Na jučerašnjem pjesničkom susretu studenata i nastavnika Filozofskog fakulteta sudjelovala su također dva člana našeg Odsjeka.
Izv. prof. dr. sc. Igor Grbić , inače sjajan i produktivan pjesnik, pročitao je dvije svoje pjesme, jednu neobjavljenu i jednu iz nedavno objavljene zbirke ,,Nebesa urnebesa" iz koje su par pjesama također pročitale njegove bivše studentice Noela Alić i Marija Pavić. Krešimir Vunić , profesor, pročitao je dvije pjesme velikog engleskog autora D. H. Lawrencea na engleskom jeziku ' When Satan Fell ' i ' Phoenix '.
Bio je to njihov poetični rastanak od 2022. godine, a ovo je ujedno prigoda zahvaliti svim našim studentima, nastavnicima, suradnicima i članovima upravnih tijela na dosadašnjoj suradnji, želeći im vesele blagdane, te puno sreće, zdravlja i uspjeha u sljedećoj godini!
Na poziv organizatora, Gradske knjižnice i čitaonice Pula te Gradske knjižnice Umag, prof.
dr. sc. Renata Šamo 2. prosinca 2022. aktivno se uključila u rad Stručnog skupa s
međunarodnim sudjelovanjem Digitalno u knjižnici: izazovi digitalne posudbe i digitalnih
usluga. U svojem predavanju Zašto i kako naš mozak čita (e-)tekst? dala je prvo kratki
pregled arhitekture mozga, a potom se osvrnula na relevantna svjetska istraživanja u području
neurolingvistike kojima su autori nastojali odgovoriti na pitanje kako naš mozak uči čitati s
obzirom na činjenicu da, u usporedbi s govorenjem, za čitanje nismo genetski programirani, a
na kraju je objasnila što se događa u mozgu kada već postanemo iskusni čitatelji. Budući da je
u XXI. st. zabilježeno oko 7000 različitih jezika, a samo ih stotinjak ima oba koda (govoreni i
pisani), kao i to da je pisanje nastalo prije tek 5400 godina (abeceda stara ne više od 3800
godina), čitanje (ujedno učenje) predstavlja jednu od najintrigantnijih ljudskih sposobnosti u
evolucijskom smislu. Ovo pozvano predavanje na skupu koji je, inače, održan uz potporu
Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske, uz nekolicinu uglednih domaćih i
inozemnih (slovenskih, talijanskih i nizozemskih) gostujućih predavača, imalo je kao glavni
zadatak na relativno popularan način stručnoj publici približiti najvažnije (neuro)znanstvene
spoznaje o tome kako ljudski mozak obrađuje tiskani i digitalni tekst, odnosno kako njegovo
procesiranje informacija utječe na čitatelja i/ili obrnuto. Prema velikom zanimanju
sudionika, ispunilo je osnovni cilj.
Suvremena irska spisateljica Nuala O'Connor nedavno je napisala roman o Nori Barnacle, životnoj družici i umjetničkoj muzi Jamesa Joycea, u kojemu je sedam poglavlja posvećeno njihovu kratkom i teškom boravku u Puli početkom XX. stoljeća. Premda čitatelj prati njihov zajednički životni put, prepun uspona i padova, lutanja po Europi i druženja s najvažnijim književnicima i drugim umjetnicima toga doba, najvažnija značajka romana jest ta da ovoga puta pripovijednu nit ipak vodi Nora. Dakle, konačno se njezin glas čuje, pa je riječ o jednome zanimljivom ženskom romanu. Više o tome u kratkome prikazu prof. dr. sc. Renate Šamo u Glasu Istre na: https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/08/ljubavna-prica-nore-barnacle-i-jamesa-joycea-konacno-se-i-njezin-glas-cuje-834348.
Radionica o uporabi računalnoga programa za analizu govora Praat, u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Puli i Regionalnoga aktiva Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, održana je 26. studenoga 2022. god. kao popratna aktivnost Dana institucijskih projekata. Vodila ju je dr. sc. Elenmari Pletikos Olof, docentica na Odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a bila je namijenjena nastavnicima i studentima. U njezinome radu sudjelovale su naša predstojnica, prof. dr. sc. Renata Šamo, njezina asistentica Nikolina Jurišić i studentica treće godine anglistike Barbara Kuveždić koja pokazuje veliko zanimanje za fonetsku analizu na uzorku engleskoga jezika.
