U srednjovjekovnim regijama gdje su urbani centri cvjetali kao autonomne komune, građanske slobode često su ustupale mjesto nasljednim sinjorijama, a dinastije lokalnih velikaša vješto su se koristile krizom republikanskih institucija kako bi splele mrežu vlastite moći. Taj fenomen, koji je najspektakularnije procvjetao u velikim urbanim središtima poput Milana, Verone ili Firence, nije mimoišao ni rubne, ali ne manje intrigantne regije poput Istre. U žarištu predavanja bit će upravo politička i društvena preobrazba srednjovjekovne Pule tijekom 13. i 14. stoljeća, turbulentnoga razdoblja kada se lokalna aristokratska obitelj Castropola – s nevjerojatnom političkom pronicljivošću – postupno uzdiže do vlasti u gradu, stvarajući jedinu istarsku gradsku sinjoriju. Njezin konačan pad i dramatičan izgon iz grada 1331. nepovratno su Pulu uvukli u trajnu mletačku orbitu moći. Posebice će biti predstavljeni novootkriveni povijesni dokumenti pronađeni tijekom arhivskih istraživanja u okviru istraživačkog projekta Fontes Istrie medievalis, koji će ovom prilikom također biti detaljno predstavljen.
 
Josip Banić je doktor srednjovjekovnih studija, znanstveni suradnik pri Institutu za povijesne studije ZRS-a u Kopru te glavni istraživač na projektu Fontes Istrie medievalis pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na političke, pravne i društvene strukture srednjovjekovnog sjevernog Jadrana. Autor je brojnih znanstvenih radova, kao i nagrađene monografije Barmecidal Margraviate (2023.). Od 2021. do 2024. bio je poslijedoktorand, zatim suradnik na projektu Hrvatske zaklade za znanost provođenom na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli.