Na Odsjeku za anglistiku 22. rujna, pred relevantnim povjerenstvom, studentica Marija Bobošević vrlo je uspješno obranila prvi završni rad s anglističkom temom od osnutka našeg Odsjeka. Istraživala je, naime, koliko je Prvi svjetski rat zastupljen i kako je prikazan u engleskom pjesništvu, stoga je njezin završni rad naslovljen The First World War in English Poetry. Riječ je o studentici koja je vrlo predana studiju engleskog jezika i književnosti, za što oduvijek pokazuje veliko zanimanje, a tome u prilog ide i odabir teme završnog rada, koji je nastao u suradnji s mentorom izv. prof. dr. sc. Igorom Grbićem, stalnim članom našeg Odsjeka. Iskrene čestitke našoj prvostupnici i njezinom mentoru!
S obzirom na glavni profil njezina znanstveno-istraživačkog rada, a na poziv prof. dr. sc. Karen Glaser (Sveučilište u Leipzigu) i prof. dr. sc. Stefanie Frisch (Sveučilište u Wuppertalu), prof. dr. sc. Renata Šamo sudjelovat će u radu međunarodne online konferencije Advances in Teaching Foreign Languages to Young Learners (ATFLY 2022). Tim će povodom sutra, 22. rujna, predsjedavati jednim od panela koji je posvećen pismenosti na stranom jeziku u ranoj životnoj dobi. Inače, kao što joj sam naziv sugerira, spomenuta konferencija problematizira suvremeni pristup poučavanju stranih jezika među osobama u pretpubertetskoj razvojnoj fazi, traje dva dana, obuhvaća 7 panel diskusija, a u njoj sudjeluju znanstvenici s brojnih europskih sveučilišta, od onih u Kopru i Ljubljani do Sveučilišta u Oxfordu. Plenarni izlagači su ugledni stručnjaci u ovom području znanstvenog istraživanja. Više informacija o samom događaju možete pronaći na: https://younglearners.uni-wuppertal.de/en/programme.html.
Nakon deset dana nacionalnoga žalovanja Ujedinjeno Kraljevstvo i cijeli svijet sutra se opraštaju od kraljice Elizabete II. koja je 8. rujna preminula u 96. godini života kao najdugovječniji britanski monarh. Njezinu sprovodu nazočit će mnogobrojni državnici, uglednici i obični građani zbog čega će London doista postati središte svijeta. Bit će to prvi državni sprovod u Britaniji nakon smrti njihova prvog premijera Winstona Churchilla 1965. godine. Nakon sprovoda u Westminsterskoj opatiji u 11 sati, kraljičin lijes bit će prebačen u dvorac Windsor, točnije u kapelu sv. Jurja, gdje će kraljica biti položena uz supruga Filipa. Zanimljivost je za nas kako je upravo u Windsoru hrvatski renesansni velikan Antun Marko de Dominis, rođeni Rabljanin, obnašao dužnost dekana, što je odgovaralo položaju savjetnika kralja Jakova I. za vanjske poslove, o čemu danas svjedoči prigodna ploča na jednom zidu spomenute kapele. Naime, de Dominis je boravio u Engleskoj od 1616. do 1622. godine. Kraljičinim odlaskom počinje novo razdoblje britanske monarhije tijekom kojega će, pretpostavlja se, zapaženu ulogu imati novi kralj Karlo III. Sasvim je realno očekivati kako će sada početi ozbiljnija kritička preispitivanja političke ostavštine Elizabete II., posebice u svjetlu glavnih svjetskih kretanja tijekom sedam desetljeća njezine vladavine, što će dati povoda za novo sagledavanje britanskoga identiteta na svjetskim sveučilištima, posebice u sklopu kolegija koji su posvećeni britanskoj kulturi i civilizaciji, a jedan od njih se također nudi studentima kao izborni na našemu studiju.