D oc. dr. sc . Katja Dobrić Basaneže sudjelovala je 25. studenog 2022. u radu Dana institucijskih projekata, na kojima je, nakon što je od ove akademske godine uključena u projekt Korpusi u jezičnim istraživanjima - unutarjezična, međujezična i prijevodna perspektiva, zajedno s voditeljicom projekta doc. dr. sc . Ivanom Lalli Paćelat predstavila rezultate istraživanja u kojima je kao suradnica na projektu do sada sudjelovala. Rezultati su se, prije svega, odnosili na zajedničko izlaganje o višejezičnom korpusnom pristupu analizi kolokacija u migracijskom diskursu te njegovim prednostima i nedostacima. Na Danu institucijskih projekata sudjelovalo je ukupno 13 nastavnika s 10 izlaganja, a voditelji programa bili su prof. dr. sc . Robert Matijašić i izv. prof. dr. sc . Marko Ljubešić.
Od 23. do 25. studenog u predvorju nove zgrade Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković održan je niz promidžbenih aktivnosti sastavnica našeg Sveučilišta pod nazivom Dani maturanata. Bile su namijenjene budućim, prije svega istarskim, brucošima, a preddiplomski i diplomski studijski program Engleski jezik i književnost vrlo motivirano su im predstavile studentice prve anglističke generacije diplomanata, na čemu im zahvaljujemo. U tome su im pomogli svi stalni članovi Odsjeka za anglistiku, vjerujući ponovno u nastavak iznimno pozitivnog upisnog trenda na Odsjeku i sljedeće akademske godine.
U sklopu svog institucijskog projekta Ekperimentalna psiholingvistika/neurolingvistika, prof. dr. sc. Renata Šamo, nositeljica vrlo posjećenog izbornog kolegija Psiholingvistika na našem Fakultetu, u petak 11. studenog posjetila je izvrsnu izložbu Human Brains , koja se trenutno održava u Veneciji. Riječ je o sjajnom rezultatu istraživanja što ih je od 2018. godine organizirala Fondacija Prada, uključivši stručnjake iz različitih područja: od neurobiologije do filozofije, od psihologije do neurokemije, od lingvistike do umjetne inteligencije. U koncepcijskoj je osnovi izložbe, dakle, interdisciplinarni pristup kako bi posjetitelji mogli što bolje shvatiti ne samo ljudski mozak i funkcije koje su mu imanentne, nego i njegovu središnju ulogu u razvoju ljudske povijesti. U prizemlju zgrade Fondacije u kojoj se održava izložba posjetitelji imaju na raspolaganju video uratke u kojima stručnjaci objašnjavaju arhitekturu mozga, pokret, vid i percepciju, te jezik, pamćenje i emocije. Na gornjim katovima se nalaze brojni artefakti, dokumenti, slikarska platna i drugi povijesni predmeti ili njihove preslike, dok posjetitelja možda najviše zaokuplja središnji dio drugog kata s 32 ekrana na kojima neuroznanstvenici i filozofi s pet kontinenata raspravljaju o nastanku i razvoju neuroznanstvenog znanja. U svakom slučaju riječ je o vrlo poticajnoj izložbi u intelektualnom smislu, stoga je ova kratka informacija ujedno i poziv da ju posjetite dok još ima vremena.
U sklopu izbornog kolegija Filmske adaptacije književnih djela studenti prve godine našeg diplomskog studija u srijedu 9. studenog sa svojim su nastavnikom Krešimirom Vunićem slušali predavanje Što osjećamo prema knjigama? doc. dr. sc. Lovre Škopljanca. Gostujući predavač s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorio je o projektu Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici što ga sa suradnicima provodi uz potporu Hrvatske zaklade za znanost. Predavanje je bilo interaktivno, a održano je kao dio njegova pulskog dijela istraživanja tijekom kojeg je intervjuirao ispitanike u prostorijama Sveučilišne knjižnice. Osim spomenutih studenata, predavanju je prisustvovala i nekolicina studenata našeg preddiplomskog studija, te članice Odsjeka za anglistiku doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže i prof. dr. sc. Renata Šamo, na čiju je inicijativu i održano predavanje za pulsku akademsku zajednicu.
