Odsjek za kroatistiku u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom obilježava 30 godina Odsjeka i pokretanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na pulskome sveučilištu. U rubrici Što čitam? profesori i profesorice kroatistike preporučuju knjige za čitanje, i to stručnu literaturu i beletristiku.  Preporuke kreću upravo u ožujku je se simbolično obilježava i Mjesec hrvatskoga jezika . Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika , a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.  

Odsjek za kroatistiku u ljetnome semestru 2024./2025. ak. god. nudi nekoliko izbornih kolegija za sve studijske programe Fakulteta i Sveučilišta. Dobro došli!

U petak, 21. veljače 2025. u Sveučilišnoj knjižnici u Puli predstavljena je knjiga doc. dr. sc. Vanesse Vitković Marčeta "Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Našoj slogi s rječnikom talijanizama i mletacizama na korpusu od 1900. do 1915." Tema je znanstvene knjige iz područja kontaktne lingvistike (jezika u dodiru) i smještena je u aktualan prostor (Istra) i relevantno vrijeme (početak 20. st) za proučavanje razvoja hrvatskoga standardnoga jezika u novijoj povijesti na mikroprostoru, kao odraz društveno-političkih prilika jednoga važnoga doba istarske povijesti, i to na primjeru novina Naša sloga. Novinski diskurs dosad nije proučavan na ovome prostoru na taj način te je ova knjiga izvrstan primjer kontekstualizacije digitaliziranoga povijesnog sadržaja kroz prizmu jezičnih analiza. Jezična analiza tako postaje komplementarna onoj povijesnoj koja je već odrađena na novinama o kojima je riječ. Monografije o Našoj slogi postoje i pisane su s povijesnoga motrišta. Ova je monografija prva koja donosi temeljitu jezičnu analizu, i to onu koja oslikava hrvatsko-talijanske odnose i utjecaje na jezik domaćih novina (pa onda i na jezik govornika istarskoga područja). Knjiga je prilog novijoj povijesti standardizacije jezika te prikazuje kako se norma onodobnih priručnika ostvarivala u praksi, gdje je jezik izmicao normi, gdje joj se približavao, i kakav je utjecaj talijanskoga jezika na standardizacijske procese. Znanstvena monografija namijenjena je i znanstvenicima koji se bave standardologijom, medijskim diskursom, novijom poviješću hrvatskoga jezika, etimologijom, kontaktnom lingvistikom / jezicima u dodiru (i talijanistikom). Bit će zanimljiv prilog i leksikografskim promišljanjima dvojezičnika. Također je moguće da bude na popisu literature za kolegije studija kroatistike, talijanistike, opće lingvistike, kulture i medija. Zasigurno će biti zanimljivo štivo i svima koje zanimaju jezične prilike u Istri na početku 20. st.

  U petak, 21. veljače 2025. održana je svečana promocija prvostupnika i prvostupnica te magistara i magistri Filozofskoga fakulteta u Puli, koji su završili studij 2024. godine.     Prijediplomski studij kroatistike završili su: Helena  Gazdek; Ema Krijan; Tena Kundih; Karla Pajković; Valentina Grubešić; Lucija Kezele; Noa Kraljević Diplomski studij kroatistike završili su: Luka Lučić; Micaela Rotta; Martina Turkalj; Patricia Zobec; Paola Brezac; Marcela Filipčić; Mirko Horvat; Diana Jugovac; Ana Matijević; Ines Orinčić; Vita Rovis; Katarina  Šebalj Prijediplomski studij Jezične i interkulturalne medijacije završili su: Natalia  Horvatić; Gabriela Matoić; Lara  Romozi; Noemi Tomić

Otvaramo Mjesec hrvatskoga jezika (21. veljače - 17. ožujka) predstavljanjem knjige dr. sc. Vanesse Vitković Marčeta  Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Našoj slogi s rječnikom talijanizama i mletacizama na korpusu od 1900. do 1915. te započinjemo i obilježavanje 30 godina Odsjeka za kroatistiku u Puli mjesečnim zbivanjima za javnost. O knjizi će govoriti recenzentice:  prof. em. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Blaženka Martinović, prof. dr. sc. Sandra Tamaro i autorica. U programu sudjeluju učenici Zavičajne nastave Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Pula. Predstavljanje će se održati u petak, 21. veljače 2025 . s početkom u  17 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli (Herkulov prolaz 1). Intervju s autoricom pročitajte u Glasu Istre .

