Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Događanja CKPIS-a

Nebojša Jovanović: Branko Ćopić u jugoslavenskom filmu

Četvrti i posljednji gost Zimskog semestra CKPIS-a je Nebojša Jovanović, asistent na Odsjeku za produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, koji će govoriti na temu Branko Ćopić u jugoslavenskom filmu. Predavanje će se održati u ponedjeljak, 17. siječnja 2022., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

Branko Ćopić ušao je jugoslavensku kinematografiju kako vlastitim scenarističkim doprinosom, tako i adaptacijama romana i zbirki pripovjedaka koje su mu priskrbile status najpopularnijeg i najčitanijeg pisca socijalističke Jugoslavije. Predavanje će ocrtati kako primjeri filmskog Ćopića hvataju neke od glavnih tendencija u jugoslavenskoj kinematografiji: od socrealizma filmova Živjeće ovaj narod i Major Bauk, karakterističan za "prvu petoljetku" jugoslavenskog filma, preko mainstream adaptacija njegovih najpopularnijih naslova i ciklusa poput Nikoletine Bursaća, Orlovi rano lete i Hajdučkih vremena, do pseudo-crnovalnog Gluvog baruta, koji je u adaptaciji Ćopića otišao u njegovu potpunu negaciju. Dominantna doxa o Ćopiću - pisac nevine i sunčane dječje pastorale - previđa da je on kroz svoju književnost neprestano problematizirao proturječnosti i antagonizme jugoslavenske revolucije. Otud će izlaganje postaviti i pitanje: ukazuje li filmski Ćopić - kroz vlastite scenarije ili kroz interpretaciju drugih reditelja i scenarista - na mrtvouzice socijalističke Jugoslavije?

Nebojša Jovanović je asistent na Odsjeku za produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. U fokusu njegovog interesa je historija jugoslavenske kinematografije, istražena i interpretirana u feminističkoj, psihoanalitičkoj i marksističkoj optici.

 

Ildiko Erdei: Šta je nama „Pozorište u kući“?

Treće predavanje u Zimskom semestru CKPIS-a održat će Ildiko Erdei, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Na temu Šta je nama „Pozorište u kući“? – refleksije o antropološkom istraživanju jedne televizijske serije govorit će u ponedjeljak, 13. prosinca 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

TV serija „Pozorište u kući“ autora Novaka Novaka, koja je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka emitovana širom jugoslovenskog televizijskog prostora, bila je prvi jugoslovenski sitkom. Kroz pet sezona emitovanja i mnogobrojne reprize zabeležila je rekordnu gledanost i uticala na reprezentaciju moderne porodice i modernog života u socijalističkoj Jugoslaviji toga vremena. Moje istraživanje ove TV serije moglo bi se nazvati istorijskom etnografijom; obuhvatilo je „socijalni prostor televizije“ unutar koga su se, u specifičnom istorijskom trenutku i društvenom okruženju – nakon studentskih protesta 1968. i neposredno nakon Titovog „Pisma“ 1972. godine – odvijali proizvodnja, cirkulacija i potrošnja/recepcija „Pozorišta“. Istraživanje je pokazalo da je seriju moguće čitati kao artefakt jednog vremena, svedočanstvo o odnosu medija (televizije), humora i politike u procesu legitimisanja poretka, ali da se ona takođe može koristiti kao izvor za razumevanje kontradikcija socijalističke modernosti na nivou svakodnevice, u „osnovnoj ćeliji društva“ – porodici.

Ildiko Erdei je redovna profesorka na Odeljenju za etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorirala je iz oblasti antropologije potrošnje, a oblasti njenih interesovanja su studije materijalne kulture i potrošnje, mediji i nove informacione i komunikacione tehnologije, savremeni politički rituali, kulturalna ekonomija u socijalizmu i postsocijalizmu. U centru njenih istraživanja stoje pitanja odnosa moći i reprezentacije,  društvenog sećanja i zaboravljanja, odnosa potrošnje i identiteta, socijalnog raslojavanja i razlikovanja. Autorka je knjiga „Antropologija potrošnje“ (Biblioteka XX vek, 2008), "Čekajući Ikeu: potrošačka kultura u postsocijalizmu i pre njega" (SGC, 2012), "Čekajući Ikeu: od tačkica do ikeizacije" (novo, dopunjeno izdanje, Evoluta, 2018), "Moderni život u udarnom terminu: televizija, humor i politika  u socijalističkoj Jugoslaviji" (Evoluta, 2020), i više radova koji su objavljivani u domaćim i stranim publikacijama i časopisima.

