U petak, 13. ožujka, u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula održana je svečana promocija znanstvene monografije English in Focus , čija je autorica članica našeg Odsjeka za anglistiku, prof. dr. sc. Renata Šamo. Pred brojnom publikom, članovima pulske akademske zajednice kao i njezinim poštovateljima iz javnog života grada, djelo su predstavili recenzenti, prof. dr. sc. Marija Brala Vukanović (Sveučilište u Rijeci), prof. dr. sc. Ivo Fabijanić (Sveučilište u Zadru) i prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli).
Budući da je promocijom autorica obilježila 35 godina svoje anglističke karijere, na njezina najveća postignuća u znanstveno-stručnom i nastavnom radu publiku je podsjetila doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže, predstojnica matičnog Odsjeka. Istim je povodom recenzentica Brala Vukanović pohvalnim riječim dala također sažet, no slojevit portret autoričine osobnosti.
Odsjek za anglistiku zahvaljuje svima koji su svojim dolaskom uveličali taj važan događaj, održan u formalnom ozračju premda prožet i veseljem i pokojom šalom, te za tu prigodu posebno pripremljenim glazbenim dodatkom pulskog saksofonista Branka Škare.
Osobitu zahvalnost dugujemo našim dragim studenticama i Marielle G. Macdonald, koje su svojom nazočnošću pridodale veliku simboličku vrijednost tom susretu s razlogom!
U sklopu izbornog kolegija Američka kultura i civilizacija danas, 11. ožujka, Marielle Grace Macdonald predstavila je studentima svoj rodni kraj, 37. saveznu državu smještenu u srednjem dijelu Sjedinjenih Američkih Država. Potaknuti njezinim predavanjem, studenti su imali brojna pitanja za nju, ali su također zajednički nastojali usporediti mogućnosti koje se osobito mladima pružaju i ovdje i ondje. Marielle je također imala pitanja za naše studente, a njima su pak vrlo zanimljiva bila njezina iskustva u vezi s boravkom u Puli, Istri i Hrvatskoj, a posebno učenjem i korištenjem hrvatskog jezika u svakodnevnoj komunikaciji.
Bilo je to tek jedno od interaktivnih predavanja koje će ova asistentica u nastavi održati do kraja semestra.
Britanska blues i soul pjevačica Kyla Brox stvorila je status jedne od najboljih pjevačica koje su ikad djelovale u Velikoj Britaniji. Diva, strastvena, autentična, nježna, samo su neki od epiteta kojima se može pohvaliti.
Na 7. Backstage Live Pula Festivalu u INK-u Pula dolazi s kvartetom 12. ožujka . 5 eura od svake prodane ulaznice publika donira Dječjem domu „Ruža Petrović“.
Odsjek za anglistiku preporučuje vam vrhunsku zabavu i ugođaj uz ovu pjevačicu i njezin kvartet, naravno, uz humanitarno djelovanje tom prigodom.
Hrvatski kratkometražni igrani film »Samoća«/»Lonely«, redatelja i producenta Bobbyja B. Grubića, prema kratkoj priči Mire Gavrana, nastavlja iznimno uspješnu američku festivalsku turneju: nakon osvajanja nagrade Best Short Film na 20. Beaufort International Film Festivalu u Beaufortu (Južna Karolina), film se prikazivao na Sedona International Film Festivalu (Arizona), a ovih mu dana slijedi holivudska premijera u sklopu 27. Hollywood Reel Independent Film Festival (HRIFF) u Los Angelesu. »Pobjeda u Beaufortu i nagrada za najbolji kratki film velika su potvrda da film na hrvatskom jeziku može snažno komunicirati s publikom u SAD-u.«, izjavio je u povodu nagrade u Beaufortu redatelj Bobby B. Grubić.
»Samoća«/»Lonely« je intimna drama o nadi i empatiji koja se rađa između razočaranog starca i mladog muškarca; njihov susret u bolničkoj sobi prerasta u neočekivano prijateljstvo. Legendarni hrvatski glumac Duško Valentić u filmu je ostvario maestralnu oproštajnu ulogu, što filmu daje dodatnu emocionalnu težinu. Partner mu je Sven Jakir, a u ostalim ulogama nastupaju Goran Grgić, Petra Kurtela, Jakov Gavran i Mladena Gavran.
