Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Što čitam? – nove književne preporuke...

Knjižnica u Puli i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli nastavljaju s rubrikom književnih preporuka Što čitam? Nakon nastavnika i nastavnica, u novom ciklusu svoje čitateljske izbore predstavljaju studenti i studentice pulske kroatistike. Preporuke za čitanje objavljivat ćemo svaka dva tjedna. I ovaj ciklus započinjemo u ožujku kada se simbolično obilježava Mjesec hrvatskoga jezika. E-brošura svih preporuka nakon završetka ciklusa bit će dostupna za preuzimanje na mrežnim stranicama knjižnice, a tiskani letci u prostorima Knjižnice.

Pratite nas i otkrijte što čitaju mladi kroatisti. Možda pronađete svoju sljedeću knjigu!

Ivan Bolanča, 3. godina anglistike i kroatistike

Student sam anglistike i kroatistike te iznimno volim i cijenim književnost mada ni engleska ni hrvatska književnost trenutačno nisu u središtu mojega interesa. U posljednje vrijeme osobito me naime privlači francuska dekadentna književnost, ponajprije zbog fascinacije tim kratkim, a tako burnim razdobljem. Priča o otuđenosti aristokracije, koja se zbog dosade što si je može priuštiti osjeća odvojeno od svijeta, iznimno mi odgovara u onim kontemplativnim danima u kojima se prepuštam čitanju, odmičući se od svakodnevnih obveza i preokupacija.

À rebours Joris-Karla Huysmansa, za mene književno remek-djelo, upravo tematizira takvu vrstu odvojenosti od banalnosti svijeta, Gideov Imoralist prikazuje pak moralno propadanje aristokrata koji napušta bračni odnos, okrećući se društvu mladih muškaraca. Dinamika moći i prikaz rodnih uloga, u dekadentnoj književnosti često oblikovan na provokativan način, ono je što me također privlači književnosti dekadencije. Rachilde, francuska spisateljica povezana s dekadencijom, simbolizmom i književnošću fin de siècle, tako u romanu Monsieur Vénus, narušava konvencionalnost bračnog odnosa feminizirajući i pasivizirajući muškarca, dok pritom se služi dekadentnom estetikom kao svojevrsnom obranom vlastite autorske provokacije tih ondašnjih srednjograđanskih vrijednosti i moralnih normi. Leopold von Sacher-Masoch radi slično u romanu Venera u krznu, a Gilles Deleuze kasnije u knjizi Hladno i okrutno: predstavljanje Sacher-Masocha donosi rigoroznu filozofsku analizu djela tog njemačkog romanopisca s kraja devetnaestog stoljeća, nastojeći razraditi i objasniti Masochov „osobit način ‘deseksualizacije’ ljubavi, uz istodobnu seksualizaciju cjelokupne povijesti čovječanstva“. Od francuskih pisaca osobito mi je za oko zapeo još i Marcel Proust, sa svojim prekrasnim, blagim i labirintski impresionističkim stilom kao i  bespoštedno bolnim ogoljivanjem ljubomore do njezin srži. Modernizam mi je općenito vrlo drag kao književno razdoblje, a roman Isušena kaljuža dobar je primjer u kojem Kamov na manifestan način ispisuje unutrašnjost svoje patnje i otuđenja. Viđen kao roman o latentnoj homoseksualnosti ili homosocijalnosti, spada u tematske interese koje volim pronaći u književnom djelu. Također me privlači književnost struje svijesti, a Clarice Lispector odličan je primjer. Meduza te brazilske spisateljice nekonvencionalan je eksperimentalan roman pisan u stilu struje svijesti koji čitatelja prisiljava na duboku usredotočenost i prepuštanje samom tijeku riječi. Poeziju pak ne preferiram mada mi je teško odoljeti Sylviji Plath, njezinu pjesničkom umijeću i oštroumnom stilu pisanja.

Što se tiče stručne literature, trenutno malo dublje proučavam spomenuti dekadentni period u Francuskoj, ali me zanima i povijesno-filozofski uvid u filozofiju istočnih naroda. Moje zanimanje za istočne narode međutim ne proizlazi iz orijentalističke fascinacije, nego iz želje za razumijevanjem onoga što se kroz povijest, književnost, ali i život općenito često oblikuje kao „drugo“. Ta pozicija drugosti je zanimljiva utoliko što takvi narodi nerijetko poprimaju gotovo mističnu auru kako se o njima više pretpostavlja nego što ih se doista poznaje. Moja je želja produbiti znanje o tim narodima i njihovim kulturama, a što smatram iznimno važnom u današnjem vremenu kada su propaganda i predrasude povezane s religijskom pripadnošću izraženije nego ikada. U tom smislu i samo zanimanje za takvu svojevrsnu „drugost“ može postati politički čin. Štoviše, u suvremenom se zapadnjačkom načinu života (a pritom sam svjestan da generaliziram) na politiku nerijetko gleda sa skepsom, dok se istodobno susreće težnja prema užitku, stanovita sklonost asketskom (egzotičnom) misticizmu i hedonističkom prepuštanju. Zato je poznavanje filozofije i kulture „drugih“ naroda zapravo čak i nužno želimo li doista razumjeti suvremena zbivanja u svijetu.

Popis odabranih naslova 
Gilles Deleuze, Hladno i okrutno
André Gide, Imoralist
Joris-Karl Huysmans, À rebours
Janko Polić Kamov, Isušena kaljuža
Clarice Lispector, Meduza
Leopold von Sacher-Masoch, Venera u krznu
Marcel Proust, Put k Swannu
Sylvia Plath, Ariel
Rachilde, Monsieur Vénus
Brian M. Stableford, The Dedalus Book of Decadence (Moral Ruins)
Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda 2

 

Popis obavijesti