 

Ana Rajković Pejić: Identitet hrvatskih aktivistkinja u međuraću

Druga gošća Zimskog semestra CKPIS-a je Ana Rajković Pejić koja će održati predavanje pod naslovom Između „neporočne Hrvatice“ i „muške Mare“. Identitet hrvatskih aktivistkinja između dvaju svjetskih ratova. Očekujemo vas u četvrtak, 25. studenog 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

Iako žene u međuratnoj Jugoslaviji nisu ostvarile pravo glasa, što je uvelike pridonijelo njihovoj društveno-političkoj marginaliziranosti, one su itekako bile angažirane u okvirima koji su prelazili njihove kućne pragove. Na tragu navedenog osnivale su različite vrste društava, pokretale novine i časopise, organizirale prosvjetne skupove i potpisivanje peticije, prenosile ilegalne komunističke materijale, financirale različite oblike agitacije i sl. Ipak, njihovo je djelovanje nastupalo s različitih ideoloških pozicija, od konzervativnih i tradicionalnih do progresivnih i radničkih. Predavanje će predstaviti različite oblike rodnog uvjetovanog aktivizma kao i teškoće s kojima su se žene tada susretale s naglaskom na radnice i njihov socio-ekonomski položaj.

Ana Rajković Pejić diplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Doktorski rad obranila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Ideološki prijepori u radničkom pokretu u Osijeku (1918.-1939.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine. Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dva svjetska rata. Od 2019. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Autorica je monografije Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (DAF, 2021.).

 

Marko Zubak: Klupska kultura zrelog i kasnog socijalizma

Marko Zubak prvi je gost Zimskog semestra CKPIS-a u ovoj akademskoj godini. Predavanje pod naslovom Klupska kultura zrelog i kasnog socijalizma održat će u ponedjeljak, 15. studenog 2021., u 18.00 sati u virtualnoj dvorani https://ovh.unipu.hr/b/and-gdp-arf.

U svojevrsnoj parafrazi ili, bolje rečeno, nadopuni koncepta Sarah Thornton, socijalistička klupska kultura odnosi se na brojne i raznolike prostore namijenjene kolektivnom konzumiranju popularne glazbe, od državnih omladinskih klubova do klasičnih diskoteka, iznikle u socijalističkoj Jugoslaviji od druge polovice 1960-ih godina. Takva socijalistička klupska kultura u središtu je predavanja Marka Zubaka: što se zna o njoj, tko se njome i na koji način dosad bavio, i što nam istraživanje ovog naizgled marginalnog fenomena može reći o kompleksnim realnostima zrelog i kasnog socijalizma.

Marko Zubak završio je studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je za vrijeme studija radio u redakciji kulture na Radiju 101. Magistrirao je i doktorirao na Central European Universityju u Budimpešti s tezom o omladinskom tisku. Trenutno radi kao znanstveni istraživač na zagrebačkom Hrvatskom institutu za povijest gdje se prvenstveno bavi popularnom, alternativnom i omladinskom kulturnom i medijima u zrelom i kasnom socijalizmu. Nedavno mu je izašla monografija o omladinskom tisku (The Yugoslav Youth Press (1968-1980): Student Movements, Youth Subcultures and Alternative Communist Media, Srednja Europa, 2018), a posljednje publikacije bave se klupskom kulturom kasnog socijalizma koju proučava i u sklopu COST Action NEP4DISSENT posvećenom kulturama otpora u socijalističkim državama Istočne Europe. Autor je i dviju izložbi, Omladinski tisak kao underground press (1968-1972) te Ostati živ: Socijalistička disko kultura koje su dosad postavljene u Zagrebu, Rijeci, Puli i Beogradu, dok je surađivao na izložbama drugih muzeja od Muzeja grada Zagreba do House of European History u Bruxellesu. Predavao je na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Central European Universityju u Budimpešti, te posljednje tri godine na Institutu za kulturnu analizu Alpen-Adria Universitäta u Klagenfurtu.