Osim toga, dosadašnji uspjeh filma uključuje AsterFest (Sjeverna Makedonija) – Nagradu za najbolji scenarij (»Gjorgi Abadžiev« Award), Bihać Avant & Una Film Festival (BiH) – Najbolji kratki film i Najbolji audio mix, Croatian International Film Festival (Hrvatska) – Nagradu za scenarij/priču (Oko Didino).
Film je predstavljen na domaćim premijerama u Zagrebu, Vukovaru, Hvaru, Sisku i Šibeniku, dok je u inozemstvu premijerno prikazan u Parizu, Rimu, Sofiji, Bengaluruu, Dubaiju, San Diegu, Lafayetteu i drugim gradovima.
(Tekst preuzet iz Novog lista od 5. ožujka 2026.)
Devetnaesta godišnja izložba Od izvornika do prijevoda, kojom članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca predstavljaju svoje književne prijevode nastale od protekle izložbe, postavljena je u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Pula do 17. ožujka 2026.
Svoje prijevode predstavlja 36 prevoditelja u 13 jezičnih kombinacija. Od ukupno 52 prijevoda, najbrojniji su oni s engleskog jezika na hrvatski , zatim slijede prijevodi s francuskog i španjolskog te talijanskog i njemačkog, tri su prijevoda s mađarskog na hrvatski, po dva s litavskog, nizozemskog, slovenskog, portugalskog i švedskog te po jedan prijevod s norveškog i kineskog na hrvatski.
Izložba ujedno donosi i preporuke za čitanje novih knjiga prevedenih na hrvatski jezik. Knjige koje su trenutno dostupne za posudbu izložene su uz plakate, dođite, posudite ih i uživate u čitanju.
Više na: https://www.regionalexpress.hr/site/more/19-godishnja-izlozhba-dhkp-a-od-izvornika-do-prijevoda-gostuje-u-sredishnjoj-knjizhnici.
Naši stalni partneri u Gradskoj knjižnici i čitaonici najavljuju svoju novu uslugu i pozivaju sve zainteresirane da ih u vezi s tim kontaktiraju osobnim dolaskom na njihovu adresu Kandlerova 39, slanjem e-poruke na djecji.odjel@gkc-pula.hr ili pozivom na broj (052) 300 - 405. Riječ je o Književnom klubu čitatelja na engleskom jeziku u sklopu čijih će se aktivnosti također održavati mjesečni sastanci kako bi se razgovaralo o odabranim naslovima, a za tu uslugu bit će zadužena njihova djelatnica Iva Kurtović , diplomirana anglistica. Vjerujemo da ćemo se i mi kao Odsjek za anglistiku povremeno moći uključiti u ovu hvale vrijednu inicijativu. Come and become an English bookworm!
Povijesna Villa Manin, nedaleko od Udina, gdje je 1797. godine Napoleon proveo nepuna dva mjeseca nakon što je posljednji dužd Lodovico IV Manin bio prisiljen abdicirati te gdje je potpisan čuveni sporazum između Francuske i Austrije kojim Venecija potpada pod austrijsku vlast, do 12. travnja također je prostor gdje se održava odlična izložba Confini: da Gauguin a Hopper . Središnja tema, granice, prikazana je u 16 prostorija kroz nekronološki presjek slikarstva XIX. i XX. stoljeća, uključujući europske, ali i američke umjetnike.
Anglistima posebnu pozornost privlače slikari koji su pripadali prvom pravom američkom umjetničkom pravcu poznatom kao Hudson River School, jer su njegovi predstavnici uglavnom živjeli u New Yorku. Pravac je nastao sredinom XIX. stoljeća, zahvaljujući engleskom autoru Thomasu Coleu koji je oko 1850. došao u New York i snažno potaknuo domaće umjetnike na slikanje krajobraza. Oni su na taj način stvorili poseban likovni jezik promovirajući ujedno američku "naciju prirode". Dočaravajući na platnu ljepote američkog krajobraza i izvan New Yorka, utjecali su dodatno na osnaživanje nacionalnog identiteta (više na:https://www.gilderlehrman.org/history-resources/essays/natures-nation-hudson-river-school-and-american-landscape-painting-1825). Gotovo najveći broj njihovih radova izložen je u muzeju Wadsworth Atheneum u Hartfordu (Connecticut), odakle su neka dospjela upravo na ovu talijansku izložbu. Osim njih, svakako vrijedi spomenuti Edwarda Hoppera , američkog slikara realističnog usmjerenja, koji je u svojim radovima vrlo sugestivno dočaravao, između ostalog, enigmatičnu atmosferu američkog prostranstva i njome nerijetko uvjetovanu usamljenost pojedinca. Na izložbi je također "Travanjski vjetar" što ga je naslikao Andrew Wyeth , jedan od najpoznatijih američkih autora XX. stoljeća, a na kojem su portret, krajobraz i mrtva priroda povezani u vrlo kontemplativnu kompoziciju pred kojom biste mogli stajati satima.