U suradnji s udrugom Proces iz Pule 29. siječnja 2025. predstavljeni su rezultati anketiranja nebinarnih osoba o jeziku kojim se služe te o hrvatskom kao uključivom jeziku, uz raspravu nakon prezentacije, u novome kampusu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Sudjelovanje je bilo moguće i mrežno na platformi Zoom i uživo. Rezultati su predstavljeni anketiranoj skupini, a ostaloj će zainteresiranoj javnosti biti dostupni i u znanstvenome radu koji je u objavi. Anketiranje je provedeno u svibnju 2024., u sklopu znanstveno-stručnoga projekta Sveučilišta i udruge Proces, s ciljem kreiranja priručnika za uključivu komunikaciju koji će biti javno objavljen u e-izdanju, na stranicama Sveučilišta. Voditeljica je projekta prof. dr. sc. Blaženka Martinović. Uključiva komunikacija odnosi se na neutralnu i osjetljivu komunikaciju, komunikaciju bez diskriminacije i stereotipa. Svrha je projekta izrada smjernica za uključivu komunikaciju, u skladu s preporukama europskih institucija, uzimajući u obzir i uzusna rješenja. Slični dokumenti u vezi s rodno osjetljivim i neutralni jezikom (tj. uključivim jezikom) već postoje (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova , Rodno neutralni jezik u Europskom parlamentu , Smjernice o rodno uključivoj komunikaciji na UNIRI i sl.), no savjeti i preporuke nisu ujednačeni i nisu riješili pitanje jezične vidljivosti nebinarnih osoba. Nedavno je Sarajevski otvoreni centar objavio zbornik radova Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama koji je rezultat suradnje s LGBTIQ+ zajednicom u BiH, koju je inicirala upravo ta zajednica. U Hrvatskoj postoje radovi o neutralnome jeziku i nebinarnosti, no nisu dosad uključivali zajednicu koje se taj jezik tiče. Cilj je projekta uključiti zajednicu nebinarnih, fluidnih, bezrodnih osoba, ali i ostalih osoba pod krovnim nazivom kvir-osoba tako da bude fokus-skupina u lingvističkim istraživanjima, u anketama i intervjuima, te da se zajedno dođe do jezičnoga rješenja i preporuka za uporabu.

U petak, 10. siječnja 2025. predstavljen je naglasni priručnik s vježbenicom "Kiša, sunce, trava, rosa", autorica Blaženke Martinović, Elenmari Pletikos Olof i Jelene Vlašić Duić. Knjigu su predstavili, uz autorice, izdavač Krešimir Krnic iz Ibis grafike, spiker Ivan Kojundžić, recenzentica Mihaela Matešić, književnik Zoran Ferić, a predstavljanje je moderirala voditeljica Uršula Tolj. Prostor kreacije Urania u Zagrebu bio je do zadnjega mjesta popunjen. Posjetitelji su mogli uživati u virtualnome listanju knjige te čuti kako "knjiga zvuči". Ferić je utvrdio sljedeće: "Da je ova knjiga Indijanac, zvala bi se 'knjiga koja govori'." Priručnik na oko 500 stranica donosi opise i vježbe četiriju standardnih naglasaka, ali se donose i poglavlja o akutu, dinamičkome naglasku i rečeničnoj intonaciji. Uz tekst su i QR kodovi koji vode na mrežnu stranicu s preko 500 zvukova za uvježbavanje izgovora. Uz spikera Kojundžića, primjere za uvježbavanje naglasaka izgovarala je i spikerica Melita Hrengek. Ostale glasovi koji oprimjeruju različite izgovore posudili su: Aleksandar Bančić, Branka Barčot, Ičica Barišić, Augusta Benčić Ivančin, Iva Bezinović-Haydon, Ivana Bodrožić, Irena Bratičević, Pavao Cindrić, Zoran Ferić, Vesna Petrović Peroković, Velimir Piškorec, Lorna Rajle, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Hrvoje Šalković. Knjiga je namijenjena sveučilišnim kolegijima kojima je sadržaj standardnojezični izgovor, poučavanju hrvatskoga jezika kao stranoga te za poučavanje u osnovnim i srednjim školama. Vježbe se nižu stupnjevito, od lakše usvojivoga kratkosilaznoga ("kiša"), preko dugosilaznoga ("sunce"), dugouzlaznoga ("trava") do najtežega (za one koji ga nemaju u svome sustavu) kratkouzlaznoga ("rosa"). Brojne ilustracije izradio je Marin Baučić te su pomno osmišljene da motiviraju i da posluže lakšemu memoriranju riječi s određenim naglaskom. Knjigu su recenzirale Mihaela Matešić, Marica Čilaš Mikulić i Maja Glušac. Dostupne mrežne stranice: Zvukovi Izdavač  

Izdavač Ibis grafika poziva vas na predstavljanje knjige "Kiša, sunce, trava, rosa", priručnika i vježbenice za učenje i poučavanje hrvatskih naglasaka, autorica Blaženke Martinović, Elenmari Pletikos Olof i Jelene Vlašić Duić koje će se održati u Zagrebu, u prostoru kreacije Urania, na Kvaternikovu trgu 3, 10. siječnja 2025. s početkom u 18 sati.   O knjizi će govoriti izdavač Krešimir Krnic, recenzentica Mihaela Matešić, spiker Ivan Kojundžić i književnik Zoran Ferić. Na izdanju su surađivali još i: recenzentice Marica Čilaš Mikulić i Maja Glušac, spikerica Melita Hrengek, ilustrator Marin Baučić, interpretatori Aleksandar Bančić, Branka Barčot, Ičica Barišić, Augusta Benčić Ivančin, Iva Bezinović-Haydon, Ivana Bodrožić, Irena Bratičević, Pavao Cindrić, Vesna Petrović Peroković, Velimir Piškorec, Lorna Rajle, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić i Hrvoje Šalković. Zvuk je obrađivao Jordan Bićanić u studiju Odsjeka za fonetiku u Zagrebu. Mrežni dizajn stranice izradio je Dominik Popović.  

U Zagrebu je, u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 4. i 5. prosinca 2024. održan Znanstveno-stručni skup "Budućnost hrvatske jezične politike" u organizaciji Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU-a. Suorganizatori skupa bili su Matica hrvatska i Hrvatski nacionalni konzorcij istraživačke infrastrukture CLARIN ERIC. Na skup su bili pozvani članovi Vijeća za hrvatski jezik, među kojima je izlagala i prof. dr. sc. Blaženka Martinović s Filozofskoga fakulteta u Puli o suvremenoj naglasnoj normi u svjetlu jezične politike, koju Vijeće treba predložiti Vladi. Hrvatski jezik u procesu standardizacije, odabirom novoštokavske osnovice, normiran je kao jezik s visinskim naglasnim sustavom (s četirima različitim naglascima i zanaglasnom dužinom). No osim visinskoga naglasnog sustava u javnome govoru (su)postoji i udarni naglasni sustav (s udarnim (dinamičkim) naglaskom). Udarni naglasni sustav veže se za govore na području čakavskoga i kajkavskoga narječja, i to pretežito gradske govore. Unutar obaju sustava postoje varijante izgovora te se unutrašnjim migracijama govornika pojavljuje i treći naglasni sustav tzv. miješni ili prijelazni koji nastaje miješanjem obilježja visinskoga i udarnoga sustava (Martinović i sur., 2021; Martinović i sur., 2024; Matešić i sur., 2024). Svi se ti sustavi ostvaruju u javnoj komunikaciji hrvatskim standardnim jezikom (govorom). Istraživanja standardnojezične naglasne varijantnosti (mjesta, tona i trajanja naglaska) na velikom broju sudionika (600 riješenih anketnih upitnika) pokazala su da slušači daju prednost govoru s normativnim mjestom, tj. pomaknutim novoštokavskim mjestima naglaska prema govornim realizacijama tekstova, te govoru s udarnim naglasnim sustavom (sjeverne regije i zapadne regije) u osobinama tona i trajanja (Matešić i sur., 2024). U izgovoru se teksta (s razlikom ostvaraja tona i trajanja naglasaka), dakle, govornici s udarnim naglasnim sustavom (oni iz Zagreba i iz Rijeke) perpcipiraju u znatno većoj mjeri standardnima i manje regionalno obilježenima od govornika s visinskim naglasnim sustavom (iz Splita i Osijeka). S ciljem stabilizacije naglasne norme, najnestabilnije norme, u budućoj kodifikaciji bilo bi poželjno imati u vidu stavove prema naglascima i naglasnim sustavima (visinskome i udarnome). Jezičnim planiranjem kojim bi se uzeli u obzir stavovi govornika, varijantnost unutar visinskoga sustava te supostojanje više naglasnih sustava kojim govore obrazovani, kompetentni govornici hrvatskoga jezika postigao bi se konvergentan odnos uzusa i kodeksa te mogućnost ovladavanja  standardnim izgovorom. Više o skupu čitajte na stranicama Akademije . Program skupa i sažetci.

Želite li poslušati kako zvuče hrvatski naglasci (4 standardnojezična, akut, udarni/dinamički naglasak), zanaglasna i prednaglasna dužina, različite vrste rečenične intonacije te kako standardni jezik ostvaruju u izgovoru obrazovani, kompetentni govornici hrvatskoga jezika iz različitih hrvatskih regija i gradova te pokušati prepoznavati kojim naglasnim sustavom govore: udarnim ili visinskim, pozivamo vas da posjetite mrežnu stranicu priručnika za učenje i poučavanje hrvatskih naglasaka "Kiša, sunce, trava, rosa" autorica prof. dr. sc. Blaženke Martinović s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli, izv. prof. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof i prof. dr. sc. Jelene Vlašić Duić s Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Priručnik, koji pojašnjenjima i vježbama prati zvukove, objavila je Ibis grafika iz Zagreba u prosincu 2024. Obasiže oko 500 stranica te su u njemu brojne vježbe (za samostalan i vođen rad), pojašnjenja, slike zvukova, ilustracije i različite vrste tekstova kojima se oslikava raslojena jezična stvarnost. Probrane su reprezentativne riječi, rečenice i tekstovi koji su ozvučeni u neutralnom spikerskom izgovoru, u govoru visokoobrazovanih govornika kojima je govorenje i čitanje naglas bitan dio profesije, u govoru u kojem se u pravilu čuje regionalno porijeklo i kod govornika koji izgovaraju četiri standardna naglaska i zanaglasnu dužinu (tzv. visinski naglasni sustav) te kod govornika iz, primjerice, Zagreba, Rijeke, Pule u kojemu nema tonske opreke (tzv. udarni naglasni sustav). Iako dijalekti nisu predmet opisa priručnika, donosimo i primjere specifičnoga uzlaznog naglaska koji se naziva akut, a koji oprimjerujemo na pjesmama napisanim i interpretiranim na čakavskom i kajkavskom narječju.  Tekstove čitaju spikeri Melita Hrengek i Ivan Kojundžić te autori i interpretatori: Aleksandar Bančić, Branka Barčot, Ičica Barišić, Augusta Benčić Ivančin, Iva Bezinović-Haydon, Ivana Bodrožić, Irena Bratičević, Pavao Cindrić, Zoran Ferić, Vesna Petrović Peroković, Velimir Piškorec, Lorna Rajle, Olja Savičević Ivančević, Roman Simić, Hrvoje Šalković, Jelena Vlašić Duić. Zvuke je obradio Jordan Bićanić. Mrežnu je stranicu postavio Dominik Popović, a Elemari Pletikos Olof urednica je zvuka na mreži.

