Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Postupak prijave seksualnog uznemiravanja ili drugog oblika rodne diskriminacije

Na temelju Pravilnika o zaštiti od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli uspostavljen je sustav podrške i zaštite za studente, zaposlenike i suradnike koji su bili izloženi seksualnom uznemiravanju ili drugim oblicima rodne diskriminacije. Sveučilište jasno poručuje da je svako takvo ponašanje neprihvatljivo te da ima obvezu i odgovornost djelovati brzo, nepristrano i u skladu s načelima dostojanstva, povjerljivosti i ravnopravnosti.

Svrha je ovog sustava osigurati sigurno akademsko i radno okruženje, omogućiti osobama koje su izložene neprimjerenom ponašanju da se osjećaju zaštićeno te pružiti jasne informacije o tome kome se mogu obratiti i kako mogu podnijeti prijavu.

 

Postupak podnošenja prijave

Prijava se podnosi Povjerenstvu za zaštitu u pisanom obliku, a moguće je prethodno obratiti se Povjereniku za zaštitu radi savjetovanja i informiranja o mogućnostima postupka. Prijava se može podnijeti:

  • osobno, uznemiravana ili diskriminirana osoba,
  • posredno, druga osoba koja ima saznanja o takvu ponašanju,
  • pomoću Povjerenika, ako uznemiravana ili diskriminirana osoba želi zadržati anonimnost u postupku, povjerenik može podnijeti prijavu uz pisanu privolu prijavitelja.

Ako povjerenik  zaprimi više anonimnih prijava protiv iste osobe, rektor će biti upozoren na potrebu za daljnjim koracima.

Prijava se može podnijeti:

  • putem obrasca,
  • pisanim putem na adresu: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Povjerenstvo za zaštitu od seksualnog uznemiravanja, Zagrebačka 30, 52 100 Pula.

Povjereniku e-poštom na adresu sara.rotta@unipu.hr ili na adresu: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Povjerenik za zaštitu od seksualnog uznemiravanja, Sara Rotta, Preradovićeva 1/1, 52 100 Pula.

Što prijava mora sadržavati?

Kako bi prijava bila potpuna i omogućila pokretanje postupka, potrebno je u njoj navesti sljedeće podatke:

  1. Osobni podaci prijavitelja
    (osim u slučaju kada se želi zadržati anonimnost, tada prijavu podnosi povjerenik uz pisanu suglasnost prijavitelja)
  2. Osobni podaci osobe na koju se prijava odnosi
  3. Opis događaja i ponašanja
    Detaljan opis u čemu se sastoji seksualno uznemiravanje ili drugi oblik rodne diskriminacije.
  4. Dostupni dokazi
    Npr. elektronička komunikacija, poruke, svjedočanstva i sl.
  5. Mjesto i vrijeme događaja.

Postupak je povjerljiv, a svi uključeni dužni su štititi dostojanstvo i osobne podatke osoba uključenih u prijavu. Također, prijavitelj je zaštićen od viktimizacije tijekom i nakon postupka.

Za dodatne informacije ili savjet možete se obratiti Povjereniku za zaštitu e-poštom: sara.rotta@unipu.hr ili dogovoriti razgovor.

Prilog:

 

Primjeri uznemiravanja

Ponekad se seksualno uznemiravanje pogrešno doživljava kao pokušaj udvaranja (flerta) ili „osvajanja“. Ipak, važno je znati da razlika postoji – ključna je obostrana volja i pristanak. Ako je komunikacija jednostrana, neželjena i uznemirujuća, onda više nije riječ o udvaranju, već o nasilju.

Nažalost, u našem društvu kada dođe do seksualnog uznemiravanja, često se, umjesto odgovornosti počinitelja, propituje ponašanje žrtava – kako su se odjenule, što su rekle, zašto nisu reagirale drukčije. To nije u redu, jer kod drugih oblika nasilja, poput pljačke, ne pitamo zašto je netko imao skup, primjerice, novčanik.

U nastavku slijede primjeri seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije koji ilustriraju kako ono može izgledati u svakodnevnom kontekstu sveučilišnog života.

 

Seksualno uznemiravanje

  1. Profesor ili profesorica upućuje studentu ili studentici komentare o njezinu izgledu i tijelu.
  2. Djelatnik ili djelatnica šalje kolegi ili kolegici poruke seksualnog sadržaja.
  3. Student ili studentica na hodniku dobacuje seksualno eksplicitne komentare ili zviždi drugom studentu ili studentici. Student ili studentica dobacuje seksualno eksplicitne komentare ili zviždi profesoru ili profesorici. I obrnuto.
  4. Djelatnik ili djelatnica tijekom sastanka namjerno koristi dvosmislene izraze s jasnom seksualnom konotacijom.

Verbalno seksualno uznemiravanje

  1. Profesor ili profesorica traži seksualne usluge u zamjenu za prolaznu ocjenu.
  2. Kolega ili kolegica u grupnom chatu dijeli glasine o navodnim seksualnim iskustvima drugoga kolege ili druge kolegice.
  3. Djelatnik ili djelatnica se šali na račun seksualnih praksi kolege ili kolegice pred drugima.
  4. Kolega ili kolegica upućuje komentare o fizičkom izgledu ili načinu odijevanja drugoga kolege ili druge kolegice.

Neverbalno seksualno uznemiravanje

  1. Djelatnik ili djelatnica, student ili studentica pokazuje pornografske slike na svom računalu tijekom sastanka ili predavanja.
  2. Student ili studentica uporno gestikulira seksualne pokrete kad god prolazi pored kolege ili kolegice.
  3. Profesor ili profesorica se nadvija nad studentom ili studenticom pri ispravljanju ispita, kršeći njegov ili njezin osobni prostor.
  4. Djelatnik ili djelatnica kolegi ili kolegici blokira put u hodniku uz napadno odmjeravanje.