Od britanskih autora neizostavno treba spomenuti J.M.W. Turnera i Johna Constablea , dvojicu od najvećih britanskih slikara, majstore krajobraznog slikarstva, ali i velike rivale u životu, čija se izložba također do 12. travnja u povodu 250. godišnjice njihova rodjenja održava u Londonu (više na: https://www.tate.org.uk/whats-on/tate-britain/turner-and-constable). Nemoguće je zaobići ni Francisa Bacona , čija djela predstavljaju neka od ikoničkih prikaza ranjenog i traumatiziranog čovjeka u poslijeratnoj - ne samo britanskoj - umjetnosti. Na ovoj izložbi o tome možda najbolje svjedoči Lisin portret iz 1956. godine.
I djela drugih britanskih i američkih umjetnika također su dio spomenute izložbe nedaleko od Udina, gdje se pak u središtu grada održava još jedna odlična izložba s 80-tak remek-djela iz švicarskog Umjetničkog muzeja u Winterthuru, a gdje nalazimo presjek likovnog stvaralaštva od impresionizma do apstraktne umjetnosti. Izložba je otvorena do kolovoza 2026. godine.
Podsjećamo studente i nastavnike kako je humanitarna akcija prikupljanja slikovnica i dječjih knjiga na hrvatskom i drugim jezicima već uspješno započela, no molimo sve koji ih misle donirati i tako sudjelovati u našoj zajedničkoj akciji u korist Odjela za pedijatriju Opće bolnice Pula da to učine što prije. Svoje priloge mogu odložiti u kutiju na Odsjeku za anglistiku ili ih ostaviti u vrećicama pored kutije (ispod oglasne ploče). Dosad predane knjige preuzete su i sigurno pohranjene do kraja akcije.
Akciju je inicirao Odsjek za anglistiku u suradnji s Klubom studenata anglistike (ESCA), te pozvao sve naše ostale odsjeke da sudjeluju kako bismo donaciju korisnicima mogli prigodno uručiti u Tjednu Filozofskog fakulteta u Puli.
Dobro je činiti dobro, osobito kada to činimo zajednički!
Autorica Magdalena Blažević, na prijedlog Sveučilišne knjižnice u Bernu (Švicarska), nominirana je za svoj roman " In Late Summer " za ovogodišnju književnu nagradu, koja se dodjeljuje u Dublinu. Roman je na hrvatskom jeziku objavila zagrebačka Fraktura 2022. godine pod naslovom ,,U kasno ljeto", a na engleskom jeziku u izdanju Linden Editions objavljen je u prijevodu Anđelke Raguž. Poetsko-snažna je to priča o užasima rata prikazanim iz perspektive četrnaestogodišnje djevojčice ubijene u masakru u Bosni 1993. godine (više na: https://dublinliteraryaward.ie/the-library/books/in-late-summer/).
Inače, Dublin Literary Award jedna je od najuglednijih književnih nagrada, dodjeljuje se od 1996. godine, a od 2015. godine sponzorira ju Gradsko vijeće Dublina (više na: https://dublinliteraryaward.ie/about/#who-we-are).
Nadamo se kako ćemo imati prigodu upoznati Magdalenu Blažević na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Puli (više na: https://www.sanjamknjige.hr/hr/sajam/autori/25/magdalena-blazevic/) i to kao dobitnicu Dublinske nagrade za književnost!
Prema optimističnom pisanju nekih lokalnih portala ovih dana, maturanti su u svim istarskim školama najbolje rezultate ostvarili iz predmeta Engleski jezik, pri čemu su najvišu prosječnu ocjenu postigli učenici Talijanske srednje škole Buje (4,36), a slijede ih maturanti pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile (4,19). Nadajmo se kako će oni najbolji donijeti konačnu odluku o upisu na naš Odsjek za anglistiku!
(više na: https://istrain.hr/istrain/vijesti/698aff5be7d87/engleski-najjaca-tocka-istarskih-maturanata-evo-kako-stoje-u-ostalim-predmetima/vijest)
U jučerašnjem tiskanom izdanju Glasa Istre (danas na portalu) prof. dr. sc. Renata Šamo čitateljima otkriva poveznicu između Davida Herberta Lawrencea i Etruščana. Naime, taj je veliki i svestrani britanski autor obilazio napuštene grobnice (ne)zaboravljenog naroda i uživao u njihovom ukrašavanju, te se podjednako divio njihovoj stvaralačkoj energiji i životnoj radosti. U istom prilogu, koji predstavlja kraću putopisnu bilješku proizašlu iz autoričina obilaska Cortone u Toskani, možete također pročitati nešto o etruščanskom jeziku, te naučiti ili se podsjetiti na činjenicu da se najduži tekst na njemu napisan nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Više na poveznici: https://www.glasistre.hr/kultura/2026/02/04/nezaboravljeni-etruscani-malo-o-njihovoj-kulturi-umjetnosti-i-jeziku-1048835.
Pulsko Istarsko narodno kazalište ovog petka, 6. veljače, ugostit će Danny Grissett Trio . Predvodi ga Danny Grissett, relativno novije ime na jazz sceni New Yorka, a u Puli će predstaviti svoj posljednji album Travelogue . Cijene karata za studente i nastavnike su promotivne (5 eura), pa je to razlog više da vam preporučimo opušteniji završetak radnog tjedna u ritmu vječnog jazza!
Amerikanka Marielle Grace Macdonald , ovogodišnja asistentica u nastavi na našem Odsjeku, svoj boravak u Puli također koristi za učenje hrvatskog jezika s ostalim stranim i studentima hrvatskog podrijetla. Upravo je vrlo uspješno završila početni tečaj hrvatskog jezika i kulture koji se ovog semestra održavao na našem Filozofskom fakultetu u trajanju od 240 školskih sati. Zadovoljno priznaje svoju zainteresiranost za znanje hrvatskog jezika i kulture, pa će uz sjajnu profesoricu Mateu Glavinić nastaviti pohađati tečaj i u ljetnom semestru. Čestitamo Marielle na vrlo uspješno položenom ispitu i želimo joj daljnji uspjeh!
Na fotografiji (u sredini): Druženje s prijateljicama sigurno će joj pomoći da usavrši osnove svakodnevnog razgovora.
Dvije godine nakon vrlo uspješno provedenih akcija, Odsjek za anglistiku u suradnji s Klubom studenata anglistike (ESCA) ponovno poziva sve studente i nastavnike da Odjelu pedijatrije Opće bolnice Pula doniraju slikovnice i dječje knjige na hrvatskom, engleskom, talijanskom i ostalim jezicima, a koje im više nisu potrebne i u vrlo sačuvanom su stanju.
To mogu učiniti tako što će, bez obzira na matični odsjek , već od sutra pa tijekom veljače i ožujka imati na raspolaganju kutiju za tu namjenu na Odsjeku za anglistiku.
Učinimo plemenito djelo tako što ćemo zajednički darovati bolesne mališane u ime Filozofskog fakulteta u Puli!!
Siječanj je odličan mjesec za čitanje, pa vam preporučujemo odličan roman “Tajna povijest” suvremene američke spisateljice Donne Tartt, čiji su romani prevedeni na četrdesetak jezika, uključujući hrvatski. U njemu se isprepliće elegancija klasične književnosti s jezovitom napetošću psihološkog trilera. Ovo je roman o zavođenju znanjem, o težnji za ljepotom bez granica i o tragičnoj cijeni koju plaćamo kada želimo pripadati – po svaku cijenu. Jedan od najhvaljenijih romana suvremene književnosti vodi vas u svijet elitnog obrazovanja, moralnih prijestupa i tragične ljepote.