Upravo je izišla iz tiska znanstvena monografija doc. dr. sc. Dubravke Dulibić Paljar s Odsjeka za kroatistiku pod naslovocesca Maria Gabriellim "Kalistine sestre: studije o djevičanstvu u Hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti". Recenzentice su knjige izv. prof. Ivana Brković i doc. dr. sc. Francesca Maria Gabrielli. Iz knjige: "Postoji znatna razlika između pravila, dužnosti i zahtjeva u vezi s djevicom, od koje se u feudalnim društvima srednjovjekovne i ranonovovjekovne Europe očekuje da osigura ‘čistoću krvi’ i neoskvrnjenost nasljeđivanja naslova i imovine te crkvenih zahtjeva i obveza. Patristički pisci i njihovi nastavljači neprekidno ističu misao da se djevičanstvo ne može svesti samo na tjelesnu netaknutost, uzimajući za primjer posvećene djevice koje su silovanjem izgubile svoje doslovno (tjelesno) djevičanstvo, zadržavajući duh netaknutim. Devetnaesto će stoljeće svoje zakonsko propisivanje celibata učiteljica, od kojih se očekivalo da se svojim čednim srcem i iskonskim majčinskim instinktima brinu o djeci, pravdati među ostalim i time što bi trudna učiteljica, uvodeći seksualnost u učionicu, mogla odveć loše utjecati na moralni razvoj djeteta. Pa ipak, postoje neposredni kontinuiteti i povezanost među svim različitim oblicima tretiranja djevičanstva: djevičanstvo je uvijek zapravo žensko djevičanstvo. Kako u drevnoj prošlosti, tako u našoj svakodnevnici." Knjiga se može naručiti na sljedećoj adresi: izdavastvo@unipu.hr

Objavljena je znanstvena monografija doc. dr. sc. Vanesse Vitković Marčeta s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta pod naslovom "Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Našoj slogi s rječnikom talijanizama i mletacizama na korpusu od 1900. do 1915." u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Tema znanstvene knjige iz područja je kontaktne lingvistike (jezika u dodiru) i smještena je u aktualan prostor (Istra) i relevantno vrijeme (početak 20. st) za proučavanje razvoja hrvatskoga standardnoga jezika u novijoj povijesti na mikroprostoru, kao odraz društveno-političkih prilika jednoga važnoga doba istarske povijesti, i to na primjeru novina Naša sloga . Novinski diskurs dosad nije proučavan na ovome prostoru na taj način te je ova knjiga izvrstan primjer kontekstualizacije digitaliziranoga povijesnog sadržaja kroz prizmu jezičnih analiza. Jezična analiza tako postaje komplementarna onoj povijesnoj koja je već odrađena na novinama o kojima je riječ. Znanstvena monografija namijenjena je znanstvenicima koji se bave standardologijom, medijskim diskursom, novijom poviješću hrvatskoga jezika, etimologijom, kontaktnom lingvistikom / jezicima u dodiru (i talijanistikom). Bit će zanimljiv prilog i leksikografskim promišljanjima dvojezičnika. Također je moguće da bude na popisu literature za kolegije studija kroatistike, talijanistike, opće lingvistike, kulture i medija. Zasigurno će biti zanimljivo štivo i svima koje zanimaju jezične prilike u Istri na početku 20. st. Monografije o Našoj slogi postoje i pisane su s povijesnoga motrišta. Ova je monografija prva koja donosi temeljitu jezičnu analizu, i to onu koja oslikava hrvatsko-talijanske odnose i utjecaje na jezik domaćih novina (pa onda i na jezik govornika istarskoga područja). Knjiga je prilog novijoj povijesti standardizacije jezika te prikazuje kako se norma onodobnih priručnika ostvarivala u praksi, gdje je jezik izmicao normi, gdje joj se približavao, i kakav je utjecaj talijanskoga jezika na standardizacijske procese. Djelo je vrijedan prinos novijoj povijesti hrvatskoga standardnoga jezika u Istri te je temelj komparativnim analizama novinskoga diskursa s početka 20. st. i analizama standardizacije u drugim hrvatskim područjima. Detaljna analiza talijanizama na svim razinama korisna je i kroatistima i talijanistima. Novine Naša sloga ovim djelom postaju primjer kako sveobuhvatno kontekstualizirati povijesnu građu te knjiga dalje može motivirati zagledanje i istraživanje druge (digitalizirane) građe, s ciljem potpune slike standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika i jezične politike s prijelaza iz 19. u 20. st. Knjiga će biti izvrsna literatura svim studentima koje zanimaju jezične adaptacije te će im otkriti kako se te adaptacije oživotvoruju u praksi, motivirane jezičnom politikom, ali i osobnim preferencijama onih koji se tim jezikom / tim jezicima služe. Cijena je knjige 25,00 eura i može se naručiti na sljedećoj adresi: izdavastvo@unipu.hr

U Ministarstvu kulture i medija održana je 23. listopada konstituirajuća sjednica Vijeća za hrvatski jezik. Predstavljen je prvi saziv Vijeća čiji su članovi predstavnici različitih ustanova i strukovnih udruženja, poput šest javnih sveučilišta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik i Matice hrvatske. Predsjednikom novoosnovanoga Vijeća imenovan je prof. dr. sc. Marko Tadić s Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a članovima akademik Mislav Ježić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić, leksikografkinja iz Leksikografskoga zavoda dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas, rukovoditelj Odjela Bibliografskog središta Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Lobel Machala, dr. sc. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, asistent na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zadru Ivan Magaš, dr. sc. Diana Stolac s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, dr. sc. Ivan Trojan s Filozofskoga fakulteta u Osijeku,  dr. sc. Irena Zovko Dinković s Odsjeka za anglistiku u Zagrebu, dr. sc. Snježana Husić, predstavnica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, voditeljica Katedre za hrvatski jezik "Ivan Zoričić" Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli, dr. sc. Blaženka Martinović, Ljiljana Culjak Vasić iz Hrvatskoga društva konferencijskih prevoditelja i Marija Kaluđer iz Uprave za europsko i međunarodno pravo Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Raspravljen je i prihvaćen Poslovnik o radu Vijeća za hrvatski jezik. Članovi će sljedeće dvije godine sudjelovati u izradi Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike. Opširnije pročitajte ovdje .  

U petak, 25. listopada 2024., s početkom u 19 sati u Sali za vjenčanja u Vodnjanu (Narodni trg) održat će se predavanje dr. sc. Samante Milotić Bančić  “Glagoljica na Vodnjanštini” (Il glagolitico nel Dignanese). Predavanje se održava u okviru programa “Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano”, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan – Dignano, Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana i Knjižnica Vodnjan – Biblioteca di Dignano. O predavanju: Glagoljica je oduvijek bila osobita zanimljivost u razvoju hrvatskoga jezika i pisma. Od teorija o njezinu nastanku do zakutaka u kojima su je sve pronalazili, glagoljica je oduvijek golicala um hrvatskoga življa. Ovo će nas predavanje upoznati s onim aspektima glagoljice o kojima još nismo imali prilike čuti, kao i s glagoljskim spomenicima koji često bivaju zanemarenima zbog svoje veličine. Upoznat ćemo se s podrijetlom glagoljice, o onome što je nekad predstavljala, a što predstavlja danas. Saznat ćemo koja je važnost Istre za glagoljicu, ali i glagoljice za Istru, pa i za samu Vodnjanštinu, kao i važnost očuvanja te naše baštine za buduće naraštaje. O predavačici: Samanta Milotić Bančić rođena je u Puli gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Godine 2008. diplomirala je kroatistiku i talijanistiku na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. U prosincu 2022. brani doktorat iz hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika i povijesne dijalektologije na temu “Jezične interferencije u Grškovićevu zborniku”, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milana Mihaljevića i prof. dr. sc. Sanje Zubčić, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Viša je asistentica na različitim povijesnojezičnim, dijalektološkim i staroslavenskim kolegijima na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Autorica je nekoliko znanstvenih radova te redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama.  

16. po redu “Čitanje NJE”  u sklopu projekta 6 glumica traži autora Prostora rodne i medijske kulture  –  K-zona  bit će izvedeno u petak,  25. 10. 2024.  u  20 h  u  Istarskom narodnom kazalištu  u  Puli. Drama  “Devet dana”  autorice  Hane Konse  prati odnos jedne žene i njezine mačke nakon bolnoga ugriza. Režiju “Čitanja NJE” potpisuje redateljica  Kristina Grubiša.  Nakon čitanja slijedi predavanje doc. dr. sc. Dubravke Dulibić-Paljar. Koliko je suvremena kultura preokupirana djevičanstvom? Postoji li  uistinu   kulturna važnost djevičanstva, ako ono nije žensko (heteronormativno) djevičanstvo? Koji su oblici ponašanja povezani uz žensku nevinost (i njezin gubitak)? O tim i drugim pitanjima raspravljat će se na predavanju  “Koliko se puta može izgubiti nevinost?: koncept ženskog djevičanstva u suvremenoj kulturi”. “Čitanje NJE”  javna su scenska čitanja suvremenih hrvatskih drama s jakim i glavnim ženskim licima. “Čitanje NJE” glavni je projekt inicijative “6 glumica traži autora” koju su 2020., s ciljem senzibiliziranja javnosti o problemu nedovoljnog i iskrivljenog predstavljanja žena u medijima, pokrenule i na pozornice postavile glumice Marija Kolb, Tara Rosandić, Erna Rudnički i suradnice.