Predstojnica Odsjeka za anglistiku, prof. dr. sc. Renata Šamo, održat će u Zagrebu 8. rujna predavanje Čitanje kao promjenjiv dinamički sustav. Bit će, naime, jedan od pozvanih predavača na skupu Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Spomenuti skup, posvećen problematici pismenosti, redovito se održava svake godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, a ovo je do sada treće pozvano predavanje prof. dr. sc. Renate Šamo s obzirom na njezino sustavno znanstveno istraživanje čitanja, uglavnom na engleskom kao stranom jeziku, iz psiholingvističke perspektive. Tim se pitanjima već desetak godina također bavi u sklopu svojeg izbornog kolegija na jednom doktorskom studiju koji se realizira na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, iz čega je proizašlo njezino mentoriranje pet doktorskih disertacija.
Kao što se očekivalo, na temelju početnih pokazatelja, Odsjek za anglistiku četvrti put za redom popunio je upisnu kvotu za preddiplomski studij Engleski jezik i književnost u prvom, srpanjskom roku. Rezultat je to predanog rada članova Odsjeka i njihovih vanjskih suradnika, ali i razumijevanja na koja Odsjek nailazi u matičnoj sredini jer bez pravovremeno koordiniranog djelovanja proces ustrojavanja Odsjeka bio bi sigurno puno teži. Ujedno je to obveza svih nas da nastavimo kvalitetno razvijati studij, od ove jeseni i na diplomskoj razini, stvaljajući naglasak posebice na kadrovsko jačanje i snažniju internacionalizaciju budućih aktivnosti.
Zahvaljujemo svim našim studentima na strpljenju u ovim izazovnim uvjetima i spremnosti da skupa s nama promoviraju Odsjek postižući dobre rezultate i sudjelujući i raznim aktivnostima, osobito onima koje su izravno povezane s anglističkom strukom .
Prof. dr. sc. Renata Šamo, predstojnica Odsjeka za anglistiku, upravo se vratila s kraćeg studijskog putovanja u Dublin, a neposredan povod odlasku bilo je njezino izlaganje Language in Space, Space in Language o konstrukciji identiteta grada Pule na temelju povijesno-kulturnog diskursa u kojem citati nekolicine svjetski znamenitih osoba u javnom središnjem prostoru zauzimaju znakovito mjesto, u sklopu 22. Europske konferencije o pismenosti u organizaciji Federacije europskih čitateljskih udruženja. Budući da je Dublin grad u kojem su rođeni, živjeli i/ili stvarali brojni umjetnici, od Jonathana Swifta do Samuela Becketta, prof. dr. sc. Renata Šamo također je posjetila Centar Jamesa Joycea, Muzej irske književnosti u kojem je izložen, između ostalog, prvi objavljeni primjerak romana Uliks , te Katedralu Sv. Patrika u kojoj se nalazi posljednje počivalište autora Guliverovih putovanja . Imala je također prigodu posjetiti prestižno irsko, ali i svjetsko sveučilište Trinity s čuvenom Starom knjižnicom iz XVIII. st. (više od 200,000 knjiga) u kojoj je izložena Knjiga iz Kellsa (Book of Kells), vrlo bogato ukrašen rukopis iz 800. god., ujedno jedna od najvećih vrijednosti koje se čuvaju u samom gradu Dublinu. Posjet Dublinskoj gradskoj galeriji omogućio joj je uvid u rekonstrukciju ateljea slavnog umjetnika, rođenog u Dublinu, Francisa Bacona. Njezin je studijski boravak okrunjen obilaskom gradskih knjižara u potrazi za dodatnom literaturom za potrebe izvođenja novog izbornog kolegija Irska kultura i civilizacija tijekom šestog semestra. Odsjek za anglistiku, inače, planira uskoro uspostaviti suradnju sa sveučilištem na kojem je James Joyce diplomirao suvremene jezike, University College of Dublin (UCD), kako bi se osnažila poveznica Pule i Dublina, a našim studentima i nastavnicima omogućila plodonosna razmjena i suradnja.
