Svoj je radni put započeo kao učitelj u  osnovnoj školi Male Drage u Gorskome kotaru i u Kanfanaru. Željan znanja i napredovanja u struci, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je studij hrvatskoga jezika i književnosti. Nakon uspješno završenog studija, zaposlio se u Gimnaziji u Rovinju gdje je predavao hrvatski jezik i književnost te vodio školsku knjižnicu.

Svoje je obrazovanje nastavio na poslijediplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je najprije stekao akademski stupanj magistra humanističkih znanosti obranivši rad Slavenski toponimi Rovinjštine, a zatim i akademski stupanj doktora humanističkih znanosti obranivši disertaciju naslovljenu Elementi hrvatskoga jezika u istroromanskom govoru Talijana Rovinja i Bala.

Predmet njegova zanstvenog interesa bile su različite teme iz jezikoslovlja, poglavito hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Istri. Bavio se etnolingvističkom stratifikacijom istarskih toponima te opisima govora čakavskih dijalekata u Istri.

Kao diplomiranog bibliotekara, zanimale su ga teme čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. st. koje su bile ne samo kulturno-prosvjetne, nego i nacionalno-preporodne ustanove.

Svoje je znanstvene i stručne članke objavljivao u raznim domaćim časopisima i listovima. Autor je dviju knjiga: Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Istri, Elementi hrvatskoga jezika u istoromanskom govoru Talijana Rovinja i Bala (1997) i Hrvatske čitaonice preporodne Istre (2020).

Bio je inicijator i realizator brojnih kulturnih poduhvata u Rovinju i šire. Bio je jedan od osnivača Pučkog otvorenog učilišta u Rovinu i njegov prvi neprofesionalni ravnatelj, jedan od pokretača osnivanja Čakavskog sabora u Žminju, Ogranka Matice hrvatske Rovinj, Društva bibliotekara Istre i Hrvatskog bibliotekarskog društva. Predvodio je osnivanje Hrvatskog kulturnog društva Franje Glavinića koje pokreće časopis Rovinjski obzori. Bio je predsjednik Zajednice hrvatskih udruga Istre koja je okupljala 14 društava. Jedan je od utemeljitelja Susreta književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj. U Ogranku Matice hrvatske Rovinj uredio je Seljanski zbornik koji je dobio srebrnu povelju Matice hrvatske za knjigu Ogranka.

Za svoj kulturni, stručni i znanstveni rad dobio je brojne nagrade i odličja. Među njima se izdvaja državna nagrada Ministarstva prosvjete „Ivan Filipović“ za životno djelo.    

Doc. dr. sc. Branimira Crljenka njegovi kolege i studenti pamtit će po predanom pedagoškom i znanstvenom radu te značajnim prinosima kulturnom životu Istre.