Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Događanja CKPIS-a

Predavanje – Marko Miljković o jugoslavenskom nuklearnom programu

U organizaciji CKPIS-a gostujuće javno predavanje pod naslovom Kako je Tito prestao brinuti i naučio voljeti Bombu? Jugoslavenski nuklearni program 1948–1970. održao je Marko Miljković,  povjesničar i znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu. Nastupio je u srijedu, 12. lipnja 2024., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Tijekom debate za predsjedničke izbore u SAD-u 1960. John Kennedy je izjavio da postoji opasnost da će do kraja mandata buduće administracije 1964. godine 10, 15 ili 20 zemalja imati kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja. Među desetak zemalja čije je nuklearne kapacitete američka administracija analizirala u narednih par godina našla se i Jugoslavija. Istraživanje Marka Miljkovića pokazuje da su ova predviđanja bila sasvim realistična i da je Jugoslavija do druge polovice šezdesetih uspjela razviti neophodne kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja. Ovo predavanje dat će odgovore na pitanja kako je Jugoslavija, kao zemlja bez ikakvih prethodnih iskustava u području nuklearnih znanosti, uspjela za dvadesetak godina dostići razinu znanja potrebnih za takav projekt, zašto je uopće željela razviti nuklearno oružje, ali i zbog čega se od te opcije odustalo već krajem šezdesetih godina.

Dr. sc. Marko Miljković je povjesničar, znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka i gostujući kustos Muzeja automobila u Beogradu. U fokusu njegovih istraživanja su povijest znanosti i tehnike, povijest automobilizma, nuklearna povijest i povijest Hladnog rata. Prijediplomski i diplomski studij završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti gdje je i obranio doktorsku disertaciju Tito’s Proliferation Puzzle: The Yugoslav Nuclear Program, 1948–1970 (2021.), za koju je dobio nagradu za najbolju disertaciju u akademskoj godini 2021/22. Rezultate svojih istraživanja u području nuklearne povijesti predstavio je 2022. u Ujedinjenim narodima na Desetoj revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Autor je znanstvene monografije Automobil je sloboda: istorija razvoja automobilizma u Srbiji, 1903-2023 (2023.). U pripremi je i njegova monografija o povijesti jugoslavenskog nuklearnog programa na hrvatskom jeziku, u izdanju Srednje Europe iz Zagreba. Od 2015. redoviti je član Woodrow Wilson Center Nuclear Proliferation International History Project (NPIHP), globalne mreže stručnjaka i ustanova koji se bave istraživanjem međunarodne nuklearne povijesti.

 

Predavanje – Marta Harasimowicz o suvremenoj povijesti u muzejima

U organizaciji CKPIS-a gostujuće javno predavanje pod naslovom Nostalgija, moraliteti i druge priče o prošlosti: kako se prikazuje suvremena povijest u muzejima održala je Marta Harasimowicz, doktorandica na Karlovu sveučilištu u Pragu i istraživačica u tamošnjem Institutu češke povijesti. Predavanje je održano u utorak, 28. svibnja 2024., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Razumijevanje povijesti u obliku više ili manje kompleksnih priča jedan je od ključnih aspekata opće refleksije prošlosti. Stoga je narativnost bitno načelo svake vrste popularizacije povijesne znanosti, a ima i veliku ulogu u izložbenoj djelatnosti povijesnih muzeja. Muzejska prezentacija suvremene povijesti u tome je kontekstu svojevrsni problem. Radi se o razdoblju sa zasad djelomično otvorenim kanonom interpretacija pri čemu su i kustosi i posjetitelji svjedoci danog vremena, opremljeni vlastitim uspomenama i emocijama. Taj se sporni potencijal još više očituje u bivšim socijalističkim zemljama Srednjoistočne Europe čija se najnovija povijest i s njom povezana baština često promatraju kao sporno nasljeđe. S druge strane, na zamišljanje prošlosti također utječe komunikacijski kontekst u kojem nositelji kolektivnog sjećanja postaju pojave iz okvira svakodnevnice i popularne kulture. Predavanje će se fokusirati na oblike muzejskog prikazivanja suvremene povijesti u izabranim zemljama Srednje Europe i bivše Jugoslavije. Na temelju doktorskog istraživanja autorice bit će uvedeni osnovni tipovi gradnje muzejske priče o tom vremenu, njihovi političko-kulturni konteksti i potencijalni problematični aspekti.

Marta Harasimowicz doktorandica je češke povijesti na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu gdje priprema doktorski rad o naracijskim strategijama u muzejskoj prezentaciji suvremene povijesti u Srednjoj Europi i bivšoj Jugoslaviji. Trenutačno je i zaposlena kao istraživačica u Institutu češke povijesti istog fakulteta. Bavi se kulturnom poviješću bivših socijalističkih država s posebnim osvrtom na Čehoslovačku i Jugoslaviju. Njezini glavni istraživački interesi su socijalističke mitologije, kulturne slike prošlosti i nostalgija kao kulturna pojava.

 

Predavanje – Hanna Stein o filmskom amaterizmu

U organizaciji CKPIS-a gostujuće javno predavanje o jugoslavenskom amaterskom filmskom stvaralaštvu, pod naslovom Doing and Undoing Yugoslav Socialism with Amateur Film. Creative and Pragmatic Practices and Representations of Everyday Life in Yugoslav Ciné Club Productions of the 1960s and 1970s, održala je Hanna Stein, doktorandica na Sveučilištu u Grazu. Predavanje je održano u srijedu, 8. svibnja 2024., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.

Organizirano amatersko filmsko stvaralaštvo bilo je vrlo proširen fenomen u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata. Kao i druga područja amaterizma, bilo je institucionalizirano kao sredstvo jugoslavenske kulturne politike, tehničke kulture, samoupravljanja i međunarodne prepoznatljivosti. U takvom institucijskom okviru kinoamaterizam je oblikovan kao politički korisna djelatnost. Istodobno je filmsko stvaralaštvo postalo sredstvo političke, kulturne i društvene participacije i izražavanja, a stvaratelji su filmski amaterizam prikazivali korisnim radi vlastitih ciljeva i interesa. Predavanje će obraditi rastući raskorak između različitoga poimanja korisnog filmskog stvaralaštva prikazujući tematske trope iz 1960-ih i 1970-ih koji predstavljaju brze društveno-političke mijene i dvoznačnosti jugoslavenskog socijalizma i moderniteta.

Hanna Stein je doktorandica zaposlena na Odjelu za povijest i antropologiju jugoistočne Europe pri Sveučilištu u Grazu. Njezini istraživački interesi uključuju povijest svakodnevice u socijalizmu, kulturnu i rodnu povijest, amatersko stvaralaštvo iz perspektive medijskih studija i vizualne kulture s fokusom na socijalističku Jugoslaviju i jugoistočnu Europu. Njezina doktorska disertacija temelji se na istraživanju organiziranih amaterskih filmskih praksi i produkcije u Jugoslaviji tijekom dugih šezdesetih.

 

Predstavljanje knjige Anite Buhin

U suorganizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u četvrtak, 4. travnja 2024., u 18.00 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici održat će se predstavljanje knjige Anite Buhin Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“. Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture pod talijanskim utjecajem 1950-ih i 1960-ih (Srednja Europa, Zagreb, 2024.). Pored autorice, knjigu će predstaviti Igor Duda (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) i Mišo Kapetanović (Austrijska akademija znanosti).

Formativno razdoblje jugoslavenske popularne kulture odigravalo se 1950-ih i 1960-ih, gotovo pa istovremeno s razvojem domaćeg i inozemnog turizma na Jadranu. Stoga ne čudi da su popularno-kulturni motivi toga razdoblja velikim dijelom bili povezani sa zvukovima i slikama mora. Nekima su ti audiovizualni podražaji budili uspomene na ljetovanje na Jadranu, dok su drugima pojačavali želju za prvim odlaskom na more i sanjarenje o takvom životu. Za velik su dio stanovništva simbolizirali ideal obećanog socijalističkog dobrog života, dok su strancima nudili istovremeno poznati i egzotični Mediteran. Konačno, nikada u potpunosti dehumanizirana društvenim odnosima kapitalističkog Zapada, jugoslavenska je imaginacija modernog Mediterana bila okarakterizirana socijalističkim hedonizmom.

Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“ hrvatski je prijevod engleskog izvornika Yugoslav Socialism „Flavoured with Sea, Flavoured with Salt“, koji je prije dvije godine također objavila Srednja Europa iz Zagreba. Prijevod je premijerno predstavljen u Zagrebu 22. ožujka ove godine. Obje su knjige dio Biblioteke CeKaPISarnica pulskog CKPIS-a.

Anita Buhin (1987.) doktorirala je na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci 2019. godine. Od 2012. suradnica je u Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, a od 2021. zaposlena na Institutu za suvremenu povijest na Fakultetu za društvene i humanističke znanosti Sveučilišta Nova u Lisabonu. U središtu njezinog interesa je povijest popularne kulture u jugoslavenskom i mediteranskom kontekstu.

