Predstavljanju su prisustvovali autorica, izv. prof. dr. sc. Zarfa Hrnjić Kuduzović, recenzentica publikacije, Toni Gabrić, urednik elektroničke publikacije H-Alter i urednica knjige Marija Bošnjak kao moderatorica.

Okupljene je u ime knjižnice domaćina isprva pozdravila njena voditeljica dr. sc. Jasna Kovačević. Uvodno je, potom, urednica knjige Marija Bošnjak navela da je riječ o knjizi u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koja je nastajala tijekom tri i pol godine, kratko opisala strukturu monografije i navela sugovornike dubinskih intervjua koji čine središnji dio publikacije. Uz to, spomenula je sve uključene u nastanak knjige, posebno istaknuvši recenzente prof. dr. sc. Igora Kanižaja, prof. dr. sc. Igora Vobiča i izv. prof. izv. prof. dr. sc. Zarfu Hrnjić Kuduzović, koja se upravo u toj funkciji promociji pridružila onlajn i detaljno izložila njenu znanstvenu vrijednost te je pozicionirala u lokalni i međunarodni kontekst.

Između ostaloga rekla je: "Javnu percepciju novinarske struke prate dva mita. Prvi je da danas svako ko je digitalno pismen može biti novinar, a drugi da bi regulisanje novinarske struke bilo atak na slobodu izražavanja. Brojne su posljedice ove pogrešne percepcije: od nelojalne konkurencije svršenim studentima novinarstva pri zapošljavanju, preko opadanja kvaliteta medijskih sadržaja, nejasnih kriterija napredovanja u struci do političkih i ekonomskih pritisaka na medije. Na osnovu rezultata vlastitog empirijskog istraživanja prezentovanog u ovoj monografiji, autorica je detektovala šta je sve potrebno preduzeti da bi novinarstvo postalo regulisana profesija u Hrvatskoj s jasno definisanim kriterijima i standardizovanim kvalifikacijama za bavljenje njom. Predstavila je stavove svih ključnih dionika u procesu obrazovanja i rada novinara, detektovala ključne nedostatke u sistemu obrazovanja i zapošljavanja uključujući neujednačene kurikulume, nejasne kriterije za bavljenje novinarstvom i proizvoljno tumačenje novinarskih kvalifikacija, kao i statusa u redakciji. Naučnu zajednicu i sve aktere u sistemu obrazovanja, zapošljavanja i rada novinara ovo djelo podstiče na dijalog u cilju standardizacije novinarskog zanimanja i regulisanje novinarske kvalifikacije. „Kolokvij o obrazovanju novinara“ predstavlja vrijedan doprinos komunikološkoj i mediološkoj literaturi u Hrvatskoj, kao i šire, posebno zbog nedostatka naučnih publikacija o regulaciji novinarske struke".

Autorica je knjige izv. prof. dr. sc. Tijana Vukić navela da je riječ o njenoj drugoj znanstvenoj knjizi o obrazovanju novinara te je ispričala što je prethodilo dugogodišnjem interesu za proučavanje toga predmeta dok je još bila studentica i vanjska suradnica u medijima. Izdvojila je tri osnovna motivatora za pisanje te znanstvene monografije – deficitarnost teme u javnom diskursu, opću nezainteresiranost medija za obrazovanje novinara i nužnost suradnje različitih dionika u održivom razvoju hrvatskog sustava za obrazovanje novinara. Potom je detaljno opisala kronologiju nastanka knjige koja je proizišla kao rezultat rada na dvama projektima - stručnom projektu Javni dijalog o akademskom obrazovanju novinara u suradnji s elektroničkom publikacijom H-Alter uz financijsku potporu Agencija za elektroničke medije u 2021. g. i međunarodnom institucionalnom znanstvenom projektu Visokoškolsko obrazovanje novinara u digitalnom okruženju čija je voditeljica.

Nakon nje je, iz stručnog aspekta na temelju dugogodišnjeg iskustva rada na poziciji novinara i urednika, Toni Gabrić izdvojio ključne teme koje se obrađuju i u monografiji kao što su novinarstvo - zanat, interdisciplinarno znanstveno proučavanje novinarstva i pojačan interes studenata studija koji obrazuju novinare za rad u PR-u. Osim toga, uočio je da "Usprkos tome što nikada nismo imali više institucija i studija za obrazovanje novinara i medijskih djelatnika, nikad više medija, prostora za objavljivanje - nikada se manje mladih novinara javno nije afirmiralo na godišnjoj (ili petoljetnoj) razini. Meni pada na pamet svega nekoliko imena u zadnjih deset godina – i to onih koji su već debelo u četvrtom desetljeću života". Osim toga, u petnaestak je opservacija problematizirao svoja ključna opažanja. Primijetio je "da znatan broj studenata, apsolvenata, netom završenih studenata novinarstva koji dolaze raditi na H-Alter nisu ispekli temelje zanata, pa čak niti pravopisne temelje. Čast izuzecima". Gabrić smatra da bi studiji koji obrazuju novinare trebali biti "tehnička nadopuna" drugim studijima, da je "stjecanje iskustva pisanja, redakcijskog rada, suradnja s urednicima i starijim kolegama, društvena povezanost, stjecanje veza, poznanstava i postupno stjecanje ugleda" presudno, a takvih uvjeta u današnjim medijskim redakcijama nema mnogo. Istaknuo je nekadašnju ulogu gradskih redakcija i omladinske štampe čega više u načelu nema, a izuzetak su neprofitni mediji koji u načelu imaju takav potencijal i bila bi prava mjesta za razvoj i napredovanje mladih novinara, no te redakcije jedva preživljavaju. Zaključio je da se višegodišnji nekvalitetan odnos politike prema medijima manifestira na niz načina kao što su: nepostojanje medijske strategije, politički pritisci na medije i novinare, medijska korupcija i ograničene opcije javne podrške neprofitnim medijima.

Nastavno na to, Vukić je navela kako je ohrabruje činjenica da je nedavno osnovan Nacionalni koordinacijski odbori za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija te kampanja Vijeća Europe i OSCE-a za sigurnost novinara koji je nastao u okviru Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2023.-2024. u okviru kojeg, kao njegova članica, zagovara važnost održivosti novinarskog obrazovanja i predlaže konkretne akcije. Potom je opisala istraživačku metodologiju te izazove i probleme s kojima se suočavala tijekom istraživanja koje je u potpunosti provedeno za vrijeme pandemije. Za kraj je izdvojila ključne spoznaje do kojih je došla – održiv pristup sustavu za obrazovanje novinara, nužnost standardizacije novinarske struke i kvalifikacije što posljedično dovodi do profesionalizacije novinarstva, važnost dijaloga svih sustava koji su izravno ili neizravno uključeni u obrazovanje novinara, ali i izrada konkretnih zajedničkih planova i načina njihove realizacije.

Predstavljanje knjige završilo je neformalnim razgovorom na pitanja publike oko 19.30 sati.