Prevođenje kao poziv - održano predavanje doc. dr. sc. Antonije Pencheve na Katedri za strane jezike Filozofskog fakulteta u Puli

Dr. sc. A. Pencheva radi u Sofiji (Bugarska) kao docentica Katedre za strane jezike i primijenjenu lingvistiku Sveučilišta za nacionalnu i svjetsku ekonomiju i prodekanica je Fakulteta, predaje ruski jezik na Diplomatskom institutu pri Ministarstvu vanjskih poslova, predsjednica je Bugarskog društva rusista i Bugarskog društva prevoditelja, članica je predsjedništva Međunarodnog društva rusista. Njezini znanstveni interesi su lingvokulturologija, metodika poučavanja stranih jezika, lingvistički aspekti međukulturne komunikacije, terminološki problemi prevođenja službenih dokumenata i književni prijevod. Profesorica A. Pencheva suradnica je na institucijskom projektu "Jezik prava i poslovna komunikacija" (ffpu-05-2021-3, voditeljica je dr. sc. Irena Mikulaco, FFPU) i ovo je njezin drugi dolazak na Filozofski fakultet u Puli.

Profesorica je u uvodnom dijelu predavanja govorila o autoru romana, Jevgeniju Vodolazkinu, suvremenom ruskom autoru poznatom po specifičnom spajanju povijesnog i metafizičkog narativa, a zatim se osvrnula na prijevod romana Lavr (2012) i Čagin (2023), koje je dr. sc. Pencheva prevela s ruskog na bugarski jezik. Autor romana stvorio je bogate tekstualne svjetove prožete složenim jezičnim strukturama, arhaizmima i kulturnim referencama. Prijevod ovakvih romana predstavlja poseban izazov za prevoditelja jer ne uključuje samo prijenos značenja, već i prenosi duhovne, stilističke i jezične osobitosti koje su ključne za razumijevanje djela.

Roman Lavr napisan je na suvremenom ruskom jeziku, ali uključuje brojne arhaizme, crkvenoslavizme i dijalektalne izraze kako bi se vjerno dočarao srednjovjekovni ugođaj. Ovakva jezična višeslojnost postavlja prevoditelju izazov – kako zadržati „starinu jezika“ bez stvaranja neprirodnog, umjetnog dojma u ciljnom jeziku, tj. u prijevodu. Vodolazkin u Lavru koristi stilsku tehniku vremenske složenosti – miješanje različitih vremenskih razina i narativnih tonova. Prevoditelj se u tom kontekstu mora truditi održati stilsku konzistentnost i istodobno očuvati osjećaj „izvanvremenosti“ koji obilježava pripovijedanje. Dodatno, elementi humora, ironije i lirike prisutni u tekstu zahtijevaju posebnu pažnju u prijevodu, kako bi se sačuvala emocionalna dubina i autentičnost autorova izraza.

Roman Čagin smješten je u suvremeniji kontekst, ali i dalje zadržava autorovu sklonost filozofskim promišljanjima, aluzijama na rusku književnu tradiciju i snažnu religijsku simboliku. Iako je jezik u Čaginu formalno jednostavniji nego u Lavru, sadrži dublje značenjske slojeve, često kroz unutarnje monologe i misaone dijaloge. Prevoditelj u ovom slučaju mora uspješno balansirati jasnoću izraza i dubinu značenja, što zahtijeva ne samo lingvističku preciznost, već i interpretativnu osjetljivost. Oba romana snažno se oslanjaju na pravoslavnu tradiciju, rusku književnu baštinu i filozofsku misao. Mnogi izrazi, likovi i tematski motivi imaju višestruka značenja i složenu simboliku. Stoga je prijevod potreban ne samo kao lingvistički prijevod, već i kao kulturni prijenos. To može uključivati uporabu fusnota, dodatnih objašnjenja ili stilski odgovarajućih ekvivalenata u kulturi ciljnog jezika. Profesorica se dotakla prevoditeljskih tehnika i dala primjere iz romana u originalu i u prijevodu na bugarski jezik. S obzirom da je bugarski slavenski jezik, kao i ruski i hrvatski, studentima nije bilo teško razumjeti i tekst prijevoda. 

Prijevod romana Jevgenija Vodolazkina iznimno je zahtjevan zadatak koji od prevoditelja traži visoku razinu jezične, kulturne i književne kompetencije. Specifičnosti jezika, stilistička složenost i duboka simbolika zahtijevaju kreativan i pažljiv pristup, kako bi se sačuvala autentičnost autorova izraza. Romani Lavr i Čagin potvrđuju da je prevođenje više od prenošenja riječi – to je umjetnost prenošenja duha izvornika u drugi jezik.

Predavanje za studente koji uče ruski jezik organizirala je dr. sc. Irena Mikulaco, v. pred. voditeljica Katedre za strane jezike Filozofskog fakulteta.

Dolazak doc. dr. sc. Antonije Pencheve na Filozofski fakultet u Puli realiziran je uz podršku ERASMUS+ programa mobilnosti.