Nedavno je u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci objavljena urednička knjiga naslova "Figurative Language in Use: Metaphorical Collocations and Beyond", koju su uredile Katja Dobrić Basaneže , Mihaela Matešić i Jana Jurčević. Knjiga se sastoji od radova s međunarodne lingvističke konferencije Metacol - "Collocations in the Light of Metaphors and Metonymies", koja je održana 3. i 4. listopada 2024. u Dubrovniku. Sveukupno ima četrnaest poglavlja, od kojih je deset pisano na engleskom jeziku, a četiri na njemačkom. Knjiga je podijeljena u tri tematska dijela. U prvom se dijelu mogu pronaći poglavlja koja metaforičke kolokacije istražuju iz korpusno utemeljene perspektive ili u okviru znanosti o prevođenju. U drugom su dijelu radovi koji ne polaze od metaforičkih kolokacija, već se usredotočuju na druge frazeološke jedinice poput frazemskih konstrukcija ili prijedložnih fraza. Treći se dio bavi metodama poučavanja metafora učenicima hrvatskog jezika ili stranih jezika. Knjiga je dostupna u elektroničkom izdanju na sljedećem linku: https://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2025/08/Figurative-Language-in-Use_2025.pdf
Večeras točno u 20 sati u Klub knjižari: Giardini 2 u sklopu programa Srdačno LP gostuje Hector Salazar, meksički neuroznanstvenik s pulskom adresom. Osim što je neuroznanstvenik Salazar je i multimedijski umjetnik, pa je susret s njim razlog više za prisutvovati ovom neobičnom događaju.
Više informacija možete naći na: https://giardini2.com/srdacno-lp-vol-iii-hector-salazar/.
Na mrežnim stranicama Britanskog savjeta Hrvatska, inače, sa sjedištem u središtu Zagreba možete pronaći korisne informacije o učenju i usavršavanju engleskog jezika na daljinu. Ovog puta izdvajamo zanimljive besplatne materijale (čak i za nogometne obožavatelje), više na: https://www.britishcouncil.hr/en/english/websites.
Jedinstveni set skica engleskog dramatičara, izrađenih perom, tintom i akvarelom, može se pogledati u Muzeju Charlesa Dickensa u Londonu, nekad poznatom kao Tavistock House gdje je autor s obitelji živio devet godina od 1851. i gdje je napisao nekoliko najpoznatijih romana. Riječ je o literatima dobro poznatom dijelu grada pod nazivom Bloomsbury.
Skice prikazuju Dickensa i njegovu kazališnu družinu usred proba za kazališne predstave, uključujući "Mr Nightingale's Diary" i "The Frozen Deep", te ujedno svjedočeći o njegovoj strasti za glumu.
"U odnosu na mnoge uglađene prizore Dickensa tijekom izvedbe, ovo su jedini poznati neposredni 'snimci' Dickensa na probama, koji bilježe trenutke scenografije, kostimiranja i izvedbe koji nisu zabilježeni nigdje drugdje", rekao je Frankie Kubicki, ravnatelj Muzeja Charlesa Dickensa.
Izložba je otvorena do 21. rujna.
U sklopu svoje jubilarne 25. sezone kazalište Ulysses ove godine ponovno na repertoaru ima neke od klasika napisanih na engleskom jeziku, kao što su ,,Kralj Lear" Williama Shakespearea, ,,Tramvaj zvan čežnja" Tennesseeja Williamsa i ,,Tko se boji Virginije Woolf" Edwarda Albeeja.
Odsjek za anglistiku vam predlaže da pogledate neku od tih predstava, ako ne već svaku, u neponovljivom ambijentu tvrđave Minor (više o tome na: https://www.ulysses.hr/raspored/).
Fotografija: Kristijan Vučković
Murujuga, u regiji Pilbara na sjeverozapadu države Zapadna Australija, ima više od milijun petroglifa od kojih su neki stari 50.000 godina. Jednoglasnsnom su odlukom članica UNESCO-a odnedavno na Popisu svjetske kulturne baštine, a narod Mardudunera je "presretan" što je taj drevni lokalitet dobio zasluženo mjesto. Petroglifi se nalaze na poluotoku na kojem su smještena plinska postrojenja i postrojenja za proizvodnju eksploziva, što ukazuje na vrlo osjetljiv odnos između očuvanja autohtone kulture Aboridžina i gospodarski ključnih industrija. O petroglifima općenito možete više saznati na poveznici: https://www.okvirihart.hr/component/content/article/33-prethistorijsko-slikarstvo-spiljske-slike-petroglifi.