Budući da je pred nama prvi rok za upise na visokoškolske institucije, ohrabruje nas činjenica kako i ove godine vlada veliko zanimanje za sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij engleskog jezika i književnosti. Naime, prema podatcima dostupnim 21. lipnja na portalu srednja.hr ukupno je 176 zainteresiranih kandidata, od čega njih 24 bira upravo ovaj studij kao prvi izbor. Slični su to podatci onima iz prethodnih godina kada smo upisnu kvotu od 46 kandidata popunjavali već u srpanjskom roku. Nadamo se da će tako biti i sada, tim više što nastavak studija na diplomskoj razini u Puli nije više upitan jer smo ovih dana dobili dopusnicu MZO za to.
U ljetnom semestru na Odsjeku za anglistiku imali smo dvije studentice koje su nam došle u sklopu Erasmus+ studentske razmjene, a to su Isabela-Lorena Vesa iz Rumunjske i Alyssa Mazzoni iz Italije. Pohađale su naše anglističke kolegije sa studentima druge, odnosno treće studijske godine, a svojim su angažmanom u programu Bloomsday 2022 itekako pridonijele javnom čitanju romana Uliks na svojim materinskim jezicima. Bio je to odličan primjer povezivanja ne samo studentskih iskustava, nego i međukulturnog povezivanja u akademskom okruženju, čemu spomenuti program razmjene doista i služi.
Premda smo nedavno obavijestili zainteresirane kako dopusnicu za izvođenje sveučilišnog diplomskog dvopredmetnog studija Engleski jezik i književnost očekujemo od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za desetak dana, danas smo obaviješteni kako je ista dostavljena na našu sveučilišnu adresu. Time se otvara mogućnost, prije svega, našim pulskim studentima nastavak studija na Odsjeku za anglistiku, dok se studentima anglistike iz drugih dijelova zemlje omogućuje završetak studija u Puli. U sklopu studija bit će dva smjera (nastavnički i prevoditeljski), a o svim pojedinostima upisa i programa zainteresirani će biti kontinuirano informirani na našim mrežnim stranicama, kako Odsjeka tako i Filozofskog fakulteta, odnosno Sveučilišta Jurja Dobrile.
Stalna članica našeg Odsjeka doc.dr.sc . Katja Dobrić Basaneže sudjelovala je u Rijeci od 9. do 10. lipnja 2022. u radu međunarodne znanstvene konferencije “ Terminology and Specialized Knowledge Representation: New Perspectives on User Needs ”, a bila je ujedno članica Organizacijskog odbora spomenute konferencije. Njezino izlaganje “ Terminology in the “New Normal”: A Corpus-Based Study into Term Variation in Covid-19-Related EU Legal Documents ” (s doc.dr.sc . Martinom Bajčić) bavi se varijacijama u prijevodima naziva iz dokumenata Europske unije povezanim s bolešću Covid-19 te ukazuje na činjenicu da neke od tih varijacija doprinose postranjivanju ciljnog teksta, ali i stvaranju pravnih nesigurnosti ako proizvode različita značenja. Konferencija je okupila domaće i inozemne stručnjake iz područja terminologije, korpusne lingvistike i prirodne obrade jezika.
Prema dopisu od 9. lipnja ove godine Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje o opravdanosti javnog financiranja izvođenja diplomskog sveučilišnog studijskog programa Engleski jezik i književnost, smjerovi: prevoditeljski (dvopredmetni) i nastavnički (dvopredmetni), na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Ovih dana stoga očekujemo dopusnicu za izvođenje spomenutog studija već od sljedeće akademske godine 2022./2023. Postigli smo trenutno najvažniji cilj unatoč nepovoljnim uvjetima koji nas prate od početka osnutka Odsjeka za anglistiku, pa je ovo još veći uspjeh za nas.
Vita & Virginia naslov je biografskog filma, snimljenog 2018. godine, a posvećenog uglednoj engleskoj spisateljici Virginiji Woolf (1882. -1941.) koja je poznata kao jedna od glavnh predstavnica tzv. stuje svijesti u književnosti XX. stoljeća. Štoviše, smatraju je začetnicom suvremene feminističke književne kritike. Ovaj film nije samo priča o dijelu njezina intimnog života nego ujedno daje presjek boemskog visokog društva 1920-tih godina u Engleskoj. Prikazuje se u kinu Valli 17. lipnja od 19 sati u sklopu Bloomsday programa i obilježavanja 100. obljetnice romana Uliks s obzirom na činjenicu da je Virginia Woolf, kao James Joyce, ali i T.S. Eliott, 1922. učinila prijelomnom godinom u razvoju književnosti. O tome piše Profesor John Mullan s University College of Dublin na https://www.ucl.ac.uk/news/2022/feb/opinion-1922-year-made-modernism, dok o samom filmu možete pročitati na https://www.kinovalli.net/program/vita-i-virginia/.
