Popis i opis izbornih kolegija u ponudi za studente Sveučilišta u Puli:

ODSJEK ZA ARHEOLOGIJU

Zimski semestar

1. Uvod u antičku arheologiju (189232), prof. dr. sc. Robert Matijašić

Sadržaj kolegija: Kolegij obrađuje osnovne teme antičke arheologije s naglaskom na Sredozemlje, u dvije osnovne cjeline, Grčku i Rim. Obrađuju se sljedeće teme: Zemljopisne odrednice antičke arheologije, Sredozemlje kao okvir, Objašnjenje osnovnih pojmova, Arheologija antičke Grčke: nalazišta, grčko društvo i gospodarstvo, Umjetnost antičke Grčke: arhitektura, skulptura, umjetnički obrt, Arheologija apeninskog poluotoka do punskih ratova, Arheologija antičkog Italije: nalazišta, rimsko društvo i gospodarstvo, Arheologija antičkog Rima: arhitektura, skulptura, umjetnički obrt, Arheologija rimskih provincija, Pisani izvori antičke arheologije (epigrafija, tekstovi antičkih autora), Povijest istraživanja antičke arheologije.

2. Prapovijesna arheologija u Hrvatskoj (189244), doc. dr. sc. Katarina Gerometta

Sadržaj kolegija: Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: zemljopisne i vremenske odrednice kultura; osnovni pojmovi, paleolitik Hrvatske, mezolitik Hrvatske, neolitik Hrvatske, Eneolitik Hrvatske, Brončano doba Hrvatske, željezno doba Hrvatske.

Ljetni semestar

1. Antička arheologija u Hrvatskoj (189246), doc. dr. sc. Davor Bulić

Sadržaj kolegija: Grčko razdoblje: pojava antike na istočnoj obali Jadrana, grčka kolonizacija, povijesne okolnosti razvoja grčke civilizacije i grčka materijalna ostavština u Hrvatskoj. Društvena organizacija grčkih zajednica (naselja, nekropole, organizacija zemljišta, gospodarstvo).Rimsko razdoblje: kolonizacija i romanizacija kao političko-kulturni fenomen. Osnivanje kolonija i municipalizacija, administrativna organizacija provincija, rimske institucije, gospodarstvo, religija. Materijalna i duhovna infrastruktura romanizacije: urbanizam, cestogradnja, likovni spomenici, epigrafski spomenici, nekropole. Starokršćanska materijalna ostavština:  episkopalni kompleksi, salonitanska kršćanska groblja, umjetnički obrt i likovni spomenici kasnoantičkog razdoblja.

 

ODSJEK ZA KROATISTIKU

Zimski semestar

1. Govor elektroničkih medija (53075), dr. sc. Irena Mikulaco, v. pred. (nositeljica: prof. dr. sc. Blaženka Martinović)

Sadržaj kolegija: Osnovni sadržaji kolegija su: monološki, dijaloški i složeni novinarski žanrovi, govor na radiju i televiziji te analiza govornika u elektroničkim medijima. • Terenska nastava na HRT-u Puli i praktikum.

2. Hrvatska usmena književnost (59104), doc. dr. sc. Boris Koroman

Sadržaj kolegija: Teorijska, filološko-književna i etnografsko-folkloristička polazišta u istraživanjima usmene književnosti i određenje pojmova. • Pojmovi: usmena književnost, kultura, folklor i folkloristika, etnologija i etnografija, pojam “terena” • Žanrovski sustav usmene književnosti: sitni oblici (poslovice i zagonetke), retorički oblici, usmene lirske pjesme (uz kalendar godišnjih običaja i kratak uvod u praslavensku mitologiju), epske pjesme, usmena proza (mitovi, bajke, basne, legende, predaje, šaljivi oblici), dramski oblici i folklorno kazalište • Metodologija istraživanja usmene književnosti.

3. Srednjovjekovna književnost: seks i seksualnost (241864), doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar

Sadržaj kolegija: Sociokulturni pristup seksualnosti • Kršćanstvo i seksualnost • Asketski kompleks (seksualno suzdržavanje i djevičanstvo) • Udvorno-viteški kompleks (ljubav i brak, brak i prevara, ljubav i seksualna žudnja, ljubav i patnja, kodovi muškosti, kodovi ženskosti, trubaduri i trubadurke, srednjovjekovni romani) • Suvremena reprezentacija udvorno-viteškog kompleksa (književni tekstovi, filmovi, serije, digitalni sadržaji).

4. Kognitivna naratologija (255619), doc. dr. sc. Matija Jelača

Sadržaj kolegija: Povijesni razvoj naratologije (ruski formalizam, sktrukturalizam - klasična i postklasična naratologija) • Uvod u kognitivnu znanost – temeljne discipline, pristupi i problemi • Kognitivna znanost i jezik – kognitivna lingvistika • Kognitivna znanost i književnost – kognitivna poetika • Kognitivna naratologija – povijest pojma i ideje •  Temeljni (klasično) naratološki pojmovi – fabula i siže, priča i diskurs, vrijeme, karakterizacija, pripovjedač, fokalizacija, pripovjedne tehnike za prikaz svijesti • Glavni pristupi i problemi kognitivne naratologije – narativ kao 1) predmet interpretacije i 2) oblik osmišljavanja iskustva • Osnovni pojmovi kognitivne naratologije – shema, okvir, pripovjednost, parabola • Izabrana područja istraživanja – 1) proučavanje reprezentacije uma likova, 2) proučavanje emocija - emocionologija, 3) narativni suspense, znatiželja i iznenađenje; 4) empirijska istraživanja pripovijedanja • Narativ kao sredstvo osmišljavanja u računalno posredovanom okruženju • Transmedijalni opseg kognitivne naratologije – proučavanje pripovjednih praksi u različitim medijima • Važnost i uloga narativa u suvremenoj digitalnoj i novomedijskoj kulturi.

Ljetni semestar

1. Emocije i fikcija: romantična ljubav i roman (253924), doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar

Sadržaj kolegija: Što nas književnost uči o emocijama?  • Koja je književna povijest kompleksnih socijalnih emocija poput romantične ljubavi?  • Je li romantična ljubav kulturološki ili biološki fenomen?  • U kojoj je mjeri romantična ljubav invencija romantizma i romana devetnaestoga stoljeća? •  Podrazumijeva li zapadnjački koncept romantične ljubavi da žene romantičnu ljubav poimaju drugačije od muškaraca?

2. Feminizam, književnost i jezik (213960), prof. dr. sc. Blaženka Martinović, doc. dr. sc. Dubravka Dulibić Paljar

Sadržaj kolegija: Uvod u feminističku književnu kritiku • Debata o spolu/rodu • Feministički klasici (Virginia Woolf, Simone de Beauvoir) • Predodžba žene u književnosti • Ženski žanrovi • Žensko pismo • Ženskost, muškost, performativnost • Uvod u feminističku lingvistiku • Od jezika prema društvu / Od društva prema jeziku • Kako govornici rabe jezik? / Kako jezik rabi govornike? • O gramatičkome rodu i spolu • Mocijska tvorba • Rodno neutralan i rodno osjetljiv jezik • Rodni stereotipi u jeziku.

3. Filmska umjetnost (227786), doc. dr. sc. Daniel Mikulaco

Sadržaj kolegija: Kratki pregled tehnološke povijesti filma: kinetoskop, kinematograf, podjela rada (staleži), nijemi film, zvučni film, sustav zvijezda, specijalni efekti • Povijesne odrednice filma (pregled važnijih događaja i ostvarenja u povijesti filma) • Filmska izražajna sredstva (kadar, plan, rakurs, objektivi, stanje kamere, osvjetljenje, zvuk, boja, filmske interpunkcije, montaža) • Filmski žanrovi (podžanrovi): komedija, drama, triler, kriminalistički, vestern, glazbena komedija, avanturistički, SF, horor, povijesni spektakl, dokumentarni žanrovi, politički film • Stilovi i kinematografije: njemački ekspresionizam, sovjetski revolucionarni film, francuska avangarda, film noir, neorealizam, poslijeratni britanski film, novi val, japanski film, švedski film, poljski film, eksperimentalni film • Književnost i film • kratki pregled povijesti hrvatskog filma • Gledanje izabranih filmova te analize i interpretacije

4. Kultura govorenja i pisanja (99052), doc. dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta

Sadržaj kolegija: Uvod u standardni jezik i njegove norme, funkcionalne stilove • Uvod u normativne priručnike i njihovu uporabu; pismeno izražavanje (grafija, ortografija, ortografska norma, načela, pravila i priručnici, oblici pismenog izražavanja) • Pismene i govorne vježbe (poštivanje gramatičke, leksičke, ortografske i ortoepske norme, dopuštena odstupanja od norma s obzirom na funkcionalne stilove; naglasak, rečenični naglasak, intonacija, vrednote govorenoga jezika).

5. Interpretativno čitanje (79275), v. pred. Irena Mikulaco

Sadržaj kolegija: Definira se interpretacija, interpretativno čitanje i diferencira se od ostalih vrsta čitanja (čitačko, spikersko, liturgijsko). Analiziraju se tekstovi, svladava se priprema za čitanje. Odnos prema tekstu. Iščitavanje teksta. Označavanje teksta, znakovi i interpunkcije. Prozodijska sredstva. Primjena prozodijskih sredstava na tekstu. Posebna pozornost posvećuje se stankama, intonaciji, naglasku, glasnoći, ritmu, boji glasa, mimici i gestama. Kritička analiza izgovorenoga teksta. Samostalno interpretiranje tekstova: poezija, drama (čitanje po ulogama), prozni tekst. Vježbe izgovora, pravilne dikcije, disanja.

6. Kreativno pisanje (42027), izv. prof. dr. sc. Tijana Vukić

Sadržaj kolegija: Stvaranje različitih književnih vrsta. • Pisanje neknijževnih tekstova. • Pisanje popularne proze. • Opća mjesta popularne fikcije. • Istraživanje i priprema za kreativno pisanje. • Stvaranje zanimljive radnje. Određivanje vremena i mjesta. • Točka gledišta. • Izgradnja likova. Pisanje dijaloga. • Stilske figure. • Opisi, izbor riječi, glas. • Ciljevi i postupci urednika i nakladnika.

7. Kritičko mišljenje u digitalnom dobu (244733), doc. dr. sc. Matija Jelača

Sadržaj kolegija: Pojam kritičkog mišljenja, podaktivnosti (kritičko slušanje, čitanje, pisanje i govorenje), kritičko mišljenje u odnosu prema reproduktivnom mišljenju (Buchberger) • Kritičko mišljenje i filozofija u povijesnoj i suvremenoj perspektivi • Kritičko mišljenje i logika: argument (dedukcija, indukcija, abdukcija), logičke pogreške, formalna i neformalna logika • Kritičko mišljenje i retorika • Kritičko mišljenje i kognitivna znanost: rasprava kao konceptualna metafora (Lakoff i Johnson), argumentativna teorija rasuđivanja (Mercier i Sperber) • Kritičko mišljenje i psihologija: dva sustava mišljenja, kognitivne pristranosti i heuristike (Kahneman) • Metodološki okvir za kritičko čitanje, slušanje, pisanje i govorenje (Buchberger) • Kritičko mišljenje u digitalom okruženju: filter mjehurići i komore jeke, lažne vijesti, teorije zavjere • Kritičko mišljenje i društvene mreže • Kritičko mišljenje i informacijska pismenost.

8. Uvod u kulturalne studije (244707), doc. dr. sc. Boris Koroman

Sadržaj kolegija: Određivanje i problematiziranje osnovnih pojmova: teorija, kultura, književnost te pojmova: diskurz, moć, popularno, ideologija, medij, jezik, tehnologija... • Ishodišta i nastanak kulturalnih studija (marksizam, strukturalizam, britanske teorije kulture, Birminghamski centar) • Kulturalni studiji i interdisciplinarnost kao njihov preduvjet (teorija književnosti, antropologija, etnologija, kulturna povijest te teorijske škole i kritički teorijski pristupi i njihovi predstavnici) • Analize i istraživanja kulture: metodologija, alati i brojni primjeri.

 

ODSJEK ZA TALIJANISTIKU

Zimski semestar

1. Mafija između politike, kulture i ekonomije (245575), doc. dr. sc. Fabrizio Fioretti

Sadržaj kolegija: Razlika između mafije, organiziranog kriminala, Camorre, 'Ndranghete i Sacre Corone Unite • Kratka povijest riječi «mafia» • Kako i zašto je nastala mafija • Povijest mafije od 1861. do ubojstava Emanuelea Notarbartola i Joea Petrosina • Pokolj iz 1947. u Portelli della Ginestra • Prvi i drugi rat mafije • Prije i poslije takozvanog «Maxiprocesso» iz Palerma • Upoznavanje s funkcijom «kuma» • Luigi Capuana, Giuseppe Pitré i ideja da je mafija izmišljotina • Mafija u talijanskom i američkom društvu te u globaliziranom modernom svijetu • Mafija kao važan faktor europske ekonomije: njemački slučaj • Filmovi: Il divo, I cento passi, Il traditore.

Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku (filmovi su na talijanski – s engleskim titlovima)

2. Semantika (79277) (DH209), izv. prof. dr.sc. Sandra Tamaro

Sadržaj kolegija: Različiti pristupi semantici. Odnos semantike sa semiologijom i s ostalim srodnim lingvističkim disciplinama. Tradicionalna semantika. Breal, Meillet, Stern, Ullmann. Strukturalna semantika. Teorija semantičkih polja: Trier (paradigmatska razina). Porzig (semantičke kolokacije na sintagmatskoj razini). Weisgerber.  Komponencijalna analiza i semovi. Prototipna semantika: Rosch. Kognitivni pristup semantici. Što je značenje? Konceptualne, referencijalne, kontekstualne definicije značenja. Denotativno i konotativno značenje. Semantički odnosi na paradigmatskoj razini: homonimija, sinonimija, polisemija, hiperonimija, antonimija, komplementarnost, inverzija.  Semantika rečenice - semantičke anomalije. 

3. Književnost i multimedijalnost (255219), doc. dr. sc. Tanja Habrle

Sadržaj kolegija: Interpretacija razvoja talijanske kulturne paradigme 20. i 21. stoljeća kroz povijesni razvoj talijanske književnosti i filmskih ostvarenja u Italiji. Filmovi nastali prema književnom predlošku talijanskih autora (G. Tomasi di Lampedusa, G. D'Annunzio, A. Fogazzaro, G. Verga, V. Pratolini, A. Moravia, E. Morante, I. Svevo, G. Bassani, E. Flaiano, V. Cerami, A. Pennacchi, E. Ferrante, P.P. Pasolini, C. Pavese, E. Brizzi, N. Ammaniti, M. Murgia, R. Saviano); Analiza talijanske filmske povijesti (M. Antonioni, L. Visconti, M. Soldati, M. Bolognini, B. Bertolucci, L. Comencini, E. Crialese, V. De Sica, G. Montaldo, F. Fellini, D. Damiani, M. Monicelli, D. Luchetti, M. Martone, L. Lucini, M. T. Giordana, G. Salvatores, P. Virzì, P. Sorrentino, M. Garrone, N. Moretti).

4. Talijansko pjesništvo (227500), doc. dr. sc. Sandro Cergna

Sadržaj kolegija: Čitanje te kritičko interpretiranje značajnih pjesničkih djela talijanskih pjesnika od početaka talijanske književnosti (13. st.) do 20. stoljeća. Tri pjesničke škole: Sicilijanska, Toscana, Dolce Stil Nuovo. Pjesnici talijanskog humanizma: Lorenzo de’ Medici, Angelo Poliziano, Matteo Maria Boiardo. Talijanski barok i pjesnik Giambattista Marino. Neoklasicizam 18. stoljeća: Ugo Foscolo i Giuseppe Parini. 19. stoljeće i poetika Giovanni Pascolija. 20. stoljeće i poetika Eugenio Montalea, te Umberto Saba. Kratki pregled dijalektalne poezije: tršćanski pjesnik Virgilio Giotti. 

5. Jezična politika i jezično planiranje (55813), izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni

Sadržaj kolegija: Kolegij je namijenjen svima koji su zainteresirani otkriti i proučiti mnoge zanimljivosti, brojne nedosljednosti i proturječnosti te poneku besmislicu i par pikanterija iz odnosa politike prema jezicima i njihovim govornicima u Hrvatskoj. Tijekom 15 tjedana zainteresirani će imati priliku raspravljati o brojnim zanimljivim pitanjima koja proizlaze iz temeljnog pitanja: Što je politika jezika i kako ona utječe na govornike jezika i dijalekata u Hrvatskoj? Evo nekoliko pitanja o kojima će se raspravljati na kolegiju: Postoji li zaista strah od hrvatskog jezika?; Što imamo u Istri, dvojezičnost ili o dvostruku jednojezičnost?; Zašto su u Piranu 1894. godine i u Vukovaru 2013. razbijanje dvojezične table? Zašto je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika iz jezično-političke perspektive vrlo zabavno i poučno štivo? Što je to jezični krajobraz i kako je on opredmećen u Istri? Zašto imena ulica i trgova u mjestu Valle-Bale nisu dvojezična? Zašto postoje zakoni koji skrbe o jeziku i što je po tom pitanju učinjeno u Hrvatskoj? Što je jugoslavenski jezični unitarizam i kruži li on poput sociolingvističkog bauka zemljama koje su proizašle iz raspada Jugoslavije?  

6. Uvod u pragmalingvistiku (227517), izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni

Sadržaj kolegija: Kolegiji je namijenjen svima koji su zainteresirani otkriti i proučiti što se događa kada riječ i njezino značenje i njezin smisao započnu život u nekom tekstu ili bolje u nekom tekstualnom sustavu. Život riječi u tekstu promatrat ćemo kroz analizu riječi i njihovih odnosa u dvama konkretnim tekstualnim sustavima: u Tarot kartama i u stripu Alan Ford. Vidjet ćemo kako kontekst uvjetuje značenje i kako intertekst oblikuje smisao. Što se Tarot karata tiče, važnije je napomenuti što s Tarot kartama nećemo raditi, Dakle, nećemo bacati karte u želji da predvidimo budućnost na području posla, zdravlja i ljubavi. Strip Alan Ford promatrat ćemo iz traduktološke perspektive. Usporedbom originala na talijanskom jeziku i prijevoda i obrade (Nenada Brixija) na hrvatski jezik pokušat ćemo odgovoriti na tri pragmalingvistička pitanja: što riječi u tekstu kažu, što rade i na kraju kakav efekt imaju na čitatelja.

7. Japanska animirana kinematografija 1 (186030), doc.dr.sc. Roberta Matković

Sadržaj kolegija: Kolegij se izvodi u suradnji s Hrvatskim udruženjem interdisciplinarnih umjetnika (HUIU) u prostorijama HUIU Blok (Laginjina 7). Cilj je upoznati se s dostignućima i specifičnostima Japanske animirane fotografije i pojedinim žanrovima i podžanrovima. Svaki semestar na programu je 7 naslova (mijenjaju se za svaki semestar i svake godine). Kolegij je organiziran na način da se jedan tjedan prati prezentacija naslova koji će imati projekciju naredni tjedan. Grupiranje studenata za izradu prezentacije dogovara se prema rasporedu prezentacija i projekcija na uvodnom (prvom) predavanju. Studenti su dužni pripremiti jednu prezentaciju naslova koji će se po dogovorenom rasporedu gledati naredni tjedan. Prezentaciju je moguće pripremiti samostalno ili u grupi. Zbog specifičnosti kolegija, ispita nema ali je prisutnost na prezentacijama i projekcijama, kao i priprema jedne prezentacije obvezna. Naslovi se prate na japanskom jeziku s podnaslovima na engleskom jeziku.

8. Giornalismo italiano / Talijansko novinarstvo (245580), doc. dr. sc. Martina Damiani

Sadržaj kolegija: Uvod u novinarstvo. Povijest talijanskog novinarstva (od 17. do 20. st.). Glavne talijanske novine i njihove značajnosti. Književnost i novinarstvo. Tisak u vrijeme fašizma i cenzura. Etika novinarstva i sloboda medija. Mediji i javnost. Digitalno novinarstvo. Jezik talijanskog novinarstva i novinarske tehnike. 

Kolegij se izvodi na talijanskom jeziku.

9. Glottodidattica / Glotodidaktika (245579), izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić, izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni

Sadržaj kolegija: Uvod u glotodidaktiku. Glotodidaktički pristupi i metode: dijakronijska i sinkronijska perspektiva. Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ) i Europski jezični portfelj. Nastavni proces: ciljevi, aktivnosti, tehnike i metode poučavanja. Nastavna sredstva: kurikulum, program, nastavni plan, nastavna jedinica. Planiranje i izrada nastavnih materijala za poučavanje fonologije, morfologije, sintakse i leksika.

10. Strumenti computazionali per l'analisi linguistica / Računalni alati za jezičnu obradu (245584), izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić, izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni

Sadržaj kolegija: Platforma TalkBank, baza korpusa CHILDES i pripadajući računalni alati za jezičnu obradu. Računalni programski paket CLAN: primjena računalnih alata za prikupljanje, transkripciju, kodiranje i analizu diskursnih uzoraka. Sustav za kodiranje CHAT: osnovni kodovi i sintaktička razdioba govornog niza. Sustav za kodiranje CHAT: kodiranje pogrješaka u govornom nizu i kodiranje kodnog preključivanja. Uporaba CHECK-a kao načina provjere diskursnih zapisa. Primjena računalnih alata CLAN-a za analizu dvojezičnog diskursnog korpusa.

11. Filmsko stvaralaštvo P. P. Pasolinija (146996) (KSPP), doc. dr. sc. Valter MIlovan

Sadržaj kolegija: Definicija osnovnih pojmova iz filmske umjetnosti. Pasolinijev filmski opus. Dijalekt na filmu i Pasolinijeva dijalektalna književnost. Tijelo na filmu. Citati iz drugih umjetnosti. Politički diskurz. Glazba u Pasolinijevim filmovima. Korelacije književnost - film.

12. Talijanski jezik I-1 (88905), izv. prof. dr. sc. Eliana Moscarda Mirković

Sadržaj kolegija: Razvijanje receptivnih sposobnosti (čitanje/slušanje) te razvijanje jezičnih kompetencija (leksičke, gramatičke, semantičke, fonološke, ortografske i ortoepske) na nivou B1/B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kao i sociolingvističke i pragmatične kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

13. Prevoditeljske vježbe 2 (212882), Sarah Zancovich, lektor

Sadržaj kolegija: Vježbe prevođenja i lekture raznih vrsta tekstova. Novinski članak. Znanstveni divulgativni tekst. Književni tekst. Dekontekstualizirani prijevodi. Tehnički tekst. Administrativni tekst.

 

ODSJEK ZA POVIJEST

Prijediplomski studij

1. Križarski pohodi (55644, 5 bodova), doc. dr. sc. Maurizio Levak

Sadržaj kolegija: Kolegij se bavi oblicima i značajkama križarskih pohoda, njihovim uzrocima kao rezultatima procesa koji su se odvili u zapadnoeuropskim društvima na izmaku ranog srednjeg vijeka te posljedicama koje su križarski pohodi izazvali kako u Europi, tako i u društvima na području kojih su se sukobi odvijali. Politička zbivanja se povezuju s gospodarskim i društvenim procesima te obostranim kulturnim utjecajima.

2. Umijeće ratovanja u kasnoj antici i srednjem vijeku (133399, 5 bodova), doc. dr. sc. Robert Kurelić

Sadržaj kolegija: Predmet proučava povijest ratovanja od 3. do 16. stoljeća (od pada Rimskog Carstva do pojave baruta i vojne revolucije 16. stoljeća). Teme uključuju strategije i taktike, sastav vojske (s naglaskom na pješaštvo i konjaništvo), vojnu tehnologiju, logistiku, najvažnije kampanje i bitke.

3. Totalitarizmi u 20. stoljeću (55653, 5 bodova), doc. dr. sc. Iva Milovan Delić

Sadržaj kolegija: Na predmetu se analizira pojam totalitarizma kroz osobitosti različitih totalitarističkih sustava između dva svjetska rata i detaljnije obrađuje svaka od prepoznatih osobitosti. Fašizam, nacizam i staljinizam u prvom planu otvaraju put ostalim temama poput položaja žene u totalitarizmu, povezanosti totalitarizma i umjetnosti, neonacizma, rasizma i ostalih. Sve se teme analiziraju u povijesnom političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom kontekstu.

4. Socijalistički čovjek: jugoslavenski slučaj (133401, 5 bodova), prof. dr. sc. Igor Duda

Sadržaj kolegija: Na temelju političke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti oblikovanje novoga čovjeka za novo društvo razmatra se na primjeru socijalističke Jugoslavije. Propituje se uloga pionira i omladinaca, radnika udarnika i samoupravljača, aktivista i komunista, muškaraca i žena od lokalne zajednice do nadnacionalne razine, kao i oblikovanje rituala, kulta ličnosti i socijalističke izravne demokracije. Predmet se oslanja na istraživačke projekte HRZZ-a provođene od 2014. do 2023.

5. Poučavanje i prenošenje znanja i vještina III. (85001, 5 bodova), doc. dr. sc. Mihovil Dabo

Sadržaj kolegija: Sadržaj kolegija posvećen je definiranju osnovnih problema poučavanja i prenošenja znanja i vještina tijekom novovjekovlja te modernog i suvremenog razdoblja. Posebna pažnja posvećena je usporedbi hrvatskih primjera obrazovno-odgojnog djelovanja s razvojem u zemljama srednje i zapadne Europe.

 

Diplomski studij

1. Židovi u srednjem vijeku (156839, 4 boda), doc. dr. sc. Maurizio Levak

Sadržaj kolegija: Kolegij se bavi životom i društvenim položajem srednjovjekovne židovske zajednice kao vjerske manjine od antičkoga doba i početaka života u dijaspori do kraja srednjega vijeka, uz poseban osvrt na položaj te zajednice u islamskim zemljama na Sredozemlju. Posebna se pozornost posvećuje kulturnim i društvenim razlikama, sličnostima i prožimanjima među vjerskim zajednicama te doživljavanju drugoga u društvenoj svakodnevici.

2. Venecija između uspona i pada (53341, 4 boda), izv. prof. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran

Sadržaj kolegija: Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: nastanak grada na laguna, doba uspona, kult Sv. Marka, izlazak iz Jadrana, zlatno doba Republike, trgovačka ekspanzija, ratovi s Osmanlijama, mletačke magistrature i ustroj državne vlasti (dužd, vijeća, savjetnici, Senat).

3. Žena u istočnojadranskim komunalnim društvima (53343, 4 boda), prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko

Sadržaj kolegija: Upoznavanje s problemima položaja i uloge žene u istarskim komunalnim društvima, te s položajem i ulogom žena na zapadnoeuropskom, posebice istočnojadranskom i apeninskom području u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka. Povijest žena u historiografiji općenito i u hrvatskoj historiografiji. Povijest žena i rodna povijest. Položaj i uloga žene u obitelji. Imovinski odnosi u braku. Osobni odnosi u braku. Žena – majka. Ženska djeca u obitelji. Položaj i uloga žene u društvu. Poslovna sposobnost žena. Žene i javnost. Žena na rubu društva: preljubnice, priležnice. Prostitucija. Svodništvo. Zlostavljanje, silovanje. Otmice. Čedomorstva. Nedolično ponašanje: uvrede i klevete, fizički sukobi, krađe.

5. Procesi nacionalne integracije i modernizacije u hrvatskim zemljama u XIX. st. (53347, 4 boda), doc. dr. sc. Mihovil Dabo

Sadržaj kolegija: Kolegij obrađuje procese koji su omogućili nacionalnu individualizaciju moderne hrvatske nacije u hrvatskim zemljama kao i modernizaciju hrvatskoga društva tijekom XIX. stoljeća. Uz to, analiziraju se etape procesa integriranja različitih teritorija u jedinstvenu cjelinu oko Banske Hrvatske tijekom inicijalne i središnje faze hrvatske nacionalne integracije.

6. Povijest bolesti u Europi u 19. i 20. stoljeću (133515, 4 boda), doc. dr. sc. Iva Milovan Delić

Sadržaj kolegija: Na predmetu se paralelno analiziraju osnovne tekovine povijesti medicine u 19. i 20. stoljeću (razvitak laboratorija, razvitak bolnica i moderne kirurgije, korištenje antisepse i anestezije, razvitak cijepljenja, pojava antibiotika i ostalih lijekova u 20. stoljeću) te pojave epidemija i pandemija u tom razdoblju (kolera, sifilis, plućna tuberkuloza, tifus, malarija, španjolska gripa, dječje bolesti, ebola, AIDS) koje su imale značajnog utjecaja na demografsku, političku, društvenu, zdravstvenu, gospodarsku i kulturnu povijest.

7. Povijesna demografija (53367, 4 boda), izv. prof. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran

Sadržaj kolegija: Kolegij je usmjeren na obradu osnovnih povijesnih izvora za proučavanje demografskih procesa u prošlosti kao i usvajanje znanja i vještina za njihovu analizu. Neke od glavnih tema kolegija su: razvoj povijesne demografije, kretanje stanovništva, demografske strukture, demografska tranzicija i migracije.

Detaljnije o kolegijima možete pronaći na stranicama Fakulteta.