U SAD-u se danas slavi Dan neovisnosti ( Independence Day ), jer je 4. srpnja 1776. godine izglasana Deklaracija o neovisnosti, kojom se 13 američkih kolonija odcijepilo od britanske Krune. Autor izvornog teksta bio je Thomas Jefferson, poslije predsjednik SAD-a.
Važna je kao jedan od prvih službenih dokumenata u povijesti koji ističe ljudska prava. To se najbolje iščitava u rečenici: “Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane svog Stvoritelja određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom.” No, Thomas Jefferson, koji je formulirao tu rečenicu, imao je 130 robova u svojem vlasništvu.
Deklaracija o neovisnosti bitno je utjecala na stvaranje SAD-a, utvrđujući temeljna načela američke demokracije, koja je razradio Ustav SAD-a 11 godina poslije. Važno je dodati kako je utjecala na dokumente Francuske revolucije, osobito na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina 1789. godine.
Osim o političkoj, uskoro ćete moći čitati o jezičnoj i stilskoj analizi Deklaracije o neovisnosti SAD-a u knjizi English in Focus prof. dr. sc. Renate Šamo, koja je trenutno u pripremi za tisak.
Naša stalna članica Odsjeka, asistentica Nikolina Jurišić , izlagala je na 39. Međunarodnom znanstvenom skupu Tipično i atipično u jeziku i govoru – granice i preklapanja u organizaciji Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). Skup je održan ove godine u Zagrebu od 12. do 14. lipnja, a tema njezina izlaganja odnosila se na uvježbavanje fonološke svjesnosti kao poticaj za jačanje samopouzdanja u početnoj fazi čitanja na engleskom kao stranom jeziku. Konferencija je tradicionalno okupila domaće i inozemne stručnjake iz područja (primijenjene) lingvistike.
U ovom ljetnom semestru kolegije Američka kultura i civilizacija te Engleski jezik u vremenu i prostoru upisali su također studenti iz inozemstva, a to su Shuto Ikata, Maria Matilde da Silva, Buntatsu Tasaki, Sofia Menna i Yuna Miyake (s lijeva nadesno), dok im je u trenutku fotografiranja nažalost nedostajao Nuno Guilherme Cassapo. Dolaze iz Japana, Portugala i Italije. Broj inozemnih studenata koji slušaju anglističke kolegije s našima konstantno se povećava, a zemlje iz kojih dolaze sve su brojnije i raznolikije, što predstavlja zadovoljstvo, ali i izazov i njima i nama.
Vrlo bogat ovogodišnji program Bloomsday 2025. uspješno je završio večeras u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula razgovorom s nagrađivanom irskom spisateljicom Nualom O'Connor, autoricom romana Nora, u kojem nekoliko poglavlja posvećuje boravku slavnog para u Puli početkom XX. stoljeća. Razgovor je odlično moderirao dr. sc. Vito Paoletić, vanjski suradnik Odsjeka za anglistiku, dok ga je izvrsno konsekutivno prevodio Branko Antolić. Nazočila mu je također nekolicina studenata anglistike i njihovih profesora, koji su mogli saznati pojedinosti o procesu nastanka romana i specifičnostima autoričina stila te njenim ostalim djelima povijesne, ali i suvremene tematike.
Kao što smo najavili, u subotu točno u podne, Klub knjižara Giardini 2 ugostila je irskog filozofa Bartholomewa Ryana, koji predaje na Sveučilištu NOVA u Lisabonu, a uskoro mu u inozemstvu izlazi knjiga na engleskom jeziku o višeslojnom čitanju Joyceova karaktera i stvaralaštva. U prepunoj Knjižari našli su se također naši studenti anglistike, kojima je ovo bila odlična prigoda ne samo saznati mnogo o ključnim vrlinama u glavnim djelima velikog irskog pisca, nego i uvjeriti se kako je zahtjevan, no istovremeno privlačan zadatak konsekutivnog prevoditelja u takvim situacijama. Svojim se vještinama prevođenja vrlo uspješno predstavio mladi kolega Sven Matović.
Ionako prilično nekonvencionalno književno-filozofsko predavanje simpatičnog irskog gosta, čiji je dolazak u Pulu omogućila Turistička zajednica Pula, začinila je na samom kraju njegova svirka; dok je na gitari svirao tradicionalne irske pjesme, pratila ga je predivnog glasa Dunja Bahtijarević.
Krasno subotnje druženje, prava je šteta za one koji su ga propustili!
