Centru za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli odobreno je financiranje projekta „Voci dell’infanzia istriana: documentazione, analisi e valorizzazione delle filastrocche in istroveneto – I fase“, koji podupire Istarska županija – Regione Istriana u okviru potpore projektima iz područja kulture u 2026. godini. Projekt je usmjeren na terensko prikupljanje, dokumentiranje i znanstvenu obradu istrovenetskih dječjih brojalica, kao važnog segmenta nematerijalne jezične i kulturne baštine Istre i riječkoga područja. Posebna će se pozornost posvetiti lokalnim varijantama i njihovoj usmenoj transmisiji, čime se nastoji pridonijeti očuvanju tradicije koja je zbog suvremenih jezičnih i društvenih promjena sve više ugrožena. Prva faza projekta obuhvaća terensko istraživanje te audio-vizualno dokumentiranje prikupljene građe, njezinu transkripciju i arhiviranje. Cjelokupni projekt predviđen je do prosinca 2028. godine, a uključuje i znanstvenu analizu, objavu monografije, razvoj digitalne interaktivne karte te aktivnosti usmjerene na dostupnost i valorizaciju prikupljene baštine. Projekt provode članovi Centra dr. sc. Ana Debeljuh Giudici, Sarah Zancovich, lekt. te Sandro Manzin, prof.

Izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić je od 6. travnja do 31. listopada 2026. godine bila  Visiting Research Associate  na Sveučilištu u Cambridgeu. U okviru navedenog istraživačkog angažmana sudjelovala je u projektnim aktivnostima i radnim sastancima za istraživački projekt Sveučilištu u Cambridgeu   Mapping the Predictors of L2 Grammar Proficiency in Adolescence , uz vodstvo izv. prof. dr. sc. Mirjane Božić (Fellow and Director of Studies in Psychological and Behavioural Sciences at King's College, University of Cambridge; Head of the Brain, Language and Bilingualism Lab at the Department of Psychology of the University of Cambridge) te u programima znanstvenog usavršavanja ( Neural Mechanisms of Second Language Processing: From Local Activation to Whole-Brain Dynamics ;  Eye-Tracking for Language and Education Research ;  The Varied Roots of Quirky Sign Ordering in Indic Orthographies ;  World Endangered Languages: Global Writing Diversity, itd.).  Tijekom svog boravka u Cambridgeu, izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić je sudjelovala u radu Brain, Language and Bilingualism Lab-a Sveučilišta u Cambridgeu, jednog od najznačajnijih svjetskih istraživačkih centara u području kognitivne neuroznanosti i dvojezičnosti. Istraživanja koja se provode u navedenom laboratoriju usmjerena su na razumijevanje kognitivnih i neuralnih mehanizama koji omogućuju razumijevanje i proizvodnju govora te na proučavanje neuroplastičnih prilagodbi povezanih s učenjem i uporabom dvaju ili više jezika. Primjenom bihevioralnih i neuroimaging metoda istražuju se neuralni procesi odgovorni za obradu govornog jezika, s posebnim naglaskom na razumijevanje posljedica višejezičnosti za razvoj i organizaciju kognitivnih sustava. Posebna istraživačka pozornost usmjerena je na ispitivanje neuralnog kodiranja govora kod ranih i kasnih dvojezičnih govornika te na usporedbu mehanizama pažnje i jezične obrade kod dvojezičnih i jednojezičnih ispitanika. Nadalje, u sklopu međunarodnih diseminacijskih aktivnosti, tijekom boravka je u svojstvu voditeljice predstavila znanstveno-istraživački projekt  Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions – NeuroLEEF  (Funded by the European Union), u području istraživanja dvojezičnosti, jezičnog razvoja i kognitivne neuroznanosti, odnosno razvoja izvršnih funkcija kod djece, uključujući inhibicijsku kontrolu, kognitivnu fleksibilnost, sposobnost prebacivanja između zadataka, divergentno neverbalno mišljenje i radno pamćenje. Boravak na Sveučilištu u Cambridgeu pridonio je međunarodnoj vidljivosti projekta NeuroLEEF, a istraživačko umrežavanje i znanstvena razmjena predstavljaju važan korak u daljnjem razvoju međunarodne istraživačke suradnje sa Sveučilištem u Cambridgeu te stvaraju pretpostavke za buduće zajedničke znanstvene aktivnosti i međunarodne istraživačke inicijative.

Voditeljica Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić u lipnju 2026. gostovala je na Freie Universität Berlin, pri Fachbereich Philosophie und Geisteswissenschaften. Tijekom boravka sudjelovala je kao pozvana gostujuća predavačica u okviru znanstvenog skupa Variation and Change in Present-Day Istriot , održanog 26. lipnja 2026., u sklopu međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta Experimental Replication of Historical Reanalysis Processes (EXREAN), koji se provodi na Freie Universität Berlin pod vodstvom prof. dr. Maltea Rosemeyera. Projekt EXREAN financira Europsko istraživačko vijeće u okviru prestižnoga programa ERC Consolidator Grant, u iznosu od gotovo 2 milijuna eura. Riječ je o inovativnom znanstvenom projektu koji istražuje kako se povijesno potvrđeni procesi jezične reanalize mogu eksperimentalno replicirati u laboratorijskim uvjetima, kombinirajući spoznaje povijesne lingvistike, psiholingvistike, eksperimentalne pragmatike i socijalne psihologije. Projekt sustavno ispituje procese reanalize i aktualizacije značenjskih promjena kao istodobno kognitivne i društvene procese, s posebnim naglaskom na romanske jezike i na uvjete u kojima se značenjske promjene razvijaju, šire ili zaustavljaju. Znanstvena radionica Variation and Change in Present-Day Istriot bila je posvećena istriotskom, ugroženomu romanskom idiomu jugozapadne Istre, koji u suvremenoj romanistici predstavlja iznimno važan, ali još uvijek nedovoljno istražen predmet proučavanja. Cilj skupa bio je okupiti istraživače koji se bave varijacijom i promjenom u istriotskom te pokazati da se upravo u takvim manjinskim i kontaktno obilježenim idiomima mogu promatrati procesi jezične promjene u realnom vremenu. Izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić održala je pozvano izlaganje pod naslovom Italophonic Configurations in the Istrian Contact Zone: Repertoire Dynamics, Polyglossic Stratification and Language Governance Regimes . U izlaganju je predstavila istarsku jezičnu ekologiju kao složeni komunikacijski prostor oblikovan dugotrajnim povijesnim procesima romanizacije, mletačke ekspanzije, imperijalnih uprava, nacionalnih preustroja i post-socijalističkih jezičnih politika. Posebna je pozornost bila posvećena unutarnjoj raslojenosti istarske italofonije, odnosu između talijanskog, istromletačkog, istriotskog, hrvatskog, čakavskog te asimetričnim poliglosijskim rasporedima u kojima se jezični prestiž, svakodnevna uporaba, institucionalni status i simbolička vrijednost nerijetko ne poklapaju. Uz izv. prof. dr. sc. Nadu Poropat Jeletić, kao pozvani predavači sudjelovali su i doc. dr. sc. Alberto Giudici (University of Teacher Education of the Grisons; University of Zürich), član Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre Filozofskog fakulteta u Puli te Rita Rumboldt (Freie Universität Berlin).

Dana  28. svibnja 2026. godine  dr. sc.  Renata Martinčić Marić  održala je online predstavljanje međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta   Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF) , voditeljice izv. prof. dr. sc.  Nade Poropat Jeletić . Prezentacija je organizirana kao nastavak uspješno ostvarene međunarodne suradnje s rimskim školskim ustanovama uključenima u provedbu istraživanja. U susretu su sudjelovali profesori iz  Istituto Comprensivo Bruno Munari  u Rimu, odnosno iz školskih odjela  Plesso Cardinal Massaia/Walt Disney   i   Plesso Pietro Verri , s kojima je prethodno ostvarena suradnja tijekom terenskoga istraživanja provedenoga u Rimu u travnju 2026. godine.

Od listopada 2025. do lipnja 2026. godine provodila su se terenska istraživanja u Istri i Rijeci u okviru međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta  Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions  /  Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije  — NeuroLEEF, pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Nade Poropat Jeletić, direktorice Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre. Projekt se provodi na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a financira ga Europska unija. Dosadašnja terenska istraživanja provedena su u OŠ-SEI Giuseppina Martinuzzi Pula-Pola, TOŠ-SEI Edmondo De Amicis Buie-Buje , OŠ Kaštanjer Pula, OŠ Veruda Pula te OŠ-SEI Dolac Rijeka.

U sklopu međunarodnih diseminacijskih aktivnosti znanstveno-istraživačkog projekta  Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions  — NeuroLEEF, dr. sc. Renata Martinčić Marić boravila je od 12. do 17. svibnja 2026. godine u Lisabonu, na Odsjeku za odgojne znanosti Sveučilišta ISEC Lisboa, u okviru Erasmus međunarodne mobilnosti. Tom je prilikom projekt NeuroLEEF predstavljen međunarodnoj akademskoj publici kao interdisciplinarni istraživački pothvat koji povezuje kognitivnu neuroznanost, psihologiju i lingvistiku. Ova mobilnost potvrđuje važnost projekta kao znanstveno relevantnog i društveno odgovornog istraživačkog pothvata financiranog sredstvima Europske unije. Pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Nade Poropat Jeletić, Neuro LEEF projekt razvija interdisciplinarni model istraživanja ranoga dvojezičnog razvoja, jezične izloženosti i izvršnih funkcija, istodobno jačajući međunarodnu suradnju, digitalnu istraživačku infrastrukturu, popularizaciju znanosti i prijenos znanstvenih spoznaja u obrazovni kontekst.

U Zajednici Talijana u Puli predstavljeni su rezultati istraživanja o vitalnosti talijanskoga jezika u Istarskoj županiji, kojeg su proveli prof. dr. sc. Andrea Debeljuh, doc. dr. sc. Loredana Bogliun i doc. dr. sc. Aleksandro Burra. Istraživanje donosi važne uvide u aktualni položaj talijanskog jezika u javnoj uporabi te upozorava na činjenicu da se, unatoč formalno zajamčenom statusu talijanskoga jezika u dvojezičnim sredinama Istarske županije, njegova javna prisutnost ne ostvaruje u potpunosti ravnopravno s hrvatskim jezikom. Predstavljeni rezultati pokazuju da je talijanski jezik u javnom prostoru Istarske županije u fazi regresije, osobito u pogledu njegove vidljive, pisane i usmene uporabe u okviru institucionalne hrvatsko-talijanske dvojezičnosti. Istraživanje polazi od pretpostavke da stvarna vitalnost jezika ne ovisi samo o njegovu formalnom pravnom statusu, nego i o dosljednoj primjeni dvojezičnosti u javnim ustanovama, lokalnoj samoupravi, školstvu, javnim poduzećima, administrativnoj komunikaciji, javnoj signalizaciji i svakodnevnim komunikacijskim praksama. Posebno je istaknuto da pravni okvir koji uređuje uporabu talijanskoga jezika proizlazi iz međunarodnih sporazuma, državnih zakona te statuta Istarske županije, gradova i općina sa statutarnom dvojezičnošću. Međutim, istraživanje upozorava na raskorak između normativno zajamčenih prava i njihove stvarne provedbe u javnom prostoru. Upravo se taj raskorak pokazuje jednim od ključnih izazova za očuvanje talijanskoga jezika kao jezika društvene sredine i jednoga od temeljnih elemenata identiteta autohtone talijanske zajednice u Istri.

Članovi Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre sudjelovali su na stručno-znanstvenom skupu „Pulski i istarski jezikoslovci i njihovi učenici“, održanom 12. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Skup su organizirali Katedra Čakavskog sabora Pula i Filozofski fakultet u Puli, a program je bio posvećen istarskim jezikoslovcima i temama iz hrvatske akcentologije, dijalektologije, etimologije te istraživanjima čakavskih i romanskih idioma u Istri.

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljen je institucionalni istraživački projekt Jezična i kulturna baština Istre (JKBI) koji financira Europska unija-NextGenerationEU iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Od 27. do 30. travnja 2026. godine provedeno je terensko istraživanje u Rimu u okviru međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta Neurocognitive Abilities and Early Bilingual Development: Language Exposure and Executive Functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF). Istraživanje se provodilo u okviru djelatnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a u njemu su sudjelovali učenici rimskih škola Istituto comprensivo Bruno Munari Plesso Cardinal Massaia/Walt Disney te Istituto comprensivo Bruno Munari Plesso Pietro Verri (Ministero dell’Istruzione dell’Università e della Ricerca – Ufficio Scolastico Regionale per il Lazio).

U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u sklopu pripremnih aktivnosti za provedbu istraživanja u Rimu ( Istituto comprensivo Munari di Roma ), a u okviru djelatnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Renata Martinčić Marić s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održale su stručnu online radionicu posvećenu metodologiji testiranja koja će se provoditi u rimskoj istraživačkoj točki. Radionica je bila usmjerena na precizno usuglašavanje istraživačkih postupaka, standardizaciju provedbe te ujednačavanje protokola ispitivanja radi osiguravanja metodološke dosljednosti i usporedivosti prikupljenih podataka, u okviru međunarodnoga znanstveno-istraživačkog projekta Neurocognitive abilities and early bilingual development: language exposure and executive functions / Neurokognitivne sposobnosti i rani dvojezični razvoj: jezična izloženost i izvršne funkcije (NeuroLEEF).

U ponedjeljak, 30. ožujka 2026. godine, u okviru aktivnosti Centra za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Sara Košutar (UiT Arktičko sveučilište u Norveškoj) održala je online stručnu radionicu pod nazivom  “Pravila kodiranja prema sustavu CHAT u programu CLAN” .

Gostujuća inozemna poslijedoktorandica dr. sc. Sara Košutar, s Odsjeka za jezik i kulturu Fakulteta za humanističke, društvene i edukacijske znanosti UiT Arktičkog norveškog sveučilišta u Tromsøu (Norveška), boravi pri Centru za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre Filozofskog fakulteta u Puli od 4. veljače 2026. do 6. ožujka 2026., u sklopu provođenja terenskih istraživanja projekta Cross-linguistic influence during real-time processing in child heritage speakers – CLEAR / Međujezični utjecaj tijekom rečenične obrade u stvarnom vremenu djece nasljednih govornika (HORIZON-MSCA-2023-PF-01-101154247).

Centar za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre ovim putem izvješćuje znanstvenu zajednicu i zainteresiranu javnost o objavi korpusa istriotskog dijalekta ( The Istriot Corpus) , digitalnog jezičnog korpusa posvećenog istriotskom dijalektu, jednom od najugroženijih istroromanskih idioma u europskom jezičnom prostoru. Korpus je javno dostupan putem međunarodne istraživačke platforme  TalkBank , prepoznate kao jedna od vodećih svjetskih infrastruktura za proučavanje govorenog jezika, jezičnog razvoja i diskursnih praksi. Izrada korpusa realizirana je u okviru znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost ( HRZZ )  Multidisciplinary Approaches to Linguistic and Cultural Heritage (MULTIDIS) .

Centar za istraživanje jezične i kulturne baštine Istre s ponosom obavještava znanstvenu i širu javnost da je  korpus C-ORAL-IC ( Corpus of Oral Istrovenetian and Croatian )  uspješno dovršen i objavljen u međunarodnom istraživačkom repozitoriju  TalkBank , jednoj od najuglednijih svjetskih infrastruktura za proučavanje govornog jezika, jezičnog razvoja i diskursa.  Izrada korpusa ostvarena je u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ)   Multidisciplinary Approaches to Linguistic and Cultural Heritage (MULTIDIS) .