U Sveučilišnoj je knjiženici 11. listopada 2024. održan Znanstveni kolokvij u čast prof. dr. sc. Valeni Delbianco, u povodu njezina 70. rođendana. Odsjek za kroatistiku zahvaljuje svima koji su se odazvali pozivu i doprinijeli zanimljivim izlaganjima: prof. dr. sc. Sanji Roić, prof. dr. sc. Mariji Riti Leto, prof. dr. sc. Ružici  Pšihistal, prof. dr. sc. Mariji Mogorović Crljenko, doc. dr. sc. Danijeli Doblanović Šuran, doc. dr. sc. Borisu Koromanu, doc. dr. sc. Matiji Jelači, doc. dr. sc. Tanji Habrle, doc. dr. sc. Dubravki Dulibić Paljar, prof. dr. sc. Lini Pliško i dr. sc. Samanti Milotić Bančić, doc. dr. sc. Vlatki Štimac Ljubas, doc. dr. sc. Vanesi Vitković Marčeta, izv. prof. dr. sc. Violeti Moretti, izv. prof. dr. sc. Teodori Fonović Cvijanović i prof. dr. sc. Blaženki Martinović. Zahvaljujemo i prof. dr. sc. Stipi Botici na pismu i prilogu. Iz medija: Glas Istre  

Tjedan istarskih knjižnica održava se od 23. do 28. rujna 2024. pod sloganom Ženi koja se igra te je okrenut društvenoj i umjetničkoj poziciji žena i ukazuje na važnost njihova osnaživanja, promociju društvene uloge i isticanje važnosti rodne ravnopravnosti. U Tjednu su i dva izlaganja kroatistica:   24. rujna u 10 sati u Središnjoj knjižnici prof. dr. sc. Blaženka Martinović održat će predavanje za mlade Jezik i ženino mjesto danas - Odjeci feminističke lingvistike u hrvatskome jeziku 27. rujna u 10 sati u Sveučilišnoj knjižnici doc. dr. sc. Dubravka Dulibić Paljar održat će predavanje Žena koja voli: o filmskoj romansi iz feminističke perspektive Cijeli program zbivanja u knjižnicama u Istri pogledajte ovdje . Osvrti iz medija: Glas Istre Glas Istre

Od 11. do 14. rujna 2024. u Slavonskom je Brodu održan 8. hrvatski slavistički kongres. S Odsjeka za kroatistiku u Puli sudjelovale su i izlagale: izv. prof. Teodora Fonović Cvijanović ("Uloga Vjekoslava Spinčića u standardizacijskim procesima hrvatskoga jezika u Istri"), doc. dr. Vanessa Vitković Marčeta ("Jezik i pravopis prvih godišta Glasa Istre") i dr. sc. Samanta Milotić Bančić ("Položaj klitika u tekstovima Grškovićeva zbornika"). O skupu detaljnije pogledajte ovdje: https://hsk.hfiloloskod.hr  

Od 13. do 15. lipnja u Osijeku je održan 38. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku pod nazivom Jezik u doba globalizacije . Ondje je sudjelovala i prof. dr. sc. Blaženka Martinović dvama istraživanjima: u suautorstvu s M. Maslać Rodno osjetljiv, neutralan i uključiv hrvatski jezik te u suautorstvu s M. Matešić, E. Pletikos Olof i J. Vlašić Duić Varijetetnost hrvatskoga standardnog govora u kontekstu velikih gradova . U prvome istraživanju pojašnjavaju se pojmovi osjetljiv , neutralan i uključiv jezik koji se upotrebljavaju u različitim značenjima, ovisno o tome je li usmjeren na (ne)isticanje roda u komunikaciji ili na komunikaciju koja se ne tiče samo rodnih identiteta. Takav je jezik neseksistički, rodno nediskriminirajuć, nepreferentan i uključiv za sve, bez pristranosti, ponižavanja ili različitih stereotipa (rodnih, rasnih, vjerskih, etničkih, dobnih i sl.) u komunikaciji. Rodno neutralan i rodno osjetljiv jezik zahtijevaju i različita jezična rješenja koja u gramatičkim jezicima, kao što je hrvatski, nisu jednostavna, a još uvijek ni ujednačena u praksi. Pitanje oslovljavanja binarnih i nebinarnih osoba posebice se usložnjava uzme li se u obzir i govorena realizacija jezika u kojoj se napisani tekst, u duhu osjetljivoga jezika, ne ostvaruje spontano i fluentno. U istraživanju se krenulo od teze da uključiv jezik, koji podrazumijeva i neutralnost i osjetljivost, ne perpetuira binarnost kao normu samo onda ako se koristi oblicima koji znače „osobu“, bezličnim oblicima, zatim oblicima za množinu i zbirnost, oblikom pridjeva umjesto genitiva imenica te oblicima koji su za direktno obraćanje. Ono što i dalje razdvaja uzus i kodeks jest neprihvaćanje generičnosti jednoga gramatičkoga roda kod dijela govornika hrvatskoga jezika, smatrajući ga preferentnim, a onda i izjednačivanje gramatičkoga i referencijalnoga roda. U središtu je drugoga zanimanja hrvatski standardni jezik u ustima Riječana, Osječana, Splićana i Zagrepčana – pri čemu se parafrazira Škarića (2001) kada govori o ostvaraju lingua stocava in bocca croata , što je pak njegova parafraza odredbe za talijanski standard (tj. lingua toscana in bocca romana ). Drugim riječima, u motrištu su govorni ostvaraji koji se pojavljuju u standardnom govoru govornika iz velikih gradova u Hrvatskoj, i to onome koji nije spontan, nego je oslonjen na glasno čitanje teksta na hrvatskome standardnom jeziku. Na temelju rezultata zaključuje se da 1) udarni naglasni sustav nije predstavljao procjeniteljima zapreku da takav govor smatraju standardnim te da je na djelu 2) potpuna ravnopravnost standardnoga govora s udarnim naglasnim sustavom u odnosu na onaj s visinskim sustavom. Više o znanstvenome skupu na poveznici OVDJE .  