Iz tiska je upravo izašla nova, deseta knjiga izv. prof. dr. sc. Igora Grbića, Nebesa urnebesa . Zbirka je to pjesama u prozi, njih 108, koju je likovno opremio slikar Saša Grbić, dok je pogovor napisala pjesnikinja i knjižničarka Nives Franić:
"Zbirka pjesama Nebesa urnebesa nudi nam spektar neuobičajenih i spoznajno uzbudljivih predodžbi koje nas pozivaju da preoblikujemo ili odbacimo uobičajene asocijacije. Podrazumijevanje, očekivana razumljivost zamijenjena je gotovo vizijom sasvim elementarne snage iz sasvim drugog horizonta našeg iskustva. Krajnje duboki uvid, koji ide uz pjesničku zrelost i osjetljivost, i koji nas vodi do istine, u ovom kreiranju pjesničke fantazije dodaje nove značenjske slojeve, a svakako potvrdu da se svaki motiv/događaj/predmet Grbićevim blagovijesnim sintezama pretvara u kozmički događaj. Pjesničko oko uprto je u gustoću ljudskog iskustva, u vječnost, u horizont onkraj svijeta, svijeta koji nije od ovoga svijeta, ali se nužno nastavlja na njega."
Izdavač je zagrebački Sandorf, a pulsko predstavljanje knjige bit će blagovremeno objavljeno.
Tri su članice našeg Odsjeka sudjelovale na Međunarodnom znanstvenom skupu u čast akademiku Goranu Filipiju (1954. - 2021.) koji je održan 21. i 22. listopada. Prof. dr. sc. Renata Šamo odala je počast spomenutom akademiku i njegovom znanstveno-istraživačkom zanimanju za manje poznate jezike i dijalekte tako što je predstavila jedan vrlo zanimljiv englesko-eskimski / eskimsko-engleski rječnik iz 1890. godine. Time se zapravo osvrnula na eskimsko-aleutsku ili eskaleutsku jezičnu porodicu, kako ju tradicionalno još uvijek nazivaju u većini relevantne literature, te ukazala na važnost takvih izdanja u vremensko-prostornom kontekstu njihova nastanka, a dodatno je podsjetila na nesiguran status govornika tih jezika u današnjem svijetu. Doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže, u suradnji s doc. dr. sc. Ivanom Lalli Paćelat, predstavila je višejezični (talijanski, hrvatski i engleski) korpusni pristup analizi kolokacija u migracijskom diskursu, što je sasvim opravdano izazvalo veliko zanimanje nazočnih, a ujedno ih podsjetilo na zalaganje akademika Filipija općenito za višejezičnu istraživačku perspektivu. Na tragu višejezičnosti Nikolina Jurišić, asistentica, uspješno je održala svoje prvo izlaganje na jednom znanstvenom skupu posvetivši se problemu razvijanja fonološke svjesnosti u predčitačkoj fazi, posebice pomoću vježbi rimovanja, navodeći primjere iz engleskog, talijanskog i hrvatskog jezika. Skup je izvrsno organizirao naš Odsjek za talijanistiku na čemu im iskreno zahvaljujemo i čestitamo!
S osobitim zadovoljstvom vam predstavljamo naše vrijedne studentice koje su odabirom prevoditeljskog i nastavničkog smjera upisale diplomski studij Engleski jezik i književnost. Time su se doista upisale u povijest ne samo Odsjeka za anglistiku nego i Filozofskog fakulteta, odnosno Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prvu generaciju, dakle, čine: Antonela Basaneže, Nika Matić, Antonela Vukadin (stoje), Leona Rac, Natalie Muže i Lucija Milina (sjede). Najiskrenije im čestitamo te im želimo puno uspjeha u nastavku studija!
Doc. dr. sc. Ivana Lalli Paćelat s Odsjeka za talijanistiku i doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže s
Odsjeka za anglistiku sudjelovale su sa svojim studentima danas, 21. listopada, u radu virtualne
konferencije i posjeti Glavnoj upravi za pismeno prevođenje (DGT) Europske komisije, na
kojoj su se studenti mogli upoznati s radom prevoditelja u Europskoj uniji, posebice
s onima koji prevode dokumentaciju na hrvatski jezik, te mogućnostima zaposlenja i stažiranja u instituciji.
Studentice prevoditeljskog smjera diplomskog studijskog programa engleskog jezika i
književnosti, koji se od ove akademske godine prvi put izvodi na Filozofskom fakultetu u
Puli, sudjelovale su u tom događaju u sklopu kolegija Prijevodne vježbe 1, a
trenutno se bave prevođenjem pravnih tekstova, pa su mogle izravno se upoznati s
problemima prevođenja zakonodavnih tekstova Europske unije, alatima koje prevoditelji
koriste u svom radu, kao i procesom korigenduma.
Studenti preddiplomskog i diplomskog studija talijanskog jezika i književnosti u okviru kolegija Noviji trendovi u prevoditeljstvu i Jezik struke i prevođenje već godinama uče o prevođenju i uporabi prijevodnih tehnologija u višejezičnim institucijama, a posebice prevođenju pri Europskoj komisiji te su danas imali prigodu vidjeti uživo kako to zaista izgleda i razmijeniti iskustva s prevoditeljima iz DGT-a.
Mayu Saita, studentica sa Ženskog sveučilišta u japanskom gradu Fukuoki, provest će ovu akademsku godinu i na Odsjeku za anglistiku. Od ukupno jedanaest odabranih kolegija čak ih je osam u ponudi na našem Odsjeku, a uglavnom se odnose na različita razdoblja engleske i američke književnosti te na kulturološke aspekte šireg anglo-američkog prostora. Njezino zanimanje posebice za književno-kulturološka područja sasvim je očekivano s obzirom na činjenicu da u rodnom Japanu studira europske i sjevernoameričke jezike i kulture. Kolegici zahvaljujemo na ukazanom povjerenju te joj želimo ugodan boravak u Puli i uspješan nastavak studija na Odsjeku za anglistiku.
Predstojnica Odsjeka za anglistiku danas je dobila zamolbu od prevoditeljica za hrvatski jezik Jasminke Eraković i Patricije Horvat pri Europskoj središnjoj banci da obavijesti studente anglistike kako je ova institucija raspisala natječaj za stažiranje prevoditelja engleskog jezika, a pojedinosti o tome studenti mogu pronaći na sljedećoj poveznici: https://talent.ecb.europa.eu/careers/JobDetail?jobId=6500 . Ovo je samo jedan od primjera koji potvrđuju kako anglistička struka studentima otvara vrlo zanimljive mogućnosti usavršavanja i zapošljavanja u budućnosti, uključujući i ugledne međunarodne organizacije kao što je ova.
Molimo studente da svakodnevno provjeravaju informacije u vezi s organizacijom nastave na Odsjeku za anglistiku, bez obzira koju godinu upisuju ili su već upisali, na sljedećoj adresi:
https://ffpu.unipu.hr/ffpu/anglistika/za_studente.
Uskoro će dobiti prijedloge o drugačijem načinu komunikacije sa svakim nastavnikom, najčešće pomoću zajedničke e-mail adrese (za svaku studijsku godinu jedna).
Ujedno molimo sve studente ovih dana za strpljenje, a u hitnim slučajevima mogu se izravno obratiti predstojnici Odsjeka na: rsamo@unipu.hr.
U petak, 30. rujna, na našemu je Sveučilištu održan okrugli stol na temu čistoće u sklopu obilježavanja ovogodišnje Europske noći istraživača. Budući da su tom prigodom bili angažirani, osim povjesničara, psihologinje i oceanografkinje, uglavnom jezikoslovci, raspravom su dominirala pitanja jezičnoga purizma. S obzirom na lingua franca status engleskoga jezika u suvremenome svijetu prof. dr. sc. Renata Šamo, naša predstojnica, nastojala je objasniti engleski jezik kao predmet žudnje kada je u pitanju njegovo učenje širom svijeta, ali i kao moguću prijetnju budućemu korištenju ostalih jezika. No, ukazala je također na tendencije unutar engleskoga govornog područja usmjerene na zaštitu kvalitete i profila današnjega engleskog jezika kakav se upotrebljava posvuda. Najzanimljiviji primjer u tome smislu predstavlja Anglish , zajednica entuzijasta koja satirički zagovara povratak toga jezika isključivo germanskim korijenima, bez stranih utjecaja kao što su nadasve latinski i francuski. Ova iznimno zanimljiva rasprava iz perspektive humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti imala je širu popularizaciju znanosti kao osnovni cilj, a opći je dojam kako su svi sudionici u tome doista uspjeli na zadovoljstvo nazočne publike.