Prvog programskog poslijepodneva u sklopu pulskog dijela manifestacije Bloomsday 2025. naš Odsjek za anglistiku, a u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula, upriličio je gostujuće predavanje za širu javnost prof. dr. sc. Zorana Paunovića . Kolega, koji inače predaje suvremenu angloameričku književnost na Sveučilištu u Novom Sadu i Sveučilištu u Beogradu, analizirao je pisma što ih je James Joyce slao iz Pule, dotičući se nužno i samog našeg grada, u kontekstu cjelokupnog autorova opusa s posebnim naglaskom na konceptu nostalgije koji je stalno prisutan kao nit vodilja u djelu velikog irskog majstora riječi. Prof. dr. sc. Zoran Paunović bavi se također prevođenjem klasika s engleskog jezika, a među njima zapaženo mjesto pripada nesumnjivo njegovu prijevodu ,,Uliksa"! Prepuna dvorana Gradske knjižnice i čitaonice s našim studentima prve, druge i treće godine prijediplomskog studija opravdala je poziv upućen ovom anglistu te dodatno potvrdila njegov ugled u najširim stručnim krugovima.
Obilježavanje ovogodišnjeg Bloomsdayja u Puli službeno je započelo jutros na Portarati čitanjem ulomaka iz Joyceova romana Uliks na nekoliko stranih jezika. Nakon prvog čitanja Nj. E. Veleposlanice Republike Irske u Hrvatskoj, Wendy Dorman Smith, tradicionalno su se u ovaj dio programa uključile naše studentice: Dorotea Stovrag (engleski), Lana Leljak (njemački i španjolski), Dora Kolar (mađarski), Sara Rukavina (turski) i Dorotea Šubarić (francuski). Pripremao ih je izv. prof. dr. sc. Igor Grbić, a pridružio im se čitajući na engleskom jeziku kolega Krešimir Vunić.
Fotografija: Saša Miljević
Je li James Joyce, uglavnom poznat kao težak čovjek, pisao o životnim vrlinama i njihovu utjecaju na svijet oko nas u romanu ,,Uliks"? Da, spominje ljubav, dobrotu, znatiželju, hrabrost, umjetnost i radost. To tvrdi irski filozof Bartholomew Ryan, također gost Bloomsday programa ove godine. Kako ih taj nekonvencionalni profesor filozofije sa Sveučilišta NOVA u Lisabonu, koji se još bavi pisanjem poezije i sviranjem gitare, tumači saznat ćete ako nam se pridružite u Klub knjižari Giardini 2 točno u podne u subotu! Dođite, čekamo vas ...
Pozivamo vas na zanimljivo predavanje u sklopu Bloomsdayja, koje će se održati u petak, 13. lipnja, u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula. O Joyceovim pismima iz Pule govorit će naš gost prof. dr. sc. Zoran Paunović , uvaženi anglist i književni prevoditelj.
Više o predavaču:
Rođen je 1962. godine u Boru, diplomirao 1985. godine na Katedri za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu, magistrirao 1989. na istoj katedri, a doktorirao 1995. u Novom Sadu. U zvanju redovitog profesora predaje englesku književnost 19. i 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Filološkom fakultetu u Beogradu. Autor je triju knjiga eseja ( Gutači blede vatre , Prosveta, 1997; Istorija, fikcija, mit , Geopoetika, 2006; Prozor u dvorište, Geopoetika, 2017.) i više od stotinu stručnih i znanstvenih radova iz angloameričke književnosti. U svom znanstvenom radu okrenut je najviše suvremenoj engleskoj i američkoj književnosti. Bavi se i književnim prevođenjem. Pored ostalih, prevodio je romane Jamesa Joycea, Josepha Conrada, Vladimira Nabokova, Juliana Barnsa i Dona DeLila.
Posljednja Tribina u ovoj kazališnoj sezoni bit će održana u petak, 13. lipnja (početak u 20.00), u pulskom INK-u. Domaćin Leo Rafolt ugostit će Tima Etchellsa, svestranog britanskog umjetnika, a tko je on zapravo pročitajte ukratko na poveznici: https://www.ink.hr/repertoire/tribina-tim-etchells-i-leo-rafolt/
Bit će to jedinstvena prigoda čuti nešto o suvremenoj umjetnosti od jednog Britanca, ovdje u Puli, pa očekujemo i naše studente kao njezine aktivne sudionike!
Cijena ulaznice: 1 euro
Nakon obilaska UN-a posjetili smo muzej suvremene umjetnosti Albertina Modern u središtu grada, gdje se do 12. listopada održava izložba poznatog britanskog umjetnika Damiena Hirsta, jednog od najznačajnijih suvremenih konceptualnih umjetnika. Premda se okušao u raznim medijima (instalacije, platna, crteži i skulpture), izložba se fokusira na njegove crteže kao pripremne studije, samostalne radove i retrospektivne razrade ideja, dajući nam potpuniji uvid u njegov vizualni način razmišljanja. Na izložbi posebnu pozornost privlači stroj za crtanje, eksperiment iz 1994. god. kojim autor težište prebacuje s procesa crtanja na stroj, a sve s ciljem da proizvede lijepe crteže. Ovaj promišljeno kontroverzni autor redovito šokira javnost, u novije doba primjerice platinastom ljudskom lubanjom optočenom dijamantima, što ne čudi jer su mu materijalizam i smrt, kao i ljepota, dominatne teme u radovima. Svoj likovni izričaj rado dopunjuje raznim aforizmima, hirstizmima, koji nam mnogo govore o filozofiji u pozadini njegova stvaralaštva, čime se ubraja među konceptualiste koji se rado koriste jezikom kako bi što bolje objasnili svoj pogled na svijet. Studentima je Damien Hirst bio potpuno nepoznat umjetnik, no posjećena ih se izložba dojmila iznad svih očekivanja, što su uglas potvrđivali pri izlasku iz elegantnog i stoljeće i pol starog zdanja gdje se održavala.
Ovogodišnju smo terensku nastavu sa studentima ostalih odsjeka našeg Fakulteta započeli posjetom velikom kompleksu Ujedinjenih naroda koji je 1979. godine otvoren u Beču na obali Dunava, a danas zapošljava oko 5000 djelatnika iz više od 150 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku. UN plaća simboličnih sedam centi Republici Austriji za najam spomenute lokacije na rok od 99 godina. Službena vodičkinja provela nas je središnjim dijelom, objašnjavajući nam povijest austrijskog doprinosa ovoj međunarodnoj organizaciji te njezinu strukturu, a potom nas je odvela u jednu od konferencijskih dvorana kako bismo se pridružili delegatima i slušali dio njihove rasprave u sklopu konferencije o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Dok smo se kretali velebnim zdanjem promatrali smo brojna umjetnička djela koja su UN-u donirali umjetnici iz država članica, ali smo vidjeli izložene i razne artefakte od kojih nam je kamen s Mjeseca bio posebno zanimljiv. Program obilaska UN-a realiziran je na engleskom jeziku. Lijepo smo se družili i sjajno proveli na terenskoj nastavi od 26. do 29. svibnja!
U sklopu manifestacije Pula čita! naš je Odsjek kao partner Gradske knjižnice i čitaonice 27. svibnja ugostio Maju Klarić, spisateljicu i književnu prevoditeljicu iz Zagreba, koja se dovezla svojim bookmobilom natrpanim knjigama i slikovnicama za razmjenu. Tom su prigodom studenti druge i treće godine anglistike s gošćom razgovarali o prevođenju, napose književnom, ali i o njezinom pjesničkom stvaralaštvu te putovanjima po svijetu nakon kojih nastaju zanimljivi putopisi. Njihov je razgovor trajao sat vremena, a vođen je na engleskom jeziku u vrlo neformalnom ozračju u lijepom parku novog Sveučilišnog kampusa. Dobar primjer korisne nastave na otvorenom!
Ovog tjedna, točnije 13. svibnja, dr. sc. Josh Newman iz Centra Jamesa Joycea, održao je predavanje za naše studente o Dublinu kao snažnoj inspiraciji za stvaralaštvo Jamesa Joycea. U ime našeg Odsjeka gostujućeg su predavača pozdravili doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže, predstojnica, te dr. sc. Vito Paoletić, nositelj izbornog kolegija Irska kultura i civilizacija, dok je nazočne u ime Centra pozdravila Darina Gallagher, ravnateljica. Nadamo se kako je ovo početak jedne buduće plodonosne suradnje, a svakako je najava obilježavanja ovogodišnjeg Blooomsdayja u Puli (uskoro o tome opširnije).
Samo nekoliko dana prije irskih gostiju, upoznali smo doc. dr. sc. Tilena Smajlu , dugogodišnjeg anglista i germanista na Fakultetu za turizam Sveučilišta u Mariboru. Kolega je, naime, 29. travnja u okviru kolegija Metodika nastave engleskog jezika dr. sc. Ines Begić održao predavanje "University students' views on the use of AI tools in foreign language learning and its ethical considerations". Tim je povodom našim studentima predstavio stavove slovenskih studenata o uporabi alata umjetne inteligencije pri učenju stranog jezika. U svom interaktivnom predavanju potaknuo ih je na diskusiju i promišljanje o etičkoj uporabi alata umjetne inteligencije u oblikovanju nastavnih sadržaja.