U petak, 26. travnja na Filozofskom fakultetu u Puli održan je Festival znanosti u organizaciji Odsjeka za kroatistiku. Predavanje o jeziku umjetne inteligencije na primjeru Chat GPT-a za srednjoškolce osmislile su Blaženka Martinović, Teodora Fonović Cvijanović, Vanessa Vitković Marčeta i Samanta Milotić Bančić. Cilj je predavanja bio približiti publici mogućnosti alata umjetne inteligencije za svakodnevnu uporabu, ukazati na prednosti i mane alata za obradu prirodnoga jezika, kako prepoznati tekst koji je generiran te koliko je doista koherentan i kontekstualiziran takav tekst. Chat GPT tvrtke OpenAI odabran je zbog ogromne količine parametara na kojima je treniran čime se garantira i točnija predikcija i bolja performansa alata. Noam Chomsky ističe da je riječ o "visokotehnološkom plagijatu", no koliko god ti alati otvaraju vrata plagiranju, jednako tako ti isti alati daju sve bolje programe za otkrivanje plagijata. ChatGPT već je postao i referencija u radovima koji se objavljuju i činilo se izvrsnom prilikom pokazati učenicima kako se služiti takvim alatom, kako prepoznavati generirani tekst i ukazati na genijalnost ljudskoga roda i naslijeđa na kojemu trenira računalo oponašajući neuronske mreže ljudskoga mozga. Predavanju su prisustvovali učenici 2. razreda pulske gimnazije.  

Noć knjige na Filozofskom: čitajmo s Kafkom održala se u petak, 26. travnja. U 2024. godini istaknute su obljetnice: 500. obljetnica smrti Marka Marulića, 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, 100. obljetnica smrti Franza Kafke te 70 godina od prvoga objavljivanja Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena. Studenti i profesori Filozofskoga fakulteta čitali su Kafkina djela te ostala djela koja su ih preobrazila, promijenila i inspirirala. Čitalo se na hrvatskome, talijanskome, engleskome, španjolskome, latinskome jeziku te jeziku Mapuche Indijanaca u interpretaciji naših stipendista koji ovaj semestar uče hrvatski jezik na Odsjeku za kroatistiku. Studentica japanistike Sara Milina pročitala je prijevod japanske pripovijetke Ja govorim koju je napisao Osamu Dazai, a koju su prevele Matea Cakić, Ema Lovrek i Dragana Špica s Odsjeka za japanologiju.

Katedra za hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku sudjeluje i ove godine na Festivalu znanosti. Tema je ovogodišnjega festivala inteligencija. Predavanje za javnost "Jezik umjetne inteligencije na primjeru ChatGPT-a" održat će Teodora Fonović Cvijanović, Blaženka Martinović, Samanta Milotić Bančić i Vanessa Vitković Marčeta u petak, 26. travnja u 12 sati u Dvorani Slavka Zlatića (prizemlje) na Filozofskom fakultetu. Program Festivala: https://festivalznanosti.hr/2024

Svake se godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je objavljena u Telegramu 1967. Odsjek za kroatistiku i ove se godine pridružuje obilježavanju Dana hrvatskoga jezika, i to predavanjem iz povijesti jezika poslijedoktorandice dr. sc. Samante Milotić Bančić. Predavanje za javnost bit će u ponedjeljak, 11. ožujka u 11 sati u dv. Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskoga fakulteta.  Predavanje “Jezične interferencije u Grškovićevu zborniku” nastalo je na temelju istraživanja za doktorsku disertaciju predavačice. Samanta Milotić Bančić rođena je 1980. u Puli. Diplomirala je na području kroatistike i talijanistike na Filozofskom fakultetu Jurja Dobrile u Puli 2008. godine. Doktorsku disertaciju iz područja staroslavenskoga, starohrvatskoga i povijesne dijalektologije pod nazivom “Jezične interferencije u Grškovićevu zborniku” obranila je u prosincu 2022. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pod mentorstvom akademika Milana Mihaljevića i prof. dr. sc. Sanje Zubčić. Od svibnja 2023. godine Samanta Milotić Bančić zaposlena je na Odsjeku za kroatistiku kao viša asistentica.  Jezično istraživanje Grškovićeva zbornika, jednog od jezično i sadržajno mješovitih zbornika s prijelaza iz kasnog srednjeg vijeka u novi vijek, doprinosi glagoljskim istraživanjima na ovim prostorima, kao i spoznajama na području povijesti hrvatskoga jezika i povijesne dijalektologije.

Popis izbornih kolegija Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta za vanjsku izbornost drugih studijskih programa Filozofskoga fakulteta i Sveučilišta Jurja Dobrile. Odsjek za kroatistiku nudi izborne kolegije koje mogu pratiti i studenti drugih studija Sveučilišta u Puli. Kolegiji nemaju uvjet kroatističkoga predznanja, a nude ishode iz područja humanističkih znanosti, iz polja filologije.

Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli od ove akademske godine provodi program učenja hrvatskoga kao inoga jezika u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Program hrvatskoga jezika kao inoga vodi Matea Glavinić, mag. philol. croat. Antonio i Sandra, naši prvi polaznici tečaja, stigli su iz Kolumbije s ciljem učenja hrvatskoga jezika, upoznavanja hrvatske kulture i očuvanja nacionalnoga identiteta. Nakon odslušanih predavanja i primjene naučenoga u praksi uspješno su priveli kraju prvi semestar i položili ispit A1 razine. U idućem semestru pridružit će im se studenti iz Čilea, Argentine i Brazila.    

U sklopu projekta Blue-connect 24. svibnja 2023. učenici Medicinske škole Pula i studenti aktivno su sudjelovali na radionici Ekološki frazemi. Voditeljice radionice bile su: studentica Laura Krajcar, dr. sc. Samanta Milotić Bančić te doc. dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta. Promišljajući o jezičnim temama u ekologiji i prirodi općenito Odsjek za kroatistiku želi ukazati na važnost (su)života s prirodom i brigom za “zelenije” sutra.

Studentice druge godine prijediplomskog studija Jezična i interkulturalna medijacija su tijekom protekla dva tjedna, pod mentorstvom dr. sc. Irine Basara, nasl. viša asistentica, u okviru seminarske nastavne jedinice Komunikacijske strategije i nacionalne manjine na obveznom kolegiju Komunikacija u međunarodnom okruženju nositeljice izv. prof. dr. sc. Tijane Vukić provele empirijsko istraživanje o nacionalnim manjinama u Istri.

U srijedu, 3. svibnja 2023., za studente koji slušaju izborni kolegij Kreativno pisanje na studiju kroatistike nositeljice izv. prof. dr. sc. Tijane Vukić, održano je dvosatno gostujuće predavanje Vladimira Papića, profesora hrvatskog jezika i književnosti koji u osnovnoj školi Šijana Pula vodi izvannastavnu aktivnost Kreativno pisanje i sa svojim učenicima već godinama ostvaruje zapažene rezultate na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.

Studenti i nastavnici Odsjeka za kroatistiku sudjelovali su u brojnim zbivanjima u travnju.

U organizaciji Sveučilišne knjižnice u Puli, u sklopu Noći knjige, 21. travnja 2023. u 19:30 doc. dr. Matija Jelača s Katedre za književnost održat će predavanje "O književnosti i kulturi u dobu umjetne inteligencije i ekonomije pažnje".

Dana 16. travnja rođendan je biskupa Jurja Dobrile, preporoditelja i pisca, jednoga od najvažniih ličnosti u povijesti Istre. Od izdanja njegova molitvenika "Otče, budi volja tvoja" 1854. pratimo povijest standardnoga jezika u Istri. Njegovim nastojanjima pokrenute su i prve novine na hrvatskom jeziku u Istri Naša sloga. O njegovu značaju za povijest hrvatskoga standardnog jezika govorilo se u Velom Ježenju, ispred njegove rodne kuće, na predstavljanju knjige doc. Teodore Fonović Cvijanović "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri". O knjizi su govorili: urednica nakladničke kuće Hrvatska sveučilišna naklada Anita Šikić, akademik Josip Bratulić, prof.  dr. sc. Blaženka Martinović i autorica.  

Odsjek za kroatistiku u Tjednu hrvatskoga jezika, od 13. do 17. ožujka 2023., organizirao je dva predavanja i izložbu u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Tjedan je započeo predavanjem o Starim hrvatskim pravopisima doc. dr. sc. Vanesse Vitković Marčeta. Cijeloga su tjedna u Sveučilišnoj knjižnici bili izloženi Brozovi i Boranićevi pravopisi, koje su prikupili i izložili doc. Vanessa Vitković Marčeta i knjižničarka Vanessa Toić. Studentice 1. godine preddiplomskoga studija kroatistike zaključile su zbivanja u Tjednu hrvatskoga jezika izlaganjima na temu: Srednji vijek - dalek i stran ili blizak i poznat?, koja su nastala pod mentorstvom. doc. dr. sc. Dubravke Dulibić Paljar.

Odsjek za kroatistiku poziva sve zainteresirane na izložbu  Stari hrvatski pravopisi , koja će biti otvorena od 13. do 17. ožujka 2023. u Sveučilišnoj knjižnici u Puli (Herkulov prolaz 1).

Studentima svih studijskih smjerova našega Fakulteta i Sveučilišta u ljetnome semestru Odsjek za kroatistiku kao izborni kolegij nudi "Feminizam, književnosti i jezik" koji izvode prof. dr. sc. Blaženka Martinović i doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar. O sadržajima i temama koje se obrađuju na kolegiju odlučuje se zajedno s polaznicima, a neke su od tema o kojima obično rado raspravljamo ove: Što je sve feminizam?; Feministički klasici; Feministička književnost danas; O gramatičkome rodu i spolu; Stereotipi u jeziku i leksikografiji; (Rodno) neutralan i (rodno) osjetljiv jezik; Kako govoriti uključivo i nediskriminirajuće? i sl.  Upisi na kolegij još uvijek traju.