“Tajna povijest” njezin je prvijenac, objavljen 1992. godine. Sljedeći roman, “Mali prijatelj”, donio joj je književnu nagradu WH Smith, kao i nominaciju za uglednu nagradu Orange 2003. godine. Posljednji roman “Češljugar” osvojio je Pulitzerovu nagradu i medalju Andrew Carnegie za fikciju, a ujedno je poslužio kao predložak za istoimeni film s Nicole Kidman u glavnoj ulozi.
U Britanskom muzeju u Londonu od nedavno pa sve do 25. svibnja traje izložba Hawai'i: a kingdom crossing oceans kako bi se britanska i šira javnost upoznale s vrlo specifičnom kulturom i poviješću stanovnika Havaja.
Tim vas povodom pozivamo da se što prije besplatno predbilježite za virtualno predavanje, koje će 29. siječnja održati dr. sc. Julie Adams s Odjela za Afriku, Oceaniju i Amerike pri Britanskom muzeju, a koja će pritom dati uvod u samu izložbu, govoreći o složenim odnosima - prošlim, sadašnjim i budućim - između havajskog i britanskog naroda.
Više o ovoj, kao i ostalim zanimljivm, izložbama možete pronaći na službenoj poveznici Britanskog muzeja u Londonu.
Na poziv i uz potporu Kluba studenata anglistike (ESCA) na Filozofskom fakultetu u Puli danas je održano vrlo zanimljivo gostujuće predavanje namijenjeno studentima i nastavnicima matičnog Odsjeka, kao i ostalim zainteresiranima, u sklopu kolegija Britanska kultura i civilizacija čija je nositeljica doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže. Održao ga je dr. sc. Alexei Monroe , britanski teoretičar kulture irsko-velškog podrijetla, nekoć stanovnik Londona, a danas nastanjen u Labinu. Naslovio ga je Potisnuti identiteti u Ujedinjenom Kraljevstvu da bi govorio o problematičnim odnosima između centra i periferije s posebnim osvrtom na jezičnu politiku i praksu u toj zemlji. Usredotočio se u svojem izlaganju na povijest "perifernih" jezika, kao što su kornvolski, irski, škotski gaelski, škotski, velški i manski, te pripadajućim im kulturama unutar zajednice u kojoj neupitno prevladava engleski jezik. Njegovo je predavanje pobudilo neskriveno zanimanje pa nisu izostala ni pitanja studenata i nastavnika. Da bi mu zahvalila u ime svih članova Odsjeka za anglistiku, Aleksandra Ivković, predsjednica Kluba studenata anglistike, uvaženom je gostu na kraju uručila prigodne darove s logom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Studentima i nastavnicima preporučamo novu knjigu Višejezičnost i ovladavanje jezikom , čija je autorica izv. prof. dr. sc. Stela Letica Krevelj, zamjenica pročelnika Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Riječ je o uglednoj hrvatskoj stručnjakinji koja se kontinuirano bavi istraživanjem navedene problematike s posebnim naglaskom na ovladavanju trećim jezikom.
Knjiga ukazuje na složenost fenomena višejezičnosti te donosi prikaz dosega znanosti u području višejezičnosti iz psiholingvističke i obrazovne perspektive. Knjiga je u najužem smislu usmjerena na višejezičnost kao fenomen vezan za više od dva jezika u reportoaru pojedinca ili u društvu. No, budući da se višejezičnost razmatra iz perspektive ovladavanja jezikom – osobito u kontekstu poticanja, razvoja i održavanja individualne višejezičnosti – knjiga se oslanja i na spoznaje iz područja dvojezičnosti, usvajanja prvoga jezika te ovladavanja drugim jezikom, u onim aspektima koji su ključni za razumijevanje višejezičnosti.
Zamišljena je kao uvod u područje višejezičnosti, no bogata referentna literatura omogućuje i daljnje produbljivanje znanja. Namijenjena je studentima, nastavnicima, znanstvenicima i svima koje zanima kako poznavanje i uporaba više jezika oblikuju pojedinca, procese učenja i komunikaciju.
Dostupna je kao e-knjiga na sljedećoj poveznici: https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/205.
Ove godine 4. srpnja obilježava se točno 250 godina čuvene Deklaracije kojom se 13 američkih država oslobodilo britanske vladavine i time steklo neovisnost. Autor izvornog teksta Deklaracije bio je poznati Thomas Jefferson, poslije treći predsjednik SAD-a.