Nakon sutrašnjeg zajedničkog susreta s upravom Filozofskog fakulteta i ostalim predstavnicima naše akademske zajednice, prof. dr. sc. Renata Šamo, predstojnica Odsjeka za anglistiku, primit će ovogodišnje brucoše u 10.30 u prostoriji 12 u zgradi Fakulteta. Bit će to prigoda za dobrodošlicu i informiranje o najvažnijim pojedinostima radi što bolje orijentacije brucoša u novom okruženju.
Nastava počinje za prvu, kao i više godine studija, u utorak 4. listopada prema početnom rasporedu na mrežnoj stranici našeg Fakulteta.
Pozivaju se svi studenti da ih redovito posjećuju, kao i stranicu Odsjeka za anglistiku, kako bi bili pravovremeno informirani.
Stalna članica našeg Odsjeka doc. dr. sc .Katja Dobrić Basaneže sudjelovala je 22. i 23. rujna 2022. u radu međunarodne konferencije „Metaphorische Kollokationen – Von der Theorie zur Praxis“ u Međusveučilišnom centru u Dubrovniku u organizaciji Filozofskog fakulteta u Rijeci, Hrvatske zaklade za znanost i IUC-a. U izlaganju naslova Kollokationen der Rechtstermini im EU-Wettbewerbsrecht: eine korpuslinguistische Untersuchung govorila je o važnosti kolokacija nazivlja iz kontrastivne perspektive, osvrćući se pritom na primjere iz zakonodavnih tekstova europskog prava tržišnog natjecanja na engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku. Izložila je preliminarne rezultate istraživanja koji upućuju na probleme pri interpretaciji i prevođenju kolokacija nazivlja, ali i na činjenicu da se neke kolokacije u drugim jezicima ne ostvaruju kao kolokacije, već ih se izražava drugim jezičnim kombinacijama (npr. složenicama u njemačkome ili opisnim prijevodom u hrvatskome). Konferencija je okupila domaće i inozemne stručnjake iz područja frazeologije, a njezin je cilj bio pružiti različite uvide u načela tvorbe kolokacija iz semantičke, kognitivnolingvističke, pragmatičke, leksikografske, ali i iz perspektiva korpusne i kontrastivne lingvistike, strojnog prevođenja, metodike nastave stranog jezika i istraživanja jezika struke.
Na Odsjeku za anglistiku 22. rujna, pred relevantnim povjerenstvom, studentica Marija Bobošević vrlo je uspješno obranila prvi završni rad s anglističkom temom od osnutka našeg Odsjeka. Istraživala je, naime, koliko je Prvi svjetski rat zastupljen i kako je prikazan u engleskom pjesništvu, stoga je njezin završni rad naslovljen The First World War in English Poetry. Riječ je o studentici koja je vrlo predana studiju engleskog jezika i književnosti, za što oduvijek pokazuje veliko zanimanje, a tome u prilog ide i odabir teme završnog rada, koji je nastao u suradnji s mentorom izv. prof. dr. sc. Igorom Grbićem, stalnim članom našeg Odsjeka. Iskrene čestitke našoj prvostupnici i njezinom mentoru!
S obzirom na glavni profil njezina znanstveno-istraživačkog rada, a na poziv prof. dr. sc. Karen Glaser (Sveučilište u Leipzigu) i prof. dr. sc. Stefanie Frisch (Sveučilište u Wuppertalu), prof. dr. sc. Renata Šamo sudjelovat će u radu međunarodne online konferencije Advances in Teaching Foreign Languages to Young Learners (ATFLY 2022). Tim će povodom sutra, 22. rujna, predsjedavati jednim od panela koji je posvećen pismenosti na stranom jeziku u ranoj životnoj dobi. Inače, kao što joj sam naziv sugerira, spomenuta konferencija problematizira suvremeni pristup poučavanju stranih jezika među osobama u pretpubertetskoj razvojnoj fazi, traje dva dana, obuhvaća 7 panel diskusija, a u njoj sudjeluju znanstvenici s brojnih europskih sveučilišta, od onih u Kopru i Ljubljani do Sveučilišta u Oxfordu. Plenarni izlagači su ugledni stručnjaci u ovom području znanstvenog istraživanja. Više informacija o samom događaju možete pronaći na: https://younglearners.uni-wuppertal.de/en/programme.html.