Knjiga "Naglasci i jezični varijeteti: sociofonetsko istraživanje hrvatskoga jezika" bavi se pitanjem kako se hrvatski slušatelji odnose prema naglasnoj regionalnoj raznolikosti. Istražuje se koliko jezična biografija, analizirana kroz tri dimenzije: glazbeno obrazovanje, akcentološko obrazovanje i regionalno podrijetlo, utječe na stavove slušača prema različitim naglasnim pojavama. Osobine hrvatskoga naglasnog sustava razdvojene su u dvije varijable koje se zasebno analiziraju, a to su s jedne strane mjesto naglaska, a s druge ton i trajanje naglasaka. Obje naglasne varijable imaju svoju standardnu, normativnu, propisanu inačicu i uzusnu, razgovornu inačicu. Normativna je inačica u varijabli mjesta tzv. "pomaknuto" mjesto, a u varijabli tona i trajanja to je "visinski naglasni sustav", i to onaj koji ima četiri naglaska i zanaglasne dužine. Uzusna je inačica u varijabli mjesta tzv. "nepomaknuto i čelno mjesto", a u varijabli tona i trajanja to je "udarni naglasni sustav" koji nema tonskih opreka uzlaznih i silaznih naglasaka, već u njemu postoje samo udarni naglasci koji su silazni, a mogu se i ne moraju razlikovati po trajanju. Istraživanje ispituje stavove slušača prema navedenim naglasnim varijablama i koliko su ti stavovi uvjetovani jezičnom biografijom slušača. Istraživanje je bilo podijeljeno u dva dijela te je obuhvatilo dva uzorka, svaki po 308 sudionika slušača. Rezultati su pokazali da slušači daju prednost govoru s normativnim mjestom, tj. pomaknutim novoštokavskim mjestima naglaska prema govornim realizacijama tekstova, te govoru s udarnim naglasnim sustavom u osobinama tona i trajanja, koji je specifičan za područje Zagreba i Rijeke kao regionalnih centara (sjeverne regije i zapadne regije). Rezultati su također pokazali da glazbeno obrazovanje nije povezano sa stavovima o naglasnim varijantama, ali akcentološko obrazovanje, koje se stječe na studijima s kolegijima takve tematike (primjerice kroatistika, fonetika) ili izloženošću standardnome govoru, jest povezano sa stavovima. Knjiga sadrži i podatke o prepoznavanju regija (istočna, južna, zapadna, sjeverna, Zagreb i okolica, miješane regije) i gradova na temelju govornih realizacija, stavove o pojedinim gradovima i regijama, stavove prema varijantnim naglascima riječi u brojnim gramatičkim kategorijama te točnost percepcija naglasaka u minimalnim parovima riječi. Knjiga pruža uvid u sociofonetske aspekte hrvatskoga jezika, naglašavajući važnost razumijevanja stavova prema naglascima i naglasnim sustavima (visinskome i udarnome) u kontekstu jezičnih promjena i regionalne raslojenosti, s ciljem stabilizacije naglasne norme, najnestabilnije standardnojezične norme, u budućim kodifikacijama.