Pozivamo vas na prikazivanje filma, a nakon toga slijedi zabava uz autentičnu irsku glazbu uživo u središtu grada.
Izv. prof. dr. sc. Igor Grbić održat će intrigantno predavanje o romanu Uliks u Gradskoj knjižnici i čitaonici u petak, 17. lipnja, točno u podne. Dio je to ovogodišnjeg programa u povodu obilježavanja Bloomsdaya u kojem naš Filozofski fakultet sudjeluje kao suorganizator. Pozivamo studente i nastavnike da dođu, a do tada mogu pročitati kratki sažetak predavanja:
Kako je uopće mogao nastati roman kao što je Uliks ? Prvi dio predavanja pruža opće književnopovijesne, a onda i uže modernističke koordinate koje su stvorile tolike uvjete za pojavljivanje takvog romana da je ovo bilo maltene neizbježno. U drugom se dijelu skiciraju osnovni elementi romana kao što su struktura, kompozicija, teme, motivi, likovi i radnja, s posebnim naglaskom na tzv. mitsku metodu primijenjenu u djelu. Uliks se u konačnici nadaje kao izrazito organizirano, zgusnuto i smisleno djelo, koje od čitatelja tek iziskuje otkrivanje samo njemu svojstvenoga ključa, koji predrasudu o Uliksu kao proizvoljnoj eksperimentalnoj svaštari zamjenjuje uvidom u njegovu ambiciju da postane totalnim romanom.
U sklopu Bloomovog dana, u petak 17. lipnja između 9.00 i 10.00 te 11.00 i 12.00, ispred spomenika Jamesu Joyceu na Portarati naši studenti sudjeluju u javnom čitanju odlomaka iz romana Uliks na deset jezika prema sljedećem rasporedu: Ana-Marija Đilas (češki), Lana Blažinić, Lara Bratičić, Barbara Kuveždić (engleski), Ivan Dorian Grgat, Josip Kuduz (japanski), Valerija Mandir, Marija Plivelić (njemački), Marta Antić (slovenski), Filip Bilić (španjolski), Nikolina Lucić (talijanski) i Tea Tomas (turski). Erasmus studentice Isabela-Lorena Vesa i Alyssa Mazzoni čitat će na svojim materinskim jezicima, rumunjskom i talijanskom. Potporu će im dati čitajući na engleskom i hindskom jeziku njihovi nastavnici Krešimir Vunić i izv. prof. dr. sc. Igor Grbić.
Pozivamo vas da ih dođete poslušati.
Povodom obilježavanja Blumova (engl. Bloomsday ) 16. lipnja u spomen na Jamesa Joycea i njegova junaka iz romana Uliks, Leopolda Blooma, prisjećamo se kako je veliki irski pisac boravio u Puli od 30. listopada 1904. do 5. ožujka 1905. godine. Predavao je engleski jezik uglavnom austrijskim mornaričkim časnicima. O njegovu ovdašnjem boravku, posebice u kontekstu tzv. Reformskog pokreta usmjerenog na promjene u poučavanju stranih jezika, u najnovijem broju časopisa Nova prisutnost piše prof. dr. sc. Renata Šamo u svojem izvornom znanstvenom radu koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://hrcak.srce.hr/clanak/397328.
U petak, 3. lipnja, održana je svečanost na kojoj su promovirani prvostupnici Filozofskog fakulteta u Puli, a među njima je bila Martina Leaković, dosad naša jedina prvostupnica. Naime, studentica je prošle godine obranom završnog rada završila preddiplomski sveučilišni dvopredmetni studij Engleski jezik i književnost (u kombinaciji sa studijem povijesti) da bi potom nastavila diplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Čestitamo kolegici Martini Leaković na uspjehu i želimo joj dosadašnju ustrajnost u daljnjem studiranju!
