Ove godine 4. srpnja obilježava se točno 250 godina čuvene Deklaracije kojom se 13 američkih država oslobodilo britanske vladavine i time steklo neovisnost. Autor njezinog izvornog teksta bio je Thomas Jefferson, poslije poznat kao treći predsjednik SAD-a. 

Deklaracija o neovisnosti predstavljala je bitan korak prema stvaranju SAD-a, njome su postavljena temeljna načela američke demokracije, koja je razradio američki Ustav 1787. godine, a utjecala je na političke dokumente Francuske revolucije, osobito na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina 1789.

Washington D.C. logično postaje središnjom pozornicom na kojoj će SAD nizom raznih događanja obilježiti taj važan jubilej, stoga ga već sada preporučuju kao metropolu koju bi trebalo posjetiti do kraja 2026. godine.

S obzirom na trenutne društveno-političke okolnosti unutar SAD-a, ali i globalnu geopolitičku situaciju, mogu se očekivati brojne analize obilježavanja spomenute 250. obljetnice, a Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Puli tome će također pridonijeti, samostalno ili u suradnji s odgovarajućim stručnjacima, pripremajući prikaze Deklaracije o neovisnosti iz povijesne, filozofske i političke perspektive.

No, u središtu će pozornosti članova Odsjeka zasluženo i opravdano biti uvid u Deklaraciju s jezičnog/lingvističkog stajališta s obzirom na činjenicu da je taj dokument ubrzao i osnažio američka nastojanja usmjerena također na razvoj novog varijeteta engleskog jezika, neovisnog od onog britanskog.   

O okolnostima koje su prethodile izglasavanju i potpisivanju tog nedvojbeno ključnog dokumenta za  slobodu i demokraciju američkog naroda, kao i njezinim posljedicama za stvaranje i napredak SAD-a, piše prof. dr. sc. Renata Šamo u trećem poglavlju svoje najnovije znanstvene monografije English in Focus u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Na fotografiji: Independence Hall u Philadelphiji gdje je potpisana Deklaracija 1776. godine (danas na UNESCO-vom popisu svjetske baštine).