 

Predstavljanje novih izdanja iz Biblioteke CeKaPISarnica

Na jesen 2023. u Biblioteci CeKaPISarnica objavljena su četiri nova naslova.

Antifašizam. Zbornik odabranih radova s Petog međunarodnog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi, Pula, 30. rujna - 2. listopada 2021., suizdanje Srednje Europe iz Zagreba i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predstavljen je u Puli 28. rujna 2023. uz sudjelovanje suurednika Lade Duraković i Andree Matoševića te recenzentice Ildiko Erdei i izdavača Damira Agičića.

Također u sklopu programa Šestog međunarodnog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi po prvi put predstavljena su tada upravo objavljena izdanja koja su rezultat rada na istraživačkom projektu Mikrosocijalizam koji je od 2018. do 2023. financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Zbornik Mikrosocijalizam. Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, koji je uredio Igor Duda, premijerno je predstavljen 28. rujna 2023., a dan kasnije Dudina monografija Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji. Obje knjige suizdanje su Srednje Europe i Sveučilišta. Uslijedila su predstavljanja ovih dviju knjiga - u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skopju i Rijeci od listopada do prosinca 2023. te ponovno Puli u siječnju 2024. - u obliku predstavljanja s recenzenticama te drugim kolegicama i kolegama, kao i u obliku javnih predavanja i razgovora s autorom. Više o svemu na stranicama projekta.

Andrea Matošević svoju je novu autorsku knjigu Kolos Jadrana. Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća predstavio na Sa(n)jmu knjiga u Puli u studenom 2023. godine.

 

6. Socijalizam na klupi: Krize i reforme

Šesti međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi s temom Krize i reforme održava se na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 28. do 30. rujna 2023. u organizaciji sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.

Trodnevni program uključuje više od stotinu sudionika, izlaganja u 18 panela, predstavljanja triju novih knjiga iz Biblioteke CeKaPISarnica i okrugle stolove o još četiri knjige. Plenarna pozvana predavanja održat će prof. dr. sc. Lilijana Burcar (Sveučilište u Ljubljani), professor emerita Sabrina Petra Ramet (Norveško sveučilište znanosti i tehnologije, Trondheim) i prof. dr. sc. Josip Tica (Sveučilište u Zagrebu).

Izlaganja sudionika će, među ostalim, propitivati razloge za političke, društvene, financijske i druge krize i prilagodbe, kroz koje su prolazila društva državnog i tržišnog socijalizma u nastojanjima za unaprjeđivanjem sustava. Detektirat će se akteri kriza, pokušati uvidjeti jesu li one iskorištene kao prilike za značajnije preobražaje, jesu li reforme donijele napredak ili rezultirale neredom u poznatom i uhodanom poretku,  kako su krize i reforme predstavljane javnosti, kako su te procese vidjele  različite društvene skupine itd.

Skup se održava u zgradi Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, u dvorani Pula i nekoliko manjih dvorana. Održavanje Socijalizma na klupi od 2015. podupire Zaklada Rosa Luxemburg SEE.

 

9. Doktorska radionica

Od srijede, 23. kolovoza, do subote, 26. kolovoza, u prostoru Studentskog doma održava se 9. Doktorska radionica Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Ovogodišnja tema Što je bila Europa? Predodžbe, podjele i integracije od 1940-ih do 2010-ih (What Was Europe? Perception, Division and Integration, 1940s-2010s) povezana je sa suradnjom na projektu Humboldtova sveučilišta u Berlinu pod naslovom Suche nach der verlorenen Zeit – Jugoslawien und die europäische Integration. Zahvaljujući toj suradnji kao pozvani predavači na radionici sudjeluju Radina Vučetić i Nemanja Radonjić sa Sveučilišta u Beogradu. Predavači su također Dean Vuletic sa Sveučilišta u Luksemburgu i Anita Buhin sa Sveučilišta Nova u Lisabonu. Sedamnaest doktorandica i doktoranada dolazi sa sveučilišta u Berlinu, Bielefeldu, Bohumu, Budimpešti, Glasgowu, Ljubljani, Münchenu, Potsdamu, Pragu, Tübingenu i Zagrebu. Organizacijski odbor u sastavu Igor Duda (Pula), Anita Buhin (Lisabon), Tina Filipović (Zagreb) i Sara Žerić (Regensburg) zahvaljuje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i Filozofskom fakultetu na potpori te na suradnji Studentskom centru i Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.

 

Za starija događanja pogledati arhivu u izborniku.