Projekt su predstavili članovi projektnog tima s Filozofskog fakulteta u Puli, doc. dr. sc. Matija Jelača (voditelj projekta), doc. dr. sc. Boris Koroman, izv. prof. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar, dr. sc. Edgar Buršić, viši asistent, te Marijeta Bradić (doktorandica pri FFZG, Udruga Metamedij/Galerija Novo) kao vanjska suradnica. Uz nazočne, kao vanjski suradnici na projektu sudjeluju i izv. prof. dr. sc. Luka Bekavac (Odsjek za komparativnu književnost, FFZG), izv. prof. dr. sc. Brigita Miloš (Odsjek za kulturalne studije, FFRI) te dr. sc. Ante Jerić, viši asistent (Odsjek za kroatistiku, FFRI).

U uvodnom dijelu Matija Jelača kao voditelj projekta iznio je opće napomene o vrsti projekta i tipu financiranja, predstavio je članove projektnog tima, objasnio glavne ideje i ciljeve, te naveo radne pakete projekta. Prolazeći kroz pojedine radne pakete članovi projektnog tima predstavili su vlastita istraživanja.

Prvi radni paket „Književna i kulturna teorija u interdisciplinarnoj perspektivi“ sastoji se od istraživanja koja provodi Jelača, pri čemu je temeljna pretpostavka da radikalna transformacija suvremenog književnog i kulturnog polja, uslijed pojave i prevlasti interneta i društvenih mreža (ekonomija pažnje), te razvoja generativne umjetne inteligencije, zahtijeva od humanistike uopće, te književne i kulturne teorije posebno uspostavu interdisciplinarnog dijaloga s relevantnim znanstvenim disciplinama iz drugih znanstvenih područja, prije svega, računarstvom (umjetna inteligencija), informacijsko-komunikacijskim znanostima, kognitivnom znanošću, neuroznanošću, psihologijom, bihevioralnom ekonomijom, sociologijom, a u nekim aspektima i s fundamentalnim prirodnim znanostima kao što su matematika, fizika i biologija.

Drugi radni paket „Kultura i (novi)mediji u digitalnom dobu“ predstavio je Boris Koroman, koji u sklopu te dionice obrađuje dvije teme. Prva se odnosi na njegov pokušaj reinvencije i reinterpretacije Bourdieova koncepta "polja kulture" u kontekstu 21. stoljeća, dok se druga tema sastoji u njegovu nastojanju za razvijanjem kritičke teorije novih medija.

Treći radni paket „Književnost i digitalno doba“ sastoji se od istraživanja koja će provoditi Koroman, Dulibić-Paljar i Miloš, te Bekavac. Koroman će se u svojoj dionici baviti analizom distopijskih narativa u suvremenoj književnosti i kulturi. Dulibić-Paljar i Miloš proučavat će narative majčinstva u književnosti i digitalnim kulturnim praksama. Jelača je ukratko predstavio Bekavčeva istraživanja u kojima će se analizirati utjecaj spekulativne fikcije W. Gibsona na osmišljavanje digitalne domene u teorijskim (Mark Fisher, Nick Land), teorijsko-fikcionalnim (CCRU) i umjetničkim projektima (Orphan Drift).

U okviru četvrtog radnog paketa „Viralni narativi i umjetničke prakse u digitalnom svijetu“ istraživanja će provoditi Jelača, Buršić i Bradić. Jelača će proučavati estetsku dimenziju viralnih narativa iz perspektive prediktivnog procesiranja. Bradić će obraditi dvije teme. U okviru prve teme istraživat će presjecanje lokalnog, globalnog i planetarnog u novim umjetničkim praksama, dok će u drugoj proučavati animalističke online persone i subkulture (furries) kao nove forme umjetničkih izričaja. Buršić će pak razviti svoju izvornu teoriju „lijenog misticizma“ najprije u obliku teorijskog istraživanja estetske ezoterije i performativnosti identiteta u digitalnoj kulturi, te potom i anketnog ispitivanja pripadajućih simboličkih i emocionalnih praksi u digitalnom dobu.

Konačno, peti se radni paket „Veliki jezični modeli i književnost“ sastoji od istraživanja koja će provesti Jelača, Jerić i Buršić. Prvi dio istraživanja je teorijske prirode i tiče se pitanja mogu li veliki jezični modeli stvarati književnost? Polazeći iz perspektive filozofije razlike G. Deleuzea, Jelača daje negativan odgovor na to pitanje: estetsko iskustvo je rezultat susreta s onim singularnim u umjetničkom djelu, dok veliki jezični modeli funkcioniraju na razini prepoznavanja onog općeg. Jerić pak polazi od pretpostavke da će odgovor na to pitanje s vremenom nužno biti potvrdan. Shodno tome, fokus njegova istraživanja bit će na pitanju: bismo li i dalje trebali čitati fikcionalna djela koja su napisali ljudi jednom kada priče koje je stvorio računalni algoritam bude nemoguće raspoznati od najboljih ljudskih priča? Drugi će dio istraživanja biti tehničke prirode i provest će ga Edgar Buršić koji će postaviti lokalni LLM server i trenirati ga podacima prikupljenima u sklopu svog istraživanja pojma „lijeni misticizam“

Projektni tim zahvaljuje brojnim posjetiteljima koji su pokazali interes i entuzijazam za predstavljene istraživačke teme, studentici Katarini Lucić na fotografijama, a posebna zahvala ide timu Studentskog društvenog centra (prije svega Zlatku Nikoliću) koji su ugostili predstavljanje u svom prostoru.