Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Što čitam? – nove književne preporuke...

Knjižnica u Puli i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli nastavljaju s rubrikom književnih preporuka Što čitam? Nakon nastavnika i nastavnica, u novom ciklusu svoje čitateljske izbore predstavljaju studenti i studentice pulske kroatistike. Preporuke za čitanje objavljivat ćemo svaka dva tjedna. I ovaj ciklus započinjemo u ožujku kada se simbolično obilježava Mjesec hrvatskoga jezika. E-brošura svih preporuka nakon završetka ciklusa bit će dostupna za preuzimanje na mrežnim stranicama knjižnice, a tiskani letci u prostorima Knjižnice.

Pratite nas i otkrijte što čitaju mladi kroatisti. Možda pronađete svoju sljedeću knjigu!

Ana Radetić-Čaušević, studentica 1. godine diplomskoga studija kroatistike i anglistike 

Djela koja bih preporučila sva redom pripadaju novijoj hrvatskoj književnosti. Izdvojila bih tako zbirku priča Plava krvna zrnca Dubravka Jelačića Bužimskog koja je na mene ostavila posebno snažan dojam zbog autorovog oštroumnog načina pisanja, ali i zbog samoga sadržaja. Sastoji se od četrnaest priča koje se bave temama iz svakodnevnice te se svaka od njih dotiče različitih društvenih i političkih pitanja u Hrvatskoj. Kao posebno zanimljive izdvojila bih priče Čovjek koji je volio Zagreb; Arbitar elegancije; English conversation 1 i 2; Najljepši gol na svijetu; Ah, to si ti te Plava krvna zrnca.

Nadalje, kriminalistički roman Potonulo groblje Gorana Tribusona problematizira prolaznost vremena te traganje za vlastitom prošlošću i identitetom. Obiluje spiritizmom i mistikom što doprinosi oblikovanju napete radnje. Također, autor preispituje neke od zagonetnih znanstvenih pitanja kao što je perpetuum mobile.

Kužiš, stari moj Zvonimira Majdaka smatra se jednim od najpoznatijih hrvatskih primjera tzv. proze u trapericama. Roman je to koji se koristi zagrebačkim slengom i žargonom kako bi opisao život gradske mladeži te njihovu potragu za identitetom i otpor prema autoritetu. Smrt Vronskog primjer je metafikcijskog romana u kojem Nedjeljko Fabrio smješta Tolstojevog junaka Vronskog u kontekst Domovinskog rata. To nam omogućuje uvid u njegovu patnju nakon Anina samoubojstva dok istovremeno pratimo ratna zbivanja iz perspektive agresora.

Preporučila bih i dramu Mate Matišića Fine mrtve djevojke koja se bavi se homofobijom, pobačajem, silovanjem, PTSP-om te mnogim drugim društvenim problemima koji su u djelu prikazani s dozom humora. Međutim, autor ih time ne pokušava učiniti manje važnima, već ih nastoji približiti publici koja nakon čitanja ove drame zasigurno neće ostati ravnodušna.

Naposlijetku, preporručam dramu Mire Gavrana Sve o muškarcima koja na humorističan način prikazuje ponašanje, međusobne odnose i svakodnevne probleme muškaraca. Nastoji nam dočarati kako prosječni muškarci razmišljaju o ljubavi, poslu, braku, prijateljstvu i starenju, a sve to dolazi do izražaja zahvaljujući pomno i kvalitetno oblikovanim dijalozima.

Popis obavijesti