 

Zimski semestar CKPIS-a

U ciklusu online javnih predavanja pod nazivom Zimski semestar CKPIS-a od studenog do siječnja nastupit će četiri gostujuća predavača: Marko Zubak (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu), Ana Rajković Pejić (Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu), Ildiko Erdei (Filozofski fakultet u Beogradu) i Nebojša Jovanović (Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu).

 

Održan 5. Socijalizam na klupi

Nastavljajući niz dvogodišnjih konferencija, u organizaciji CKPIS-a od 30. rujna do 2. listopada 2021. održan je Peti međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi, ovoga puta na temu Antifašizam. Program je uključivao 131 sudionika, 103 izlaganja u 20 sekcija, 3 pozvana predavača, 2 okrugla stola, 3 predstavljanja knjiga. Pozvani predavači bili su Darko Dukovski (Rijeka), Ivo Goldstein (Zagreb) i Rastko Močnik (Ljubljana). Na mrežnim stranicama skupa dostupni su knjiga sažetaka, raspored izlaganja i druge informacije. Skup je u potpunosti održan preko platforme Zoom, u četiri virtualne dvorane. Snimke svih plenarnih dijelova programa dostupne su na internetu: Youtube i Facebook CKPIS-a.

 

Održana 7. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a

Mikrohistorija socijalizma bila je tema 7. Doktorske radionice Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli, održane od 25. do 28. kolovoza 2021. na pulskom sveučilištu, uz prisutnost dvadesetak sudionika.

Doktorandice i doktorandi, koji su bili sudionici ovogodišnje radionice, polaze poslijediplomske studije povijesti ili bliskih humanističkih i društvenih znanosti na trinaest sveučilišta (North Carolina – Chapel Hill, Princeton, Oxford, Giessen, Köln, Regensburg, Prag, Varšava, Pečuh, Bologna, Ljubljana, Zagreb, Beograd).

Ovogodišnja tema potekla je iz istraživačkoga projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam), koji financira Hrvatska zaklada za znanost i kojim se promatraju društveni, kulturni, politički i ekonomski procesi na mikrorazini, u općinama koje su odabrane kao studije slučaja. Međutim, izlaganja na radionici obrađivala su prostor i vrijeme šire od onoga određenoga projektom. Mikropovijesni pogled u niz studija slučaja iz srednje i istočne Europe, u razdoblje od sredine dvadesetoga stoljeća do postsocijalizma, bio je prilika za komparaciju i kontekstualizaciju te povezivanje rezultata projekta s istraživanjima poslijediplomskih studenata.

Predavači Chiara Bonfiglioli (Microhistories of aktivi žena: finding women's agency in the archives, 1950s-1970s), Anita Buhin (Culture from below: selfmanagerial transformation of culture on the local level), Saša Vejzagić (Formation of large production companies and the effects of the associated labour on their consolidation) te voditelj projekta i radionice Igor Duda (In pursuit of direct socialist democracy: local communities in Yugoslavia in the 1970s and 1980s) predstavili su dosadašnje rezultate istraživanja koja provode u sklopu projekta Mikrosocijalizam.

Organizacijski odbor činili su Igor Duda, Anita Buhin, Tina Filipović, Sara Žerić i gostujući student Nemanja Stanimirović (Central European University, Erasmus+ Traineeship). Financijsku potporu pružili su Sveučilište i Filozofski fakultet, a organizatori se posebno zahvaljuju Studentskom centru i osoblju Studentskog doma, u čijim je zatvorenim i otvorenim prostorima radionica održana, te Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Na mrežnoj stranici radionice dostupne su poveznice na program, fotografije i video priloge.