Opis radionice: 

Zadatak javnoga govorenja (tj. javnoga govora) stavlja govornika pred izazov jezičnoga izbora i kriterija koji taj izbor usmjeravaju. Pritom takav izbor pokreće niz pitanja koja se mogu razmatrati u kategorijama kao što su odnos između funkcionalnih stilova, odnos između propisane i uporabne norme, odnos među jezičnim varijetetima i sl. Upravo odrednica da je riječ o „javnome“ svodi sve navedene tipove odnosa na pitanje jezične neutralnosti. Zanimljivo je da govornici, za potrebe javnoga govorenja, neutralan jezični izbor reguliraju intuitivno, oslanjajući se na iskustvo najvećega stupnja prihvatljivosti određenoga jezičnog izbora u jezičnoj/govornoj zajednici. Odatle se uočava i potreba lingvističkoga opisa takve (vrste) neutralnosti, tj. valja otkriti koji su to izvori neutralnoga jezičnog izraza na koje se govornik ugleda i kojim se kriterijima govornik pritom vodi. 

Radionica koja je provedena u okviru znanstvenoistraživačkoga projekta NextGenerationEU – inPRINCIPIO – uniri-iz-25-257 voditeljice Mihaele Matešić iz Rijeke zamišljena je kao poligon za razmatranje kriterija jezične neutralnosti shvaćene na opisani način. U tome su se cilju propitivale 1) jezične značajke s aspekta: 1a) standardnojezičnih varijeteta i 1b) diskursnih tipova. Također se 2) razmatraju i analiziraju stavovi članova jezične zajednice prema tim značajkama i 3) istražuje se postoje li i takve značajke koje potencijalno inhibiraju pristup sadržaju jezičnoga znaka. Polaznici radionice upustili su se u potragu za značajkama jezične neutralnosti na nizu primjera u tekstovima na hrvatskome standardnom jeziku, aktivno sudjelujući u anketiranju o svojim stavovima prema normativnim jezičnim rješenjima.