Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Obavijesti

Dan povijesti u Puli – Kliofest...
Tribina Odsjeka za povijest - Muzej...
Terenska nastava: novi vijek, moderna...
Italija i Slovenija bile su 22. i 23. travnja 2022. odredište ovogodišnje terenske nastave na kojoj su sudjelovali studenti treće godine (Terenska nastava: novi vijek i suvremena povijest, doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran) i diplomci usmjereni prema modernoj i suvremenoj povijesti (Terenska nastava III, izv. prof. dr. sc. Igor Duda). U Kobaridu su posjetili muzej Sočkog bojišta u Prvom svjetskom ratu, u Novoj Gorici Muzejsku zbirku Kolodvor s postavom o životu na jugoslavensko-talijanskoj granici, u Redipugli austrougarsko vojno groblje, u Trstu nacistički logor u Rižarni. Drugoga dana u Ljubljani su program činili obilasci Muzeja suvremene povijesti, Gradskog muzeja i Ljubljanskog grada.
e-Tribina Odsjeka za povijest -...
Pozivamo vas na e-Tribinu Odsjeka za povijest Samoupravljači, gostioničari i centri moći. O odlukama i akcijama mjesnih zajednica u Jugoslaviji 1970-ih i 1980-ih . Predavač je povjesničar Igor Duda, a Tribina će se održati 28. siječnja 2022. (petak) u 17 sati. Mjesne zajednice bile su zamišljene kao protuteža birokratizaciji i otuđenju, kao proširene obitelji i mjesta primjene socijalističke izravne demokracije. Djelujući u svojem susjedstvu građani su u mjesnim zajednicama preuzimali ulogu koju im je namijenio sustav društvenog samoupravljanja – prije svega sudjelovanje u planiranju, odlučivanju i raspodjeli sredstava. U tome nisu sve sredine bile jednako uspješne, a bolje je bilo ondje gdje su pojedinci svoje slobodno vrijeme ulagali u rad za opće dobro. Međutim, i pored zborova građana i referenduma, ponekad su samoupravljanje ometali osobni interesi i neočekivani centri moći… Ovo predavanje o procesu odlučivanja i akcijama mjesnih zajednica temelji se na arhivskim, novinskim, statističkim, televizijskim i filmskim izvorima. Donosi rezultate istraživanja unutar četverogodišnjega projekta Mikrosocijalizam (HRZZ). Igor Duda je izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta i u Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Poglavito se bavi poviješću svakodnevice i društvenom povijesti socijalističke Jugoslavije. Trenutno je voditelj istraživačkoga projekta Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Opširnije na: https://ffpu.unipu.hr/ffpu/igor.duda . U virtualnu dvoranu može se ući putem poveznice: https://ovh.unipu.hr/b/dfo-26k-4we te je potrebno samo navesti ime i prezime. Dobro došli! Odsjek za povijest
Novi broj časopisa History in Flux
Treći broj časopisa  History in Flux  (3, 2021), pokrenutog na Odsjeku za povijest 2019. godine, upravo je objavljen na  Hrčku . Urednici Igor Duda i Robert Kurelić u ovom broju donose osam radova čiji su autori Antti Lampinen, Tristan Griffin, Sanja Lazanin, Luka Pejić, Francesca Rolandi, Paul Stubbs, Dora Tot i Lucie Marková. Obrađene su teme iz antičke, ranonovovjekovne te moderne i suvremene povijesti. Rok za predaju radova za sljedeći broj je 31. ožujka 2022. Više o časopisu može se saznati na  mrežnim stranicama .
e-Tribina Odsjeka za povijest -...
Poštovani, Pozivamo Vas na e-Tribinu Odsjeka za povijest Povijesni razvoj ideje kozmopolitizma , koju će u četvrtak, 16. prosinca 2021. s početkom u 17.00 sati održati doc. dr. sc. Marin Beroš. Predavač na ovomjesečnoj e-Tribini rođen je 1978. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, opću gimnaziju, kao i sveučilišni studij filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu. Nakon rada u izdavaštvu, novinarstvu, kao i u diplomatskoj službi, 2009. godine prelazi u Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i u potpunosti se posvećuje znanstvenom radu. Godine 2014. doktorira na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temi iz političke filozofije „Nastanak, razvoj i vidovi ideje kozmopolitizma“ pod mentorstvom dr.sc. Raula Raunića. Od 2021. voditelj je područnog centra Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Puli. Autor je dvije knjige (jedne u koautorstvu, druge samostalne) te preko dvadeset znanstvenih članaka na hrvatskom i engleskom jeziku. Što je kozmopolitizam? Odgovor na to pitanje je teži nego što se u prvi tren čini – danas kozmopolitizam ne shvaćamo samo kao određenu ideju „otvorenosti prema svijetu“ koju zastupaju kozmopoliti, odnosno građani svijeta, nego se na kozmopolitizam gleda i kao političku doktrinu, ali i kao na etički ideal i viziju pravednosti, te kao na vrstu identitetnog odabira pojedinca. Izlaganje će ovu nejasnoću utkanu u suvremeni kozmopolitizam pokušati razjasniti njegovim razlaganjem na tri nepotpuno homogenizirane osnovne ideje, odnosno na tri kozmopolitska vida – etički, kulturni i politički kozmopolitizam. Također, bit će pružen i povijesni pregled ovog razvoja, s fokusom na tri ključna razdoblja – na antiku, odnosno na stoička moralna učenja; na prosvjetiteljstvo s Immanuelom Kantom kao središnjom figurom obnove i transformacije ideje kozmopolitizma; te na kasnu modernu i Johna Rawlsa i njegovu koncepciju pravednosti koja primijenjena na svjetsko društvo u cjelini daje novi zamah suvremenom kozmopolitizmu. U virtualnu dvoranu može se ući putem poveznice https://ovh.unipu.hr/b/dfo-26k-4we te je pritom potrebno samo navesti ime i prezime. Dobrodošli!
e-Tribina odsjeka za povijest - Rat i...
Pozivamo Vas na e-Tribinu Odsjeka za povijest Rat i bolest: Pacijenti pulske Pokrajinske bolnice 1916. , koju će održati studenti diplomskog studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u petak, 26. studenog 2021. u 17 sati. U desetljećima prije Prvog svjetskog rata, Pula kao glavna baza austrougarske mornarice doživljava ubrzanu urbanizaciju s masovnim priljevom stanovništva iz raznih dijelova Monarhije u potrazi za poslom. Multikulturalna i multietnička zajednica, koja iako možda kratkotrajna, donosi naznake kozmopolitizma i mirnog suživota slavenskih, romanskih, germanskih i ostalih različitosti. Međutim, razvitak je grada, kao što će Car Franjo Josip I i namjeravati, bio „poistovjećen s mornaricom“, a proglašenjem je ratnog stanja 28. srpnja 1914. karakter grada doista i potvrđen: ratne su aktivnosti, poput postavljanja morskih mina u pulskome akvatoriju i gomilanja vojske u gradu – od 16.014 zabilježenih pripadnika vojske 1910. do oko 50.000 odmah nakon objave rata – označile početak neizvjesnosti ratnoga života, što se intenziviralo nakon ulaska Italije u rat i evakuacije civilnoga južnoistarskog  stanovništva u svibnju 1915. u unutrašnjost Monarhije. U svom dvosemestralnom radu na istraživanju registara pulske Pokrajinske bolnice za godinu 1916. studenti diplomskog studija povijesti, Rahela Baković, Ivan Brljević, Valentina Filajdić, Gordana Kliman Grabar, Franciska Pauković, Slavica Porubić Kukal, Barbara Štefanac i Magdalena Štefanac pod vodstvom doc. dr. sc. Ive Milovan Delić analiziraju na koji je način ratno stanje izmijenilo zdravstvenu sliku grada te jesu li i dalje malarija, tuberkuloza, tifus i crijevne bolesti po učestalosti i smrtnosti najznačajnije bolesti ovoga kraja, ili u prvi red dolaze neke druge bolesti i stanja koja se mogu izravno ili posredno povezati s ratom.   U virtualnu dvoranu može se ući putem poveznice https://ovh.unipu.hr/b/dfo-26k-4we te je pritom potrebno samo navesti ime i prezime.   Dobrodošli!
e-Tribina Odsjeka za povijest -...
Pozivamo Vas na e-Tribinu Odsjeka za povijest Intersections of Nationalist Rock Compared: Czech and Croatian Experience . Predavač je povjesničar dr. sc. Ondřej Daniel, s  Odsjeka za svjetsku povijest Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu, a Tribina će se održati 4. lipnja 2021. (petak) u 17 sati. Cilj je ovoga predavanja osvijetliti veze između kulture, politike, etniciteta, spola, dobi i klase u postsocijalističkim godinama u Češkoj i Hrvatskoj. U tom smislu razmotrit će se djelovanje dvojice glazbenika – češkog, Tomáša Hnídeka Ortela i hrvatskog, Marka Perkovića Thompsona – te analizirati društvene karakteristike njihovih obožavatelja. Analiza se temelji na mainstream medijskom izvještavanju o spomenutim glazbenicima, na člancima koji odražavaju gledišta njihovih obožavatelja, ali i onima koji predstavljaju obuhvatnije znanstvene rasprave o vezama između konzumacije glazbe s jedne i društvene klase s druge strane. Dr. sc. Ondřej Daniel osnivač je Centra za istraživanje popularne kulture koji djeluje pri Karlovom sveučilištu. Tijekom doktorskog studija bavio se temama postsocijalizma, nacionalizma, migracija i popularne kulture, a disertacija mu je 2013. objavljena pod naslovom Rock ili Turbofolk: Mašta migranata iz bivše Jugoslavije . Dugi niz godina objavljuje znanstvene radove koji sintetiziraju njegovo istraživanje o ulozi subkultura i nasilja u razvoju postsocijalističke mainstream češke kulture i DIY subkulturalnih praksi. Trenutno radi na istraživanju sjecišta klase i ksenofobije u suvremenom češkom društvu. U virtualnu dvoranu može se ući putem poveznice: https://ovh.unipu.hr/b/dfo-26k-4we te je pritom potrebno samo navesti ime i prezime. Dobrodošli! Odsjek za povijest
Novi broj časopisa History in Flux
  Objavljen je drugi broj časopisa Odsjeka za povijest History in Flux (2, 2020), koji uređuju Robert Kurelić i Igor Duda. Radovi su povezani sa skupovima Socijalizam na klupi (CKPIS) i Past, Present, Future (Odsjek za povijest). Članci su dostupni na Hrčku . Poziv za sljedeći broj otvoren je do 31. ožujka 2021., a upute autorima dostupne su na mrežnim stranicama.
Međunarodni znanstveni skup: Past,...
Međunarodni znanstveni skup: Past, Present, Future - The (Im)Penetrable Barriers: Borders and Migrations in History održava se online od 15. do 17. listopada u virtualnoj učionici na adresi: http://ovh.unipu.hr/b/bra-7gm-xxy Više o skupu pogledajte na poveznici:  https://ffpu.unipu.hr/past-present-future-2020
5. Doktorska radionica CKPIS-a i FFPU-a
Petu godinu zaredom održava se ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 28. do 31. kolovoza održavat će se izlaganja i rasprave na temu  Industrijska društva kasnoga socijalizma: europske usporedbe . Grupu od dvadesetak sudionika čine doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Grazu, Konstanzu, Kopru, Ljubljani, Pragu, Regensburgu, San Diegu, Sarajevu, Skopju, Splitu, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Rory Archer, Andrea Matošević i Igor Duda. Ovogodišnja radionica odvija se u suradnji s projektom "Opasan zaokret nakon ideološke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989.", pokrenutim na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Tematski je također bliska dvama projektima CKPIS-a: "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj" te "Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam)".
Tribina Odsjeka za povijest 17....
Tribina Odsjeka za povijest 10....
Petak, 10. svibnja 2019. u 10:00 sati, Filozofski fakultet u Puli, Dvorana Slavka Zlatića (Ivana Matetića Ronjgova 1, prizemlje)
Doc. dr. sc. Milan Sovilj s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Hradec Králové preko Erasmus programa gostuje na Odsjeku za povijest. Održat će dva predavanja i bit će gost travanjske Tribine: -  u utorak, 9. travnja 2019. u 16.00 sati, u dvorani 28/5 s temom "Jugoslavensko-čehoslovačke veze kroz prizmu Titovih posjeta Pragu (1946., 1965., 1968.)" - u srijedu, 10. travnja u 13.30 sati, u dvorani 12 s temom "Pogled iz Češke Republike: mogućnosti, primjeri i perspektive istraživanja međusobnih veza danas" (uz prezentaciju  Filozofskog fakulteta Sveučilišta Hradec Králové) - Tribina o odjecima Praškog proljeća 1968. u Jugoslaviji (u srijedu 10. travnja 2019. u 18.00 sati).
CKPIS predstavlja istraživački...
U srijedu, 19. prosinca 2018., u 10 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli bit će održano predstavljanje istraživačkog projekta  Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam) . Rad na projektu upravo je započeo, a do studenog 2022. financirat će ga Hrvatska zaklada za znanost. Projekt će predstaviti voditelj Igor Duda te suradnici Chiara Bonfiglioli, Anita Buhin, Tina Filipović, Magdalena Najbar-Agičić, Christian Axboe Nielsen i Saša Vejzagić. Više o projektu na  mrežnim stranicama . Dobrodošli!
4. Doktorska radionica CKPIS-a i FF-a
Četvrtu godinu zaredom održava se ljetna Doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Od 29. kolovoza do 1. rujna 2018. održavat će se izlaganja i rasprave na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Grupu od dvadesetak sudionika čine doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Ghentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Amir Duranović, Hannes Grandits, Hrvoje Klasić, Radina Vučetić, Marko Zubak te organizator Igor Duda. Ovogodišnja radionica odvija se u suradnji s projektom "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru", pokrenutom na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu. Više informacija na  mrežnim stranicama radionice . Dobrodošli su zainteresirani studenti i nastavnici.
Na svojoj 5. sjednici, održanoj 17. travnja 2018., Odsjek za povijest odobrio je predložene teme završnih i diplomskih radova.
Obrana diplomskog rada Marte Kuveždić, studentice diplomskog studija povijesti, pod temom "Ilirički carevi i njihova numizmatička ostavština" održat će se u četvrtak, 29. ožujka 2018. u 10.00 sati na Filozofskom fakultetu, Ronjgova 1.  
Student: Filip Baričević Naslov diplomskog rada: Senjski uskoci s posebnim osvrtom na Uskočki rat Povjerenstvo: doc. dr. sc. Mihovil Dabo, predsjednik prof. dr. sc. Slaven Bertoša, mentor doc. dr. sc. Iva  Milovan Delić, članica Termin obrane: srijeda, 5. prosinca 2017. u 12:30 (Ronjgova 1)