Tjelesno seksualno uznemiravanje

  1. Profesor ili profesorica tijekom konzultacija neopravdano dodiruje studenta ili studenticu po ramenu.
  2. Student ili studentica grli drugog studenta ili drugu studenticu bez njegovog/njezina pristanka i unatoč njegovoj/njezinoj nelagodi.
  3. Kolega ili kolegica u uredu "u šali" masira kolegu ili kolegicu bez pitanja.
  4. Na neformalnim druženjima osoblja, u plesu i zabavi, dolazi do nepriličnih radnji koje aludiraju na seksualno uznemiravanje.

Rodna diskriminacija

  1. Žena nije zaposlena jer se pretpostavlja da će uskoro ići na rodiljni dopust.
  2. Student ili studentica ne dobiva poziv za sudjelovanje u istraživanju jer profesor ili profesorica „ne voli raditi sa ženama/muškarcima".
  3. Transrodna osoba se izostavlja iz timskih projekata jer se drugi „ne osjećaju ugodno".
  4. Otvoreno LGBTIQ+ osobi uskraćena je prilika za stručno usavršavanje zbog „mogućih problema s partnerima u instituciji".
  5. Zaposlenicima se prešutno dodjeljuju zadaci prema spolu, pri čemu žene dobivaju administrativne, a muškarci strateške zadatke.
  6. Kolega ismijava kolegicu zato što koristi rodno osjetljiv jezik i obrnuto.
  7. Pretpostavljanje da muškarac mora nositi teške predmete i kritiziranje ako to ne učini.
  8. Upućivanje rečenica poput „Zašto se jednostavno ne ponašaš kao prava žena ili kao pravi muškarac?”.
  9. Transrodnoj osobi svi se namjerno obraćaju pogrešnim rodom i imenom, unatoč uputi ili molbi.
  10. U grupnim zadacima žene se automatski postavljaju kao zapisničarke.

Seksizam

  1. Na sastanku kolega prekida kolegicu riječima: „Ti to ionako ne možeš razumjeti, to su muške teme.” ili kolegica kolegu uz riječi: to su ženske teme.
  2. Profesor govori studentici da djevojke ionako nisu dobre u matematici ili profesorica govori studentu da su muškarci slabiji u jezicima ili multitaskingu.
  3. U razgovoru se ženu koja je na rukovodećem mjestu naziva „šeficom s PMS-om“ i „šefica u menopauzi“.
  4. Prikazivanje žena u edukativnim materijalima isključivo kao asistentica, a muškaraca kao voditelja.
  5. U promidžbenim materijalima Sveučilišta treba izbjegavati vizualnu diskriminaciju na temelju spola, primjerice prikazivanjem studentica u seksualiziranom kontekstu (npr. studentica s velikim rasporom na haljini na naslovnici).

Izravna diskriminacija

  1. Studentici nije odobrena prijava na kolegij jer je profesor smatra „prestarom za to područje".
  2. Otvoreno LGBTIQ+ osobu odbijaju za posao iako ima iste kvalifikacije kao cisrodni kandidati.
  3. Trudnu zaposlenicu premještaju na niže rangirano radno mjesto bez opravdanja.
  4. Student ne smije sudjelovati u razmjeni jer je LGBTIQ+ osoba, iako ispunjava sve uvjete.
  5. Kolege na poziciji moći dominantno zauzimaju riječ na sastancima i oduzimaju riječ onima koji se s njima ne slažu.

Neizravna diskriminacija

  1. Predavanje je uvijek od 18 do 20 sati, što onemogućuje roditelje male djece (uglavnom žene) da redovito prisustvuju.
  2. Kriterij da mentor mora biti stalno dostupan isključuje roditelje male djece, češće žene.
  3. Nastavno osoblje koje ne odlazi na terensku nastavu, na usavršavanja u inozemstvo ili na konferencije imaju manje mogućnosti za napredovanje. (Najčešće žene zbog roditeljstva imaju smanjenu mobilnost).

Segregacija

  1. Transrodne osobe nemaju pristup zajedničkim svlačionicama, već ih se upućuje da koriste „posebne prostorije“.
  2. Uvođenje „ženskog kutka“ i „muškog kutka“ za rad.

Poticanje na rodnu diskriminaciju

  1. Zaposlenik ohrabruje kolege da „ne biraju žene za voditeljice timova jer su emocionalne“.
  2. Djelatnik savjetuje kolegu da ne zaposli transrodnu osobu jer „bi mogla izazvati neugodu“.
  3. Student ili studentica potiče druge da ignoriraju kolegu ili kolegicu jer „stalno priča o feminizmu“.
  4. Član uprave govori zaposleniku da će lakše napredovati ako „ne podržava LGBTIQ+ agende“.
  5. Predlaganje da se žene ne uključuju u projekt jer „će ionako otići na rodiljni”.
  6. U komunikaciji s nadređenima osjećate da ste skloni pomirljivoj komunikaciji i komunikaciji u kojoj popuštate jer se bojite agresivnoga verbalnog nastupa suprotne strane.

Viktimizacija

  1. Studenti ili studentice koji su prijavili profesora ili profesoricu za seksualno uznemiravanje ne dobivaju više nikakve zadatke ili prilike.
  2. Kolege ili kolegice koji su podržali žrtvu diskriminacije dobivaju niže ocjene u evaluaciji rada bez opravdanja.
  3. Asistenti ili asistentice koji su svjedočili u postupku gube mogućnost produženja ugovora.
  4. Studenti ili studentice koji su odbili sudjelovati u ponižavanju kolegice postaju meta izopćenja u grupi.