Pristupačnost
Kada je prije pedesetak godina književnik, publicist i učitelj Tone Peruško s grupom svojih suradnika zasnivao prvu visokoškolsku znanstvenonastavnu instituciju humanističkog smjera u dugoj povijesti hrvatskog življa na ovim stranama, činio je to s punom sviješću o povijesnoj, onovremenoj i budućoj utemeljenosti toga čina. Stoga su središnje mjesto u nastavnom programu nove ustanove zauzeli studiji hrvatskog jezika i povijesti, potom studij talijanskog jezika, a od studija stranih jezika još i dvopredmetni studij njemačkog jezika. Ostalo su bili studiji koje je više-manje tražilo ono vrijeme i onovremene prilike, sve s nakanom da se usklađuju s budućim vidicima. Na taj je način uspostavljena čvrsta i jedina moguća osnova na kojoj može dalje stasati jedna takva institucija.
Na prostoru koji je od davnine susretište kultura i jezika, slavenstva i romanstva najviše, ali uz njih i snažnihgermanskih pritoka, i to ne samo u prošlosti, već i danas i s dobrim izgledima da će tako biti i u doglednoj budućnosti, u dijelu Hrvatske koji možda snažnije i žustrije od drugih kroči prema europskim uzorima, ništa prirodnije nego da se obrazovni i znanstveni napori objedine i usmjere tokovima koje su povijesne, narodnosne i zemljopisne okolnosti odavno i vrlo jasno ucrtale. Stoga nije pretjerano ustvrditi da potreba studiranja i proučavanja materinskog jezika i književnosti, ali i povijesti te znanje stranih jezika ulazi u samo središte opstojnosti i svekolikog napretka žiteljstva ovog kraja. Drukčija, često brzopleta i neutemeljena rješenja – kako bjelodano svjedoče novija zbivanja od polovice prošlog stoljeća naovamo – rječito upućuju na to.
Najzad, posve je očito da se usporedo s približavanjem europskim integracijskim procesima jače ističe nužnost preustroja studija, polazeći od svih naših dobrih tradicija te osmišljene vizije vlastita razvoja i realnih potreba tržišta rada. Sve bogatije, raznovrsnije i zahtjevnije tržište rada traži sposobne, kreativne i visokoobrazovne mlade ljude završenoga sveučilišnoga studija humanističkoga tipa s jezikoslovnom, odnosno književnom i prevoditeljskom specijalizacijom. Potražnja takvih kadrova izrazita je na području proučavanja jezika u osnovnim, srednjim školama, učilištima, veleučilištima; prevoditeljske djelatnosti, rada u nakladništvu i novinskim kućama, rada u turizmu, odnosa s javnošću, kulturnog turizma itd.
Studij hrvatskoga jezika i književnosti svojim ustrojem i izborom predmeta odgovara programima studija jezika i književnosti na većim modernim europskim sveučilištima.
Dr. sc. Ivan Zoričić (Ulomak iz predgovora programu studija iz 2005.)