Doc. dr. sc . Katja Dobrić Basaneže, stalna članica našeg odjeka, u prethodna je dva mjeseca polazila online tečaj strojnog prevođenja u organizaciji Tehnološkog instituta iz Karlsruhea. Ishodi ovog tečaja obuhvaćaju razumijevanje osnovnih poteškoća u prevođenju prirodnih jezika te načela raznih pristupa strojnom prevođenju, a njegovu okosnicu čini neuronsko strojno prevođenje, trenutno najaktualnija tehnologija u strojnom prevođenju, koja koristi metode dubokog učenja u modeliranju prijevodnog procesa. Tečaj su vodili prof. dr. sc. Alexander Waibel sa spomenutog instituta i doc. dr. sc . Jan Niehus sa Sveučilišta u Maastrichtu. Doc. dr. sc. Katja Dobrić Basaneže doktorirala je, inače, u području traduktologije na Sveučilištu u Ljubljani, a dala je važan doprinos u izradi elaborata našeg budućeg diplomskog studija u onom dijelu koji se odnosi na ustroj prevoditeljskog smjera.
Cijeli svijet prati spektakularno obilježavanje 70. obljetnice vladavine kraljice Elizabete II (96), tijekom koje je surađivala s ukupno 14 britanskih premijera, od Churchilla do Johnsona. Četverodnevno slavlje započelo je danas paradom u središtu Londona u kojoj je sudjelovalo oko 1500 vojnika. Istim je povodom odlikovano oko 1100 osoba, a među njima i pisac Ian Rankin. Prema jednom istraživanju provedenom ovaj tjedan 80% Britanaca ima pozitivno mišljenje o svojoj kraljici.
Podsjetimo kako je na današnji dan 1953. godine, u dobi od 27 godina, Elizabeta krunisana nakon smrti oca Georgea IV u Westminsterskoj opatiji u Londonu. Nije bila krunisana samo za britansku nego i za kraljicu Australije, Kanade, Južne Afrike, Novog Zelanda, Cejlona i dijela Pakistana. Njena krunidba prenošena je i televizijski, kao prva u povijesti. Sam čin krunidbe obavio je nadbiskup Canterburyja kao najviša crkvena osoba u Anglikanskoj crkvi. Njezina kruna sadrži ukupno 2868 dijamanata, a na njoj je također poznati rubin Crnog princa koji je među draguljima kralja sv. Edwarda Ispovjednka još od srednjeg vijeka.
Ove godine u svijetu se obilježava 100. godina od objavljivanja kultnog romana Uliks Jamesa Joycea. Brojne zanimljive pojedinosti na engleskom jeziku o tome možete naći na sljedećoj poveznici: https://ulysses100.ie/.
Tim povodom u Puli će 17. lipnja ispred kafića Uliks od ranih jutarnjih sati biti održano javno čitanje odlomaka iz romana prevedenih na nekoliko jezika, a svoj doprinos događaju dat će i naši studenti anglistike kao i njihov nastavnik Krešimir Vunić.
Uskoro više o tome na našim mrežnim stranicama.
Sljedeći, 19. broj časopisa Tabula, što ga objavljuje Filozofski fakultet u Puli, bit će posvećen anglističkim temama, stoga je specijalno izdanje tako i naslovljeno. Na poziv Odsjeka za anglistiku, upućenog svim stalnim članovima i njihovim vanjskim suradnicima, prispjelo je ukupno šest radova na engleskom i hrvatskom jeziku. U podjednakom su omjeru povezani s književnim i lingvističkim temama šireg anglo-američkog prostora. Okončan je postupak njihova dvostrukog anonimnog recenziranja, za što su bili angažirani ugledni anglisti na hrvatskim i nekim svjetskim sveučilištima, a u toku je njihovo lektoriranje. Sa zanimanjem se očekuje prvi broj Tabule isključivo posvećen anglističkoj struci u su-uredništvu prof. dr. sc. Renate Šamo i izv. prof. dr. sc. Igora Grbića.