivnosti za provedbu istraživanja u Rimu ( Istituto comprensivo Munari di Roma ), a u okviru djelatnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Renata Martinčić Marić s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održale su stručnu online radionicu posvećenu metodologiji testiranja koja će se provoditi u rimskoj istraživačkoj točki. Radionica je bila usmjerena na precizno usuglašavanje istraživačkih postupaka, standardizaciju provedbe te ujednačavanje protokola ispitivanja radi osiguravanja metodološke dosljednosti i usporedivosti prikupljenih podataka, u okviru međunarodnoga znanstveno-istraživačkog projekta Neurocognitive abilities and early bilingual development: language exposure and executive functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF).

U ponedjeljak, 30. ožujka 2026. godine, u okviru aktivnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Sara Košutar (UiT Arktičko sveučilište u Norveškoj) održala je online stručnu radionicu pod nazivom  “Pravila kodiranja prema sustavu CHAT u programu CLAN” .

Gostujuća inozemna poslijedoktorandica dr. sc. Sara Košutar, s Odsjeka za jezik i kulturu Fakulteta za humanističke, društvene i edukacijske znanosti UiT Arktičkog norveškog sveučilišta u Tromsøu (Norveška), boravi pri Centru za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre Filozofskog fakulteta u Puli od 4. veljače 2026. do 6. ožujka 2026., u sklopu provođenja terenskih istraživanja projekta Cross-linguistic influence during real-time processing in child heritage speakers – CLEAR / Međujezični utjecaj tijekom rečenične obrade u stvarnom vremenu djece nasljednih govornika (HORIZON-MSCA-2023-PF-01-101154247).

Centar za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre ovim putem izvješćuje znanstvenu zajednicu i zainteresiranu javnost o objavi korpusa istriotskog dijalekta ( The Istriot Corpus) , digitalnog jezičnog korpusa posvećenog istriotskom dijalektu, jednom od najugroženijih istroromanskih idioma u europskom jezičnom prostoru. Korpus je javno dostupan putem međunarodne istraživačke platforme  TalkBank , prepoznate kao jedna od vodećih svjetskih infrastruktura za proučavanje govorenog jezika, jezičnog razvoja i diskursnih praksi. Izrada korpusa realizirana je u okviru znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost ( HRZZ )  Multidisciplinary Approaches to Linguistic and Cultural Heritage (MULTIDIS) .

Centar za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre s ponosom obavještava znanstvenu i širu javnost da je  korpus C-ORAL-IC ( Corpus of Oral Istrovenetian and Croatian )  uspješno dovršen i objavljen u međunarodnom istraživačkom repozitoriju  TalkBank , jednoj od najuglednijih svjetskih infrastruktura za proučavanje govornog jezika, jezičnog razvoja i diskursa.  Izrada korpusa ostvarena je u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ)   Multidisciplinary Approaches to Linguistic and Cultural Heritage (MULTIDIS) .