Deklaracija o neovisnosti je razmatrana i potpisana u zgradi danas pod zaštitom UNESCO-a i poznatoj kao Independence Hall (ondašnja Pennsylvania State Hall). Predstavljala je bitan korak prema stvaranju SAD-a, njome su postavljena temeljna načela američke demokracije, koja je razradio američki Ustav 1787. godine, a utjecala je na političke dokumente Francuske revolucije, osobito na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina 1789.
Washington D.C. logično postaje središnjom pozornicom na kojoj će SAD nizom raznih događanja obilježiti taj važan jubilej, stoga ga već sada preporučuju kao metropolu koja se jednostavno mora posjetiti do kraja 2026. godine, a o planiranom više pročitajte na poveznici https://washington.org/#, vidi hrvatski tekst na: https://washington.org/hr/press/washington-dc-center-stage-americas-250th-2026.
S obzirom na trenutne društveno-političke okolnosti unutar SAD-a, ali i globalnu geopolitičku situaciju, može se očekivati čitav niz analitičkih pristupa obilježavanju spomenute 250. obljetnice, a pulski Odsjek za anglistiku dat će tome svoj prilog, samostalno ili u suradnji s odgovarajućim stručnjacima, pripremajući zasad prikaze Deklaracije iz povijesne, filozofske i političke perspektive. No, u središtu će pozornosti članova Odsjeka zasluženo i opravdano biti uvid u Deklaraciju s jezičnog/lingvističkog stajališta s obzirom na činjenicu da je taj dokument ubrzao i osnažio američka nastojanja usmjerena također na razvoj neovisnog varijeteta engleskog jezika, onog američkog.
O okolnostima koje su prethodile izglasavanju i potpisivanju tog nedvojbeno ključnog dokumenta za američku slobodu i demokraciju, kao i njegovim posljedicama za nastanak i napredak SAD-a, piše prof. dr. sc. Renata Šamo u trećem poglavlju svoje najnovije znanstvene monografije English in Focus u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Na fotografiji: Glavna čitaonica u Knjižnici američkog Kongresa.
Ovih dana objavljena je vrlo zanimljiva rang-lista u kojoj su zemlje analizirane na temelju podataka iz više uglednih izvora, kao što su Nobelova nagrada, World Population Review i Američki ured za popis stanovništva. U obzir su uzeti broj nominacija za Nobelovu nagradu, rangiranje sveučilišta, prosječni nacionalni rezultati IQ-a (prema Lynn-Beckerovoj ljestvici) te razina visokog obrazovanja odraslog stanovništva. Prema tim kriterijima, Švicarska je proglašena najpametnijom zemljom na svijetu (ocjena 92,02 od 100), slijedi ju UK (89,40) te SAD (89,18) kao jedina izvaneuropska zemlja na ovom popisu.
UK bilježi 2.393 nominacije za Nobelovu nagradu, gotovo 40% odraslog stanovništva ima diplomu prvostupnika, dok ih 14,37% posjeduje magisterij. Prosječni IQ iznosi 99,12. SAD prednjači po broju pojedinaca s Nobelovim nominacijama (čak 5.717) i po broju sveučilišta povezanih s tim priznanjima. Ostali podaci za tu zemlju (prema gornjem redoslijedu) su 38, 5% potom 14,79%, te 97,43.
Slijede ih Nizozemska, Belgija, Švedska, Njemačka, Poljska, Danska i Finska.
Veliki broj nominacija za Nobelovu nagradu značajno utječe na poziciju pojedinih zemalja, osobito UK-a i SAD-a, koje bi prema nekim drugim pokazateljima zauzele niža mjesta.
Opći je zaključak angažiranih analitičara da su dugoročna ulaganja u obrazovanje i znanost presudna za razvoj društva, odnosno da zemlje na vrhu ove ljestvice istodobno razvijaju sveučilišta, istraživanje i širok pristup visokom obrazovanju, te da se ne oslanjaju na jedan čimbenik.
Više o tome na poveznici: https://www.jutarnji.hr/domidizajn/inspiracije/svicarska-najpametnija-zemlja-svijeta-inteligencija-obrazovanje-nobelova-nagrada-15658592?cx_linkref=jl_home_najnovije.