Uspješno proveden prvi međunarodni BIP na Filozofskom fakultetu u Puli

Tijekom programa održan je niz predavanja međunarodnih predavača koji su studentima približili različite aspekte odnosa jezika, kulture, književnosti i prijevoda. Sva predavanja bila su na ruskom jeziku. 

Dr. sc. Tatjana Portnova sa Sveučilišta u Granadi održala je predavanja o kulturnoj pragmatici u procesu prevođenja. U prvom dijelu govorila je o ulozi pragmatike u prevođenju i o tome kako razlike između jezika i kultura utječu na interpretaciju značenja u međukulturnoj komunikaciji. Predavanje je uključivalo brojne primjere iz različitih jezika, nakon čega su studenti u manjim skupinama primjenjivali prevoditeljske strategije na konkretne primjere. U drugom dijelu predavanja sudionici su se upoznali s tehnikama domestikacije u prevođenju, poput kulturne adaptacije, generalizacije, opisnog prevođenja, idiomatske prilagodbe i zamjene kulturnih realija. Kroz praktične vježbe analizirali su primjere iz ruske kulture, uključujući književnost, popularnu glazbu, tradiciju i idiomatske izraze. 

Dr. sc. Irina A. Chubukova Votyakova sa Sveučilišta u Granadi održala je predavanje o posuđenicama u ruskom jeziku. Predstavila je podatke prema kojima približno 10–15 % ruskog leksika potječe iz stranih jezika, ponajprije iz francuskog, latinskog, grčkog i engleskog. Studenti su se upoznali s različitim načinima ulaska stranih riječi u jezik, uključujući izravno posuđivanje i različite oblike kalkiranja. U raspravi su analizirane prednosti i nedostaci posuđivanja: s jedne strane ono obogaćuje jezik i omogućuje imenovanje novih pojmova, dok s druge može potiskivati domaću leksiku i otežavati razumijevanje. Zaključeno je da posuđenice predstavljaju prirodan dio jezičnog razvoja, ali da je pritom važno očuvati ravnotežu između stranih i domaćih riječi.

Dr. sc. Tamara Gorozhankina održala je predavanje o prevođenju humora i lingvističkim te kulturnim preprekama koje pritom nastaju. Analizirala je različite oblike komičnog u književnosti i umjetnosti, poput humora, ironije i satire, te prikazala kako se oni ostvaruju kroz stilističke postupke kao što su groteska, hiperbola i igra riječi. Kao primjere navela je djela autora poput Antona Pavloviča Čehova, Nikolaja Gogolja, Ivana Krilova i Mihaila Bulgakova, naglašavajući da je za uspješan prijevod komičnog učinka nužno dobro poznavanje kulturnog i povijesnog konteksta.

Dr. sc. Irena Mikulaco sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavila je istraživanje o usporednoj semantičkoj reprezentaciji jugoslavenske i sovjetske kulturne terminologije u razdoblju od 1945. do 1990. godine. U izlaganju je analizirala kako su različiti politički modeli socijalizma i kulturne politike utjecali na oblikovanje značenja ključnih kulturnih pojmova. Istaknula je da kulturna terminologija nije samo neutralan skup riječi, nego važan instrument kojim se oblikuju društvene vrijednosti, normira umjetnička produkcija i gradi kolektivni identitet.

Prof. dr. sc. Wawrzhyniec Popiel-Machnicki i direktor Instituta za istočnoslavenske jezike sa Sveučilišta Adam Mickiewicz u Poznanju održao je ciklus predavanja posvećenih staroruskoj književnosti i njezinu utjecaju na suvremenu kulturu. Govorio je o važnim književnim spomenicima stare Rusije, poput djela Domostroj i Kiteške kronike (Легенда о граде Китеже („Китежская хроника“)), te o poznatoj ideji „Moskva – Treći Rim“. Posebno je naglasio kako su ti, kako ih je nazvao, „staroruski projekti“ i danas prisutni u ruskom kulturnom i ideološkom prostoru. U završnom predavanju povezao je te povijesne koncepte s interpretacijom djela suvremenoga ruskog pisca Viktora Pelevina, ističući kako književnost upozorava na opasnost gubitka kulturnog i povijesnog pamćenja, što može dovesti do svojevrsne „intelektualne praznine“.

Prof. dr. sc. Bartosz Osiewicz sa Sveučilišta Adam Mickiewicz u Poznanju održao je predavanja posvećenih književnosti i kulturnoj povijesti. Prvo predavanje bilo je posvećeno dvama predstavnicima romantizma — poljskom pjesniku Adamu Mickiewiczu i ruskom piscu Aleksandru Puškinu. Dotaknuta je tema složenih odnosa među narodima kojima su oba autora pripadala, a također je analiziran i književni dijalog između njih. Drugo predavanje prenijelo je slušatelje u umjetnički svijet Fjodora Dostojevskog. Njegov cilj bio je skrenuti pažnju na motiv duhana — prisutan u djelima ruskog prozaika, ali prešućivan od strane književnih znanstvenika. Načini upotrebe duhana u Rusiji XIX. stoljeća i s time povezane kulturne promjene našle su odraz u prozi autora romana „Zločin i kazna“. Junak trećeg predavanja bio je ruski pjesnik i prozaik Ilja Erenburg. Važan element njegova života i stvaralaštva bila je lula. Za Erenburga ona je bila povezana s europskom kulturom i nadahnjivala je njegovu kreativnu maštu. Zahvaljujući svom interesu, stvorio je zbirku priča „Trinaest lula“, u kojoj je predmet namijenjen pušenju duhana postao povod za filozofska promišljanja o ljudskom postojanju.

Doc. dr. sc. Alexander Raspopov sa Sveučilišta Adam Mickiewicz održao je predavanje o suvremenoj ruskojezičnoj književnosti u Bjelorusiji. Predavanje je posvećeno analizi suvremenog stanja ruskojezične književnosti u Bjelorusiji na primjeru stvaralaštva Svetlane Aleksijevič, Dmitrija Stroceva, Saše Filipenka, Tatjane Zamirovske i Svete Ben'. U središtu pozornosti su posebnosti oblikovanja književnog identiteta u uvjetima dvojezičnosti, kulturne hibridnosti i složenog povijesno-političkog konteksta zemlje. Razmatraju se žanrovska raznolikost i tematske dominante djela, uključujući sjećanje i traumu, osobnu i kolektivnu povijest, iskustvo emigracije, kao i uloga autora kao svjedoka i tumača suvremenosti.

U sklopu kulturnog programa sudionici su posjetili Nacionalni park Brijuni, gdje su kroz stručno vodstvo i predavanje o kulturnoj terminologiji upoznali povijesni i kulturni kontekst Pule, Istre i Hrvatske. Također su imali priliku upoznati grad Pulu i njegove znamenitosti, a zahvaljujući Arheološkom muzeju Istre omogućen im je i organizirani posjet Amfiteatru – pulskoj Areni, jednom od najznačajnijih antičkih spomenika u Hrvatskoj.

Završni dio programa bio je posvećen studentskim izlaganjima, tijekom kojih su sudionici predstavili rezultate svojega rada i istraživanja, gradove i sveučilišta s kojih dolaze te studijske programe. Program je zaključen kreativnim dijelom, u kojem su studenti na različitim jezicima interpretirali pjesme, čime je dodatno naglašena međunarodna i multikulturna dimenzija programa.

Po završetku programa svi su sudionici dobili potvrde o sudjelovanju, dok su studenti ostvarili 3 ECTS boda, koji se priznaju kao dopuna diplomi. Program je sudionicima pružio vrijedno međunarodno iskustvo, potaknuo akademsku suradnju i razmjenu ideja te dodatno osnažio interkulturni dijalog u akademskom okruženju.

Hvala svima na sudjelovanju i vidimo se na idućem BIP-u!