Predstavljeni rezultati istraživanja o vitalnosti talijanskog jezika u Istarskoj županiji kojeg su proveli prof. dr. sc. Andrea Debeljuh, doc. dr. sc. Loredana Bogliun i doc. dr. sc. Aleksandro Burra

U Zajednici Talijana u Puli predstavljeni su rezultati istraživanja o vitalnosti talijanskoga jezika u Istarskoj županiji, kojeg su proveli prof. dr. sc. Andrea Debeljuh, doc. dr. sc. Loredana Bogliun i doc. dr. sc. Aleksandro Burra. Istraživanje donosi važne uvide u aktualni položaj talijanskog jezika u javnoj uporabi te upozorava na činjenicu da se, unatoč formalno zajamčenom statusu talijanskoga jezika u dvojezičnim sredinama Istarske županije, njegova javna prisutnost ne ostvaruje u potpunosti ravnopravno s hrvatskim jezikom. Predstavljeni rezultati pokazuju da je talijanski jezik u javnom prostoru Istarske županije u fazi regresije, osobito u pogledu njegove vidljive, pisane i usmene uporabe u okviru institucionalne hrvatsko-talijanske dvojezičnosti. Istraživanje polazi od pretpostavke da stvarna vitalnost jezika ne ovisi samo o njegovu formalnom pravnom statusu, nego i o dosljednoj primjeni dvojezičnosti u javnim ustanovama, lokalnoj samoupravi, školstvu, javnim poduzećima, administrativnoj komunikaciji, javnoj signalizaciji i svakodnevnim komunikacijskim praksama. Posebno je istaknuto da pravni okvir koji uređuje uporabu talijanskoga jezika proizlazi iz međunarodnih sporazuma, državnih zakona te statuta Istarske županije, gradova i općina sa statutarnom dvojezičnošću. Međutim, istraživanje upozorava na raskorak između normativno zajamčenih prava i njihove stvarne provedbe u javnom prostoru. Upravo se taj raskorak pokazuje jednim od ključnih izazova za očuvanje talijanskoga jezika kao jezika društvene sredine i jednoga od temeljnih elemenata identiteta autohtone talijanske zajednice u Istri.

U metodološkom smislu, autori su razvili Model vitalnosti talijanskoga jezika u Istri, oslanjajući se na UNESCO-ov model vitalnosti i ugroženosti jezika. Taj je model prilagođen lokalnim istarskim okolnostima te obuhvaća osam čimbenika, među kojima su broj i udio govornika talijanskoga kao materinskoga jezika, dostupnost obrazovnih i pismenih materijala na talijanskom jeziku, institucionalni odnos prema jeziku, kvaliteta dokumentacije, stavovi čelnika javnih ustanova i poduzeća, teritorijalna raspršenost govornika te demografski trendovi vidljivi u popisima stanovništva. Na temelju provedenog istraživanja predložene su i prioritetne mjere za jačanje javne prisutnosti talijanskoga jezika. Među njima se izdvajaju izrada jedinstvenog pravnog dokumenta za provedbu cjelovite hrvatsko-talijanske dvojezičnosti, uvođenje učinkovitijih mehanizama praćenja i sankcioniranja nepoštivanja dvojezičnosti, usklađivanje nastave talijanskoga jezika u školama s talijanskim i hrvatskim nastavnim jezikom, uvođenje dvojezičnih oznaka i informativnih materijala u javnim ustanovama te osnivanje stručnih radnih skupina za izradu operativne dokumentacije i smjernica za dosljednu provedbu institucionalne dvojezičnosti. Istraživanje također naglašava da očuvanje talijanskoga jezika u Istri nije isključivo institucionalno pitanje, nego i šire društveno, kulturno i identitetsko pitanje. U tom smislu ističe se važnost senzibilizacije javnosti, aktivnoga sudjelovanja građana, uključivanja predstavnika Talijanske nacionalne zajednice, organiziranja javnih rasprava i tematskih susreta te poticanja uporabe talijanskoga jezika u javnom prostoru. Naime, talijanski jezik u Istri, kao jezik autohtone zajednice i jezik društvene sredine, može očuvati svoju vitalnost samo ako se njegova uporaba ne ograniči na formalnu razinu, nego se dosljedno i svakodnevno ostvaruje u javnom, obrazovnom, administrativnom i društvenom životu.

Vitalità della lingua italiana nella Regione Istriana di Croazia (eBook